U košari usluga i proizvoda koje najčešće koriste hrvatski građani najveći skok cijena u zadnjih je godinu dana zabilježen na stavci troškova stanovanja – 3 posto prema istom razdoblju prošle godine! Hrvatska je, slično kao i ostale europske zemlje, još uvijek pošteđena značajnije inflacije.
Godišnja promjena cijena usporava se te se u veljači spustila ispod jedan posto, no u osnovnom paketu odskaču dvije komponente – hrana i troškovi stanovanja, na koje odlazi polovica primanja kućanstava.
Razvrstavanje smeća
Gotovo svaka treća kuna koju zarade hrvatski građani potroši se na hranu, režijski troškovi i ostali troškovi stanovanja, prema statistici, odnesu svaku šestu kunu, odnosno oko 16 posto kućnog budžeta! Usporedo s drugima pokazuje da su hrvatski troškovi stanovanja ispod europskog prosjeka – gdje na tu svaku odlazi svaki četvrti euro, a u pojedinim zemljama i svaki treći. Redovni mjesečni režijski troškovi stana od 70 kvadrata u Zagrebu kreću se oko 1600 kuna zimi i oko 1400 kuna ljeti – odnosno na njih odlazi četvrtina prosječne mjesečne plaće u zemlji.
I dok se cijene odjeće, obuće, pa i prijevoza smiruju i smanjuju, ova će godina mnogima donijeti neugodna iznenađenja upravo na režijskim troškovima.
Odvoz smeća u nekim se gradovima, primjerice Rijeci, nedavno udvostručio, Šibenčani se još od novogodišnjih blagdana ljute na vlastitu upravu koja je podebljala trošak odvoza smeća za 50 posto, a slične odluke čekaju se ili su donesene i u drugim lokalnim jedinicama.
Opravdanje za poskupljenje odvoza smeća nalazi se u povećanim troškovima prikupljanja razdvojenog otpada! Lokalne su vlasti tek prošle izbore pa puno lakše prevaljuju nove troškove na svoje građane. Znatno veći udar na standard nešto manje od 4000 kućanstava, pogotovo ondje gdje se građani griju na struju ili koriste protočne bojlere, nastupio je zbog administrativne odluke da korisnici koji potroše više od 20 kilovata, a ne 30 kao do sada, preskaču u skuplju, “crvenu” tarifu.
Godinu dana iste cijene
Odluka HERA-e, javne agencije zadužene za regulaciju energetskih djelatnosti, na kojoj se temelji to pomicanje u skuplji razred, slabo je obrazložena u javnosti, a za nju su građani doznali tek nakon što su im stigle uplatnice koje su za pojedine potrošače i do tisuću kuna više od dosadašnjih!
Neugodne su uplatnice tako demantirale ministra Tomislava Ćorića koji je u prosincu obećao da struja, voda i plin neće poskupjeti u 2018. godini. Cijene su, istina, ostale iste, ali promjena uvjeta podebljala je uplatnice dijela potrošača. Prema Ćorićevoj najavi, struja neće poskupljivati do kraja prvog tromjesečja iduće godine jer je sadašnja naknada za obnovljive izvore dostatna za isplatu postojećih i novih priključaka sljedećih godinu dana. Zadnje generalno poskupljenje struje za sva domaćinstva dogodilo se u rujnu 2017. godine, u prosjeku za 23 kune mjesečno.
Kriminal, korupcija, uhljebljivanje To su uglavnom razlozi poskupljenja komunalnih usluga