Na rubu 'pucanja': Tijelo nam pod stresom šalje jasne signale da je dosta, znate li ih prepoznati?
Stres je prirodna reakcija organizma na zahtjevne, neizvjesne ili opasne situacije, koja oslobađa hormone koji tijelo pripremaju na odgovor. U manjim količinama može biti koristan jer povećava budnost i pomaže brzo reagirati, no kada traje dugo ili postane preintenzivan, može ozbiljno opteretiti fizičko i mentalno zdravlje. Problem je što se mnogi toliko naviknu na stres da znakove više ni ne prepoznaju sve dok se ne pojave izraženije zdravstvene tegobe.
Emocionalni stres: Emocionalni stres može se očitovati kroz razdražljivost, ljutnju, plačljivost, tugu, nervozu ili osjećaj da nas svakodnevne obaveze potpuno preplavljuju. Osoba može biti nemirna, tjeskobna ili stalno 'na rubu', a ponekad se pojavljuju i osjećaji bezvoljnosti ili depresivnog raspoloženja. Takvo stanje često otežava koncentraciju, donošenje odluka i obavljanje čak i jednostavnih svakodnevnih zadataka.
Fizički stres: Stres se vrlo često seli iz uma u tijelo, pa se mogu pojaviti glavobolje, vrtoglavica, napetost mišića te bolovi u vratu, ramenima ili leđima. Neki ljudi stišću čeljust ili škripe zubima, osjećaju ubrzano lupanje srca, težinu u prsima, umor, nedostatak zraka ili probavne probleme. Dugotrajan stres može poremetiti i spavanje, smanjiti seksualnu želju te pridonijeti češćem razbolijevanju.
Kognitivni stres: Kada je mozak dulje vrijeme preopterećen, često prve stradaju pamćenje i sposobnost koncentracije. Osoba može zaboravljati obaveze, teško pratiti informacije, sporije rješavati probleme i imati poteškoća s donošenjem odluka. Česti su i nedostatak motivacije, smanjena zainteresiranost za posao te negativne misli koje dodatno pojačavaju osjećaj preopterećenosti.
Bihevioralni stres: Stres može promijeniti način na koji se ponašamo, čak i kada toga nismo svjesni. Neki ljudi počnu jesti više ili manje nego prije, odgađaju obaveze, izbjegavaju obitelj i prijatelje, manje vježbaju ili sve češće posežu za alkoholom, cigaretama ili drugim sredstvima kako bi se osjećali bolje. Na poslu ili u školi to se može očitovati kašnjenjem s rokovima, češćim izostancima i sporijim obavljanjem zadataka.
Kronični stres: Kronični stres nastaje kada osjećaj napetosti traje tjednima, mjesecima ili još dulje i organizam nema dovoljno vremena za pravi oporavak. Mogu se pojaviti trajni umor, bolovi, nesanica ili pretjerana pospanost, promjene apetita, povlačenje iz društva, emocionalna iscrpljenost i osjećaj 'magle' u glavi. Dugotrajna izloženost stresu povezuje se s većim rizikom od anksioznosti, depresije i kardiovaskularnih bolesti.
Posttraumatski stres: Posttraumatski stresni poremećaj, odnosno PTSP, može se razviti nakon što osoba doživi ili svjedoči traumatičnom događaju poput nesreće, nasilja ili prirodne katastrofe. Mogu se pojaviti nametljiva sjećanja, izbjegavanje svega što podsjeća na događaj te stalna pretjerana budnost i napetost. Ako takvi osjećaji traju dulje od mjesec dana, izrazito su snažni ili ozbiljno remete posao, odnose i svakodnevni život, potrebno je razgovarati s liječnikom ili stručnjakom za mentalno zdravlje.
Kada stres postaje ozbiljan problem? Dugotrajan stres ne utječe samo na raspoloženje nego može pogoršati brojne zdravstvene probleme, uključujući bolesti srca, probavne tegobe, kožne bolesti, probleme s tjelesnom težinom i seksualnim zdravljem. Ako se osjećaj preopterećenosti ne smanjuje unatoč odmoru i zdravim načinima suočavanja sa stresom, liječnik može pomoći pronaći uzrok i odgovarajući način liječenja.
