Najnovije vijesti
Objavljeno vijesti danas: 101
Pošalji priču
Imaš priču, fotografiju ili video?
intervju: Matija Kroflin

Vlada je sve odradila samovoljno, naši argumenti nisu uvaženi

Foto: Davorin Višnjić/Pixsell
1/2
09.02.2024.
u 08:07

"Ministarstvo se treba trgnuti iz letargije, shvatiti da su zeznuli stvar i dati sve od sebe da se situacija popravi. Sve smo im stavili na papir i olakšali. Lopta je u njihovim nogama", rekao je glavni tajnik Nezavisnog sindikata znanosti i visokog obrazovanja o razlozima današnjeg prosvjeda

Na Markov će trg danas u 12 sati nastavnici i profesori, i to prosvjedujući nezadovoljni novim koeficijentima, koje je Vlada predložila za državne i javne službe. O tome čime su točno nezadovoljni i što su predložili Vladi razgovarali smo uoči prosvjeda s Matijom Kroflinom, glavnim tajnikom Nezavisnog sindikata znanosti i visokog obrazovanja.

Koja je to točno obećanja prekršila Vlada, odnosno što im točno zamjerate?

Vlada je prekršila sva svoja obećanja, a zamjeramo im kriminalan proces iz kojeg su onda proizašli i loši koeficijenti. Iz svega što se događalo posljednjih tjedana možemo, nažalost, zaključiti samo jedno – Vladu znanost i obrazovanje u ovoj zemlji ne zanimaju! Uredba o koeficijentima u suprotnosti je sa samim Zakonom o plaćama. Koeficijenti su trebali biti izrađeni temeljem vrednovanja složenosti poslova za svako radno mjesto, a to nije provedeno niti je bilo moguće provesti jer druga uredba koja uređuje kriterije za to vrednovanje još nije stupila na snagu. Dakle, Vlada krši zakon koji je sama donijela! Nadalje, Vlada je obećala da će sindikati intenzivno sudjelovati u cijelom tom procesu, no to se nije dogodilo. Zapravo nije bilo nikakvog ozbiljnog socijalnog dijaloga o važnim pitanjima. Bez uvida u cjelinu nismo mogli znati kakva će biti pozicija znanosti i visokog obrazovanja niti smo mogli reagirati na vrijeme na problematična i nelogična rješenja. Argumenti koje smo uspjeli iznijeti nisu uvaženi i Vlada je sve odradila samovoljno.

VEZANI ČLANCI:

Kakav odaziv na prosvjed očekujete?

Jako dobar, interes je iznad očekivanja. Svi zaposlenici vrlo su nezadovoljni onime što se događa u znanosti i prosvjeti. Interes prosvjetara je također velik. Opet smo fenjeraši. Šteta što je okupljanje na Markovu trgu limitirano jer interes i kod našeg i kod sindikata Preporod postoji za puno masovniji prosvjed od ovog koji organiziramo sada. No neka ovo Vladi bude pokazna vježba. Ako su dva sindikata u kratkom roku dobro popunila Markov trg, trebali bi se zapitati što može 5, 7 ili 11 sindikata u malo više vremena.

Kada biste morali izdvojiti najveći propust u ovakvoj Vladinoj uredbi, koji bi on bio, što vam je u novoj uredbi o koeficijentima najviše zasmetalo?

Ovim prijedlogom koeficijenata znanost i visoko obrazovanje poniženi su u odnosu na druge resore! Ljudi koji odgajaju buduće liječnike ili inženjere, na kojima počiva cijeli sustav visokog obrazovanja, ovom navodnom reformom proglašeni su nebitnima. Dovoljno je reći da će glasnogovornik Ministarstva po ovom prijedlogu imati plaću skoro kao redoviti profesor koji je morao doktorirati i koji na to radno mjesto može doći tek nakon 20 godina staža. Imamo niz situacija da student koji završi fakultet odmah dobiva plaću koja je veća od njegova dojučerašnjeg nastavnika, u zvanju predavača ili čak docenta. To je čista degradacija naših radnih mjesta, odnosno cijelog sustava znanosti i visokog obrazovanja. Vlada se pravda da će plaće svima rasti, no taj rast morao se desiti bez obzira na ovu reformu.

Ministarstvo znanosti i visokog obrazovanja koje se u ovom procesu izgubilo nije odradilo svoj osnovni zadatak, a to je da osigura primjerenu poziciju znanosti i visokog obrazovanja unutar javnih službi. Ako stvari ostanu ovakve, to je za ostavku ministra. Proces je bio krajnje netransparentan, stisnut u nerealno kratke vremenske rokove, a sve radi politikantstva Vlade, kako bi se pred izbore kupila naklonost još kojeg birača. Sve to nužno nas je vodilo prema lošem krajnjem rezultatu, koji obezvređuju poziciju znanosti i visokog obrazovanja u ovom društvu. Nažalost, kakvi su nam društveni prioriteti, takvi su ispali i koeficijenti. U društvu osrednjosti i degradacije znanja i stručnosti, znanstvenici i profesori nisu mogli proći bolje. Rekao bih da je ovaj Vladin potez najjači iskaz antiznanstvenih sentimenata koji već neko vrijeme vladaju u društvu. Nismo očekivali da će se Vlada na tako konkretan način pridružiti tom opasnom društvenom trendu!

Prokomentirajmo raspon plaće između asistenta i profesora. Koliki je taj raspon sada, a koliki je bio prije ove uredbe?

Početkom prošle godine omjer između plaće asistenta (početnog radnog mjesta u znanosti i visokom obrazovanju) i plaće redovitog profesora/znanstvenog savjetnika u trajnom zvanju (najvišeg radnog mjesta) bio je 1:2,8. Do 2014. taj se omjer kretao oko 1:3. Na velikoj većini svjetskih sveučilišta taj je omjer veći od 1:3. Primjerice, prema javno dostupnim podacima na Sveučilištu Berkeley, najprestižnijem javnom sveučilištu na svijetu, taj je omjer 2023. bio 1:3,8. Na mnogim poznatim svjetskim sveučilištima taj je omjer i veći od 1:5. Svojim prijedlogom koeficijenata Vlada naš omjer smanjuje na 1:2,51. Pritom smanjenje omjera nije rezultat bitnog rasta plaća asistenata, već malog rasta plaća najviših radnih mjesta! Smanjenje omjera narušava karijernu perspektivu, i to za gotovo 15 posto, pa se može reći da su redoviti profesori/znanstveni savjetnici zbog novog sustava plaća, komparativno, u odnosu na asistente ostali bez svog dodatka za doktorat. Takva pozicija viših radnih mjesta odvraća i mlade od sustava. Asistent gubi motiv da ostane u sustavu, da se razvija i raste, da doprinosi hrvatskoj znanosti, da obrazuje studente.

Mnogi su se pobunili na vrijeme koje je Vlada ostavila sindikatima za očitovanje. Kako ste se vi očitovali?

Nije problem sam rok za dostavu mišljenja na uredbu o koeficijentima, problem je rok unutar kojeg se sustav novih koeficijenata izrađivao, izostanak bilo kakvih kriterija i logike među tim koeficijentima te neuključenost sindikata. To je ključno. Sindikat znanosti svoje je mišljenje uputio u roku koji je definirao zakon. Iako je uredba za naš sustav relativno kratka, mišljenje ima gotovo 15 stranica. Možete zamisliti koliko je stvar loša kada smo napisali 15 stranica očitovanja na dio uredbe koja se odnosi na nas od samo dvije stranice! I to već govori o količini problema koje uredba otvara.

Čime biste bili zadovoljni – odnosno što tražite prosvjedom?

U mišljenju smo detaljno razjasnili čime bismo bili zadovoljni. Koeficijenti šalju poruku o društvenoj vrijednosti nekog rada. Asistenti, predavači, znanstvenici i sveučilišni profesori trebaju biti primjereno pozicionirani u odnosu na druge zaposlene u javnim službama. Oni moraju imati i primjerenu materijalnu poziciju u ovom društvu. Pa neodrživo je da redoviti profesor nakon 20 godina staža, doktorata, usavršavanja u inozemstvu, desetaka i desetaka objavljenih znanstvenih i stručnih radova, nakon što su kroz njegov kabinet prošle tisuće studenata koje je osposobio da budu u ovom društvu liječnici, inženjeri, pravnici, menadžeri, ima plaću koja je u rangu s glasnogovornikom nekog ministarstva! Ili da sudac općinskog suda, dakle, sudac na početku svoje karijere, ima veću plaću od njega. Naše društvo takve međuodnose i ponižavanje sektora na kojem počiva budućnost jednezemlje ne bi smjelo prihvatiti.

Nema budućnosti uz ovakve odnose. Najbolji ljudi neće ostajati u ovoj zemlji uz ovakav tretman, bježat će u inozemstvo. Tko će onda graditi ovo društvo? Uz dužno poštovanje prema svačijem radu, ne može satnica keramičara biti veća od satnice vrhunskog znanstvenika s Instituta Ruđer Bošković koji je u naponu svoje karijere. Imamo dojam da Vlada želi Hrvatsku u potpunosti pretvoriti u zemlju jeftine uvozne radne snage. Nažalost, unutar sustava i mnoga druga radna mjesta nisu adekvatno pozicionirana. Stručni suradnici, predavači, laboranti, tehničari, nenastavno osoblje koje i dalje u velikom broju slučajeva ima vrlo male plaće, a sada ostaje i bez voditeljskih pozicija i ne zna na koje se radno mjesto premješta itd. Naše Ministarstvo se treba trgnuti iz letargije, shvatiti da su zeznuli stvar i dati sve od sebe da se situacija u ovom vremenu pred nama popravi. Sve smo im stavili na papir i olakšali. Lopta je u njihovim nogama.

Ako se ne udovolje vašim zahtjevima, koje još aktivnosti planirate poduzeti?

Sve što je potrebno! Studenti su uz nas. Naša aktivnost rasplamsala je i nezadovoljstvo u osnovnim i srednjim školama. Tu smo da artikuliramo i njihove interese i probleme jer smo dio istog sustava, jedan organizam. Naše djelovanje ovisi o tome što će raditi Vlada i što će od nas tražiti članovi. Ako treba veći prosvjed, bit će veći prosvjed, ako treba štrajk, bit će štrajk. Sve je na stolu i za sve smo spremni!

VIDEO Oporbeni zastupnici se obratili medijima ispred središnjice SDP-a

Komentara 1

EJ
ejStef
09:47 09.02.2024.

Sindikati su jako dobro iskoristili trenutak pred izbore ponovo za ucjene i iznuđivanje povećanja plaća. Ovo sada više nije kokošarenje, već pretjerivanje. A Plenković im sve daje, ne gledajući tko će taj novac zaraditi i kako. Neće preostati drugo nego novi porezi, sada ove zelene gluposti su dobra prilika, no to će pokupiti nova birokracija, a ne znanost... U svemu tome najgore je to da i dalje ne postoji veza između primanja i rada, tj. rezultata. I druga stvar je da i dalje jedna filozofija dobije puno više novaca nego FER i Medicina zajedno. To su ogromni gospodarsko-društveni problemi iz kojih kasnije proizlazi i hrpa negativnosti u svim segmentima.

Važna obavijest
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.

Za komentiranje je potrebna prijava/registracija. Ako nemate korisnički račun, izaberite jedan od dva ponuđena načina i registrirajte se u par brzih koraka.

Želite prijaviti greške?

Još iz kategorije