Večernji List - najnovije vijesti iz Hrvatske, svijeta, sporta, showbiza i lifestyle
Naslovnica Vijesti Svijet

'Vrijeme je da se hrvatske tvrtke okrenu Libiji, jer posla ima, i da Hrvatska Libijcima olakša vizni režim'

Libija je iz dugog rata izašla razrušena, a stradala je i elektroenergetska infrastruktura pa zemlja ima velikih poteškoća u obnovi mreže za opskrbu strujom. U tome sada pomažu hrvatske tvrtke s kojima su Libijci sklopili posao
27. listopada 2021. u 18:24 8 komentara 1436 prikaza
LEBANON-TRIPOLI-FISHING BOATS-FUEL SHORTAGE
Foto: Liu Zongya
Pogledajte galeriju 1/2

Prije početka Arapskog proljeća i svrgavanja Moamera Gadafija, što je izazvalo rat i krvoproliće u Libiji, unatoč malenim tržištima u odnosu na ostale države svijeta, Hrvatska i Libija dugi niz godina imale su jako dobre političke i ekonomske odnose. Dobrim odnosima dviju država svakako je najviše pridonijelo osobno prijateljstvo između bivšeg hrvatskog predsjednika Stjepana Mesića i pokojnog libijskog čelnika Moamera Gadafija. U 2007. godini ukupna robna razmjena između Hrvatske i Libije iznosila je 67,44 milijuna dolara, od čega je 17,18 milijuna dolara iznosio hrvatski izvoz u Libiju, a 50,26 milijuna dolara uvoz iz Libije u Hrvatsku. Robna razmjena između Zagreba i Tripolija posljednjih se godina, nakon zastoja, ponovno povećava, ali još uvijek postoje mnogo veći potencijali, posebice u području energetike, poljoprivrede, farmacije, brodogradnje i građevine. Iako je bivši predsjednik Mesić u vrijeme svojih mandata više puta pozivao hrvatske gospodarstvenike na jači angažman u Libiji, potencijal za proboj na libijsko tržište nije do kraja iskorišten.

No nakon što je formirana vlada Libije i postignut sporazum o prekidu neprijateljstva Libijci su se ponovno okrenuli Hrvatskoj. Nedavno je Hrvatsku posjetio Abdelhakim Baayo iz tvrtke Hamra Holding Company Španjolska, koji obnaša funkciju člana uprave i generalnog direktora, te je za nekoliko dana boravka u Hrvatskoj uspio sklopiti ugovore s pojedinim našim tvrtkama.

– Posjetili smo Hrvatsku kako bismo obnovili gospodarsku suradnju koja je bila prekinuta silom zbog ratova. Isto tako, htjeli bismo iskustvo koje imate vi prenijeti u Libiju s obzirom na to da smo izgubili velik dio obrazovnog kadra. Hrvatska je zemlja koja je uistinu bogata u svim segmentima koji su danas Libiji neophodni. Rat u Libiji devastirao je zemlju do kraja. Uništena nam je gotovo sva infrastruktura. Potrebno nam je baš sve kako bismo u potpunosti izgradili svoju zemlju. Imamo veliki problem s proizvodnjom. Od 2011. godine gotovo ništa ne proizvodimo. Hrvatska je zemlja članica EU i ima zaista visok i kvalitetan standard za proizvodnju. Imamo velikih poteškoća u obnovi elektroenergetske mreže. Uspjeli smo sklopiti sporazum s Metal Productom i poslati nekoliko kontejnera punih robe u Libiju – kazao je Abdelhakim Baayo ističući kako je neke dogovore sklopio i prije dolaska u Hrvatsku.

Računalo se s 50.000 radnika

– Roba koja je bila predmet narudžbe i isporuke je spojni pribor za niskonaponske elektromreže. Osim robe koju je isporučivao Metal Product, u poslu je sudjelovala tvrtka Končar-Mjerni transformatori, s isporukom svojih transformatora. Preuzimanje robe, kontrola kvalitete i količina trajali su gotovo pet dana. U to smo vrijeme uspjeli obići neke znamenitosti Zagreba i sjeverozapadne Hrvatske – kazao je Abdelhakim Baayo, koji je po obavljenim pregledima pogona, proizvodnje, robe i sustava kontrole kvalitete u proizvodnim procesima uručio tvrtkama certifikat kojim su registrirane u libijskoj energetskoj kompaniji GECOL kao dobavljač i proizvođač elektroopreme, spojnog i ovjesnog pribora, opreme za izolirane i neizolirane mreže i LED rasvjetu napominjući kako je roba pregledavana i potvrđena certifikatom koji je izdala libijska nacionalna inspekcijska kompanija Al Shraq United.

Prije rata u Libiji na relaciji Zagreb – Tripoli sve je izgledalo vrlo optimistično i Hrvatska je računala na velike poslove u Libiji. Računalo se da bi u Libiji, na tamošnjim gradilištima, posao moglo naći i do 50 tisuća hrvatskih radnika, ali da bi i velike hrvatske tvrtke poput naftne kompanije Ine, farmaceutske industrije Plive ili prehrambenog diva Podravke mogle naći svoje mjesto na libijskom tržištu. Tadašnji predsjednik Stjepan Mesić u dva je navrata posjetio Libiju, sprijateljio se s libijskim vođom i poslovi su krenuli. Međutim, došao je rat koji je zaustavio sve dogovore i projekte.

Hrvatska se, kao jedna od bivših republika nekadašnje Jugoslavije – države koja je s Gadafijevim režimom imala vrlo prijateljske i bliske odnose, prije svega zbog Pokreta nesvrstanih i brojnih susreta jugoslavenskog predsjednika Tita s vođom libijske revolucije Gadafijem – u Libiji osjećala kao kod kuće. Mnoge su tvrtke iz Hrvatske, još dok je bila u sastavu Jugoslavije, radile u Libiji pa su brojni poslovni kontakti bili očuvani. Zato suradnju nije bilo teško obnoviti. Hrvatska tvrtka Adria-mar radila je na remontu brodova libijske ratne mornarice, izgrađenima još u vrijeme Jugoslavije, a bili su dogovoreni i novi poslovi, vrijedni gotovo 70 milijuna eura. Velika građevinska tvrtka Vijadukt iz Zagreba dobila je posao na izgradnji 300 kilometara duge ceste, vrijedan 130 milijuna eura.

Ulaganje u turizam

I posao tvrtke Crosco, koja je radila na istraživanjima naftnih i plinskih polja, obustavljen je, kao i radovi građevinskih tvrtki, poput Geofizike ili Montmontaže. Iako robna razmjena između Hrvatske i Libije, izražena u brojkama, nije bila osobito velika (prošle je godine iznosila oko 60 milijuna dolara), Libija je bila jedna od rijetkih zemlja u koju je Hrvatska izvozila više nego što je iz nje uvozila.

– Uz infrastrukturu, zainteresirani smo i za ulaganje u turizam i da vaše firme idu ponovno raditi na obnovi Libije jer u Hrvatskoj ima jako dobrih i kvalitetnih firmi za obnovu. Naš kapital je veći od 10 milijardi dolara. Mi smo državna firma i država nas financira. Imamo ulaganja i koncesije diljem svijeta. U našem vlasništvu nalazi se puno hotela i tvornica – kazao je Abdelhakim Baayo kojem se ispunila i želja da posjeti Kumrovec.

Libijci se školovali u Hrvatskoj

– Otišao sam u Kumrovec posjetiti kuću Josipa Broza Tita. Na tom području ima mnogo potencijala za razvoj turizma, priroda je prekrasna i s velikim oduševljenjem sam razgledavao cjelokupni prostor etnosela i hotela te obećao da ću dojmove prenijeti nadležnima u Libiji s idejom o investiciji i revitalizaciji objekata. Stupili smo u kontakt s vlasnikom jednog hotela u Zagorju koji ćemo, po svemu sudeći, i kupiti – govori Abdelhakim Baayo obećavajući kako će idući put kada posjeti Hrvatsku obići jadransku obalu i vidjeti gdje se može uložiti.

– O tome ću obavijestiti svoju vladu i neka se dvije države dogovaraju ako je nešto državno, a ako je privatno, mi ćemo direktno pregovarati. Mnogi imućni i bogati Libijci htjeli bi posjetiti Hrvatsku. Pokušat ćemo dogovoriti s vašom vladom da nam pojednostavi vizni režim jer znate da su prije rata u Libiji mnogo Libijci u Hrvatsku dolazili kao turisti. I mnogi Libijci svoje su školovanje završili u Hrvatskoj. Libija danas polako ide u tranziciju od rata prema miru. Svi Libijci su shvatili da se moramo dogovoriti i dogovorili smo se. Danas svi zajedno gradimo Libiju ispočetka. Nažalost, Libijci su platili visoku cijenu Arapskog proljeća ili, kako ga mi nazivamo, jeseni, koje je uništilo našu domovinu. Ali gledamo u budućnost i Libija ima bogatstvo te će se vratiti na ono što je bila prije 2011. godine – uvjeren je Abdelhakim Baayo iz tvrtke Hamra Holding Company Španjolska.

Ulice i plaže na Hvaru u vrhuncu turisitčke sezone JOŠ IMA GOSTIJU Hrvatska je šampion Mediterana, bolja od Grčke i Španjolske Pogled na grad Hvar IDILIČNE TURISTIČKE LOKACIJE Stručnjaci birali najmirnije destinacije u Europi: Na listi najboljih i jedan hrvatski grad Arapsko proljeće Od nade do agonije Što je ostalo od Arapskog proljeća? Neke su države u gorem položaju, no duh pobune je ostao živ
ptičja gripa
Stupile na snagu
Stroge preventivne mjere u cijeloj Hrvatskoj: Pojavila se visoko patogena ptičja gripa
Abbott Nutrition
Akcija za djecu diljem svijeta
I Modrić se uključio u akciju: Tvrtka koja posluje i u Hrvatskoj sklopila suradnju s Real Madridom, evo o čemu se radi
  • Važna obavijest

    Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.
  • miroslav.petkovic.7564:

    Strava sta su napravili od te razvijene drzave.Gadafi je od pustinje pravio polja kanale.Zemlja nije imala nikakva duga.I dode mali Nikolica tj Napoleon sve razrusi .Mi smo sve izgubili davno sam pisa o tome izgubili Sirijska Naftna polja Sibirske bjele ... prikaži još!ele noci..Prodali INU i raskucili I zatim da se dodvorimo Amerin i malom Nikolici izgubili desetine mijardi dolara..E stvarno biseri nasi politicari sta kaze Pusicka prijatelji sirije..Sad ce to preuzet Rusija Sir i Libiju da ce im sve da rade i grade..A mi pravac na zapad iseljavanje i cupanje repe po europskim poljima.

  • goran2hr:

    Na našu štetu i sramotu i Hrvatska je simbolično (2 časnika) učestvovala u toj agresiji. Kakav god Gadafi bio, Hrvatima nije učinio ništa nažao, dapače tamo se dalo dobro zaraditi. OK, sada treba nešto pokušati da se to ispravi, ali ... prikaži još! nema baš puno nade.

  • krokadija:

    "Arapsko proljeće" - Imperijalisti i fašisti napali Libiju. Narod Libije imao je sve a sad nema ništa...Ima strance koji crpe rudna bogatstva Libije, ograđena bodljikavom žicom i čuvana plaćeničkom vojskom...Istina ponekad boli...