U 2025. godini je u javnom prostoru zabilježen porast različitih oblika nezakonitog i štetnog govora, osobito online, ali i u fizičkom prostoru, uz učestale javne rasprave o tome što je nezakonito, a što nije, navodi pučka pravobraniteljica Tena Šimonović Einwalter u izvješću za 2025. godinu. Sloboda izražavanja zajamčena je Ustavom i međunarodnim ugovorima, no dio građana, napominje, i dalje nije svjestan da sloboda izražavanja nije neograničena, a takva uvjerenja potiču i neke javne osobe. "Već godinama posebno ukazujemo na pojave govora mržnje na Internetu, osobito na društvenim mrežama. Osim što društvene mreže demokratiziraju javni prostor, omogućavajući velikom broju osoba da javno izražava svoja mišljenja i stavove i time koriste svoju slobodu izražavanja, u pozadini djeluju algoritmi koji nagrađuju ekstremne sadržaje koji pobuđuju jake emocije, kao što su bijes i strah, koje se onda brže šire. Na taj način može doći do širenja mržnje i online nasilja, dezinformacija i teorija zavjere, a sve u vrijeme kada se građani sve više informiraju na društvenim mrežama, zaobilazeći klasične medije i novinarstvo", navodi se u izvješću.
U okruženju u kojem internetski prostor obiluje štetnim i nezakonitim sadržajem, povećava se i prostor za iskazivanje mržnje u stvarnom prostoru, prijetećim grafitima, a u najekstremnijim slučajevima, i zločinima iz mržnje. "U svom izvješću za 2025. godinu SOA navodi da dio ekstremne desnice promiče neonacističku ideologiju, uz pojave animoziteta prema migrantima i stranim radnicima u Hrvatskoj te ukazuje i na radikalizaciju djece i maloljetnika kao sigurnosni izazov u Europi. Pritom osobito zabrinjava kada ovakav narativ preuzimaju maloljetnici, od kojih neki moguće nisu niti svjesni razmjera ljudskih stradavanja i strahota koje predstavlja neki simbol mržnje. Tome u prilog govore i pojedine sudske presude, primjerice, slučajevi učenika jedne gimnazije kojima se sudilo zbog događaja na školskom satu. Jedan je na nastavi bio odjeven u crnu majicu sa šahovnicom s prvim bijelim poljem, tekstom godine osnutka NDH napisane rimskim brojevima te tekstom “Hrvatska se krv budi, sada vrije svaka kap, nova zora nama rudi, naš je pozdrav ŽAP” (Živio Ante Pavelić, op.a).
Iako se branio da je majicu dobio na dar i nije smatrao da nekog vrijeđa, izrečena mu je odgojna mjera sudskog ukora. Drugom učeniku izrečena je ista mjera nakon što je priznao da je vidjevši spornu majicu, pred cijelim razredom podignuo desnu ruku u zrak (Hitlerov pozdrav), kao i da je na satu robotike na zaslonu računala kao pozadinu postavio sliku Adolfa Hitlera u vojnoj uniformi", navodi se u izvješću pučke pravobraniteljice koja upozorava i da su se u 2025. godini u javnosti, više nego ranijih godina, pojavljivali različiti oblici govora mržnje i simboli mržnje, prijetnje manjinskim skupinama, mrzilački i prijeteći grafiti i skandiranja na stadionu. Prekidane su, ističe, otkazivane ili odgađane priredbe i događaji zbog prijetnji i pritisaka te straha od napada ili eskalacije situacije, o čemu više pišemo u poglavljima o etničkoj diskriminaciji i slobodi okupljanja. S obzirom na objavljene snimke ponašanja dijela građana prije koncerta pjevača Marka Perkovića u srpnju 2025. godine na zagrebačkom Hipodromu, pučka pravobraniteljica je reagirala s javnim priopćenjem.
Posebno se to odnosilo na snimku pjevanja ustaške pjesme "Jure i Boban“ u Bogovićevoj ulici dan prije koncerta, kao i odjekivanje pozdrava "Za dom spremni" uz dizanje ruku u Hitlerov pozdrav na ulicama Zagreba. Pozvala je sve nadležne da javno osude ova ponašanja kojima se glorificira ustaški režim i da se sankcioniraju počinitelji nezakonitih postupanja. U kolovozu 2025. godine MUP je izvijestio da je nakon koncerta u Zagrebu policija podnijela prijavu protiv šest osoba zbog prekršaja, no pregledom objavljenih fotografija i snimki vidljivo je da je bila riječ o većem broj osoba koje su protupravno postupale, čineći djela za koja su se u praksi pokretali prekršajni postupci, napominje i dodaje kako su mediji izvještavali o sličnim pojavama i na ulicama Sinja prije koncerta istog pjevača u kolovozu, dok je bilo manje javnih objava o događanjima, pa i mogućim protupravnim postupanjima, prije koncerata u drugim gradovima.
Prema podacima MUP-a, u 2025. godini je zbog korištenja pokliča "Za dom spremni“ pokrenut prekršajni postupak protiv ukupno 23 osobe. U 2025. godini taj je pozdrav, navodi pučka pravobraniteljica, izazivao pozornost javnosti, pri čemu ga je u javnom prostoru bilo više nego ranijih godina, o njemu se javno raspravljalo, a vidljiva je, kaže, i promjena stava prema ovom pozdravu. Međutim, Ustav i zakon koji regulira ovo pitanje, Zakon o prekršajima protiv javnog reda i mira se nisu promijenili.
Dok je u 2023. godini zbog pokliča “Za dom spremni” saborski zastupnik izbačen iz sabornice, u 2025. je izostala čak i usmena opomena zastupniku koji je koristio taj pozdrav u Saboru. "Budući da se u međuvremenu dodatno raširilo korištenje pozdrava “Za dom spremni” i stvorilo dodatno nerazumijevanje u javnosti o njegovoj neustavnosti, te iako postojeće zakonodavstvo omogućava sankcioniranje korištenja ovog pozdrava, smatramo da je potrebno jasnije normativno regulirati ovo pitanje.
U javnosti se raspravljalo o različitim se formulacijama odredbe kojom bi se detaljnije uredila zabrana korištenja sadržaja kojim se promiče netrpeljivost i nesnošljivost prema drugima, a čime se remeti javni red i mir", piše u izvješću. Na nadležnim je tijelima, u prvom redu izvršne te potom zakonodavne vlasti, odluka hoće li se ovo pitanje jasnije zakonski urediti, poručuje.
"Poštujući sudbenu vlast i njenu ulogu u trodiobi vlasti, ipak se ukazuje da građani teško mogu pratiti sudsku praksu, no trebaju moći s izvjesnošću predvidjeti posljedice svojih postupaka u praksi. Istovremeno se oko ustavnosti i zakonitosti pozdrava u javnosti šalju različite, ponekad netočne i kontradiktorne poruke. Novo normativno uređenje način je za postići da budu jasne (a svakako jasnije nego je trenutno) zakonske posljedice korištenja pozdrava „Za dom spremni“ zabranjeno. Zbog pravne izvjesnosti i predvidljivosti te vladavine prava, preporučuje se pristupiti jasnijem normativnom uređenju i u 2026. godini uputiti prijedlog Zakona o zaštiti javnog reda i mira u zakonodavnu proceduru", zaključuje pučka pravobraniteljica.
Otvori KEKS Pay
Pravobraniteljica je još jedan izdanak Sdp-Možemo kuhinje. Uz standardan Gong,Hnd ili Havc. Jednoumlje. Te institucije su izgubile bilo kakav kredibilitet među narodom