Gost podcasta Bobu Bob! guverner HNB-a Boris Vujčić komentirao je podatke o inflaciji od 3,7 posto u lipnju koja je ponovno rasla u odnosu na svibanj i koja je među najvišima u eurozoni rekavši da je uzrok tome visoki rast BDP-a i plaća, kao i efekt turizma te da se može očekivati padanje te stope do kraja godine na oko 2,5%. Projekcija HNB-a za ovu godinu ostaje 2,7%. - Činjenica da imamo višu stopu inflacije apsolutno je konzistentna s time da kod nas BDP i plaće rastu znatno brže nego u eurozoni. Ne možete imati tri-četiri puta brži rast BDP, ne možete imati tri puta brži rast plaća, a da vam stopa inflacije bude ista.
Guverner Vujčić kaže da HNB, kojem je jedna od glavnih uloga održavanje stabilnosti cijena od ulaska u eurozonu, ne može utjecati na inflaciju jer je to radi Europska središnja banka. HNB dodaje, ipak ima instrumente poput makroprudencijalnih mjera kojima je od 1. srpnja postrožio uvjete za kredite da bi se smanjio njihov rast kroz smanjenu potražnju utjecalo i na inflaciju. Što se kredita tiče, ističe guverner, više se ne očekuje rast kamata na kredite koji je u prosjeku ispod tri posto. Za komentar potpredsjednika Vlade i ministra financija Marka Primorca koji je uputio novinare da pitaju HNB, čiju autonomiju, kako je rekao, poštuje, što čini da suzbije inflaciju, guverner kaže da se monetarna politika vodi na razni eurosustava putem politike kamatnih stopa.
Na pitanje ima li tu nekog prebacivanja loptice s izvršne na monetarnu vlast, Vujčić odgovara: - Ne vjerujem, on to jako dobro zna kako funkcionira. Guverneru Vujčiću ne čini se da je ministarstvo financija radilo posao HNB-a donošenjem zakona koji je omogućio vođenje osnovnog računa građana oslobođenog bankarskih naknada jer je HNB regulator koji provodi zakone koje donosi Vlada i Sabor i da će tako biti s ovim zakonom. Kaže i da je nakon okružnice koju je HNB poslao lani broj bankarskih naknada s 800 smanjen za tristo. Ako banke prebace trošak na neke druge naknade hoće li onda HNB intervenirati da zaštiti potrošače?
- Ne može HNB. Ako su naknade tržišna kategorija, i to piše u obrazloženju zakona, onda se mogu normalno formirati na tržištu onako kako banke žele i misle da ih mogu formirati.
Na pitanje stoji li još kod izjave s početka rasta inflacije da ljudi trebaju kupovati ondje gdje je jeftinije i tako utjecati na cijene kaže da se ne radi o njegovom stavu već trivijalnoj činjenici koja se uči na prvoj godini ekonomije. - Znači, cilj svakog trgovca je da maksimizira profit. On će prodati po maksimalnoj mogućoj cijeni koju je netko spreman platiti. Dok ima dovoljno ljudi koji su spremni platiti neku cijenu će ići do te mjere i neće više ići dalje, jer onda će izgubiti tržište i izgubit će kupce.
Dvije i pol godine od uvođenje eura guverner Vujčić kaže da je to bilo pozitivno za Hrvatsku i da su studije pokazale da to nije bitno utjecalo na inflaciju. Kontrolna grupa zemalja, dodaje, koje su u EU, a nisu u eurozoni, pokazuje da su kod njih cijene rasle brže kao i kamate. - U drugim zemljama koje nisu uvele euro još brže su rasle te cijene. Tako da smo mi prošli bolje. I ne samo zato, nego mi smo imali nižu stopu inflacije i niže kamate, a oni su imali višu stopu inflacije i više kamate.
Iako kune nema dvije i pol godine, u optjecaju je još nekoliko milijardi, više u kovanicama nego u novčanicama kojih je vraćeno 95%, kaže guverner. Dodaje da se kovanice kune mogu vratiti do kraja godine i poslije toga će biti prodane i ići na taljenje od čega će HNB i zaraditi, a novčanice se primaju zauvijek - one se sitne i recikliraju za izradu novih, a dio se koristi i za termoizolaciju pa se oni u čijim zidovima završe mogu hvaliti da ih griju kune.
FOTO Pogledajte urnebesne reakcije na ljubavnike koji su razotkriveni na koncertu Coldplaya
Otvori KEKS Pay
Zašto Vujčić koji je direktno odgovoran za milijarde eura štete koje su bankari napravili građanima i državnom proračunu još nije u zatvoru???