Kupnja stana u Hrvatskoj i dalje predstavlja velik financijski izazov, a razlike u priuštivosti među županijama posebno su izražene. Za stan od 60 četvornih metara mjesečna rata stambenog kredita u prosjeku bi iznosila 664 eura, odnosno 42.8 posto prosječne neto plaće. Pokazuje to analiza koja uspoređuje cijene stanova i prosječne plaće u svih 20 hrvatskih županija i Gradu Zagrebu. U analizi su korišteni podaci Državnog zavoda za statistiku o prosječnim neto plaćama u drugom tromjesečju 2026. godine te podaci o prosječnim cijenama stanova prodanih tijekom 2025., objavljeni u Pregledu tržišta nekretnina Ministarstva prostornoga uređenja i Ekonomskog instituta Zagreb. Za potrebe izračuna uzet je stan od 60 četvornih metara, a pretpostavljeni su kredit na 25 godina, kamatna stopa od 2.91 posto i učešće od 10 posto.
Priuštivost se znatno razlikuje od županije do županije. Najpovoljnija situacija prema ovoj računici je u Vukovarsko-srijemskoj županiji, gdje bi mjesečna rata iznosila 284 eura, odnosno 20.2 posto prosječne neto plaće. Nešto veći udio plaće za kredit bi izdvajali stanovnici Požeško-slavonske županije, 20.4 posto, te Sisačko-moslavačke županije, 21.8 posto. Najveće opterećenje, s druge strane, bilježi Splitsko-dalmatinska županija. Ondje prosječna cijena stana od 60 četvornih metara doseže oko 203.000 eura, zbog čega bi mjesečna kreditna rata iznosila 858 eura. To predstavlja čak 57.4 posto prosječne neto plaće u toj županiji. Visok udio plaće za otplatu kredita izdvajali bi i stanovnici Istarske županije, gdje bi rata činila 49.2 posto plaće, Dubrovačko-neretvanske s 48.3 posto, Primorsko-goranske s 46.3 posto te Zadarske županije s 45.1 posto. U svih pet obalnih županija udio mjesečne rate premašuje 45 posto prosječne plaće. Riječ je o granici koju je Hrvatska narodna banka odredila za ukupne mjesečne otplate dugova u odnosu na dohodak kod stambenih kredita.
Unatoč tome što Grad Zagreb ima najveću prosječnu neto plaću u državi, od 1784 eura, po priuštivosti stanova zauzima tek 16. mjesto među 21 promatranom jedinicom. Za stan od 60 četvornih metara mjesečna rata kredita iznosila bi 742 eura, što odgovara 41.6 posto prosječne zagrebačke plaće. Među pet županija u kojima je kupnja stana najpristupačnija prevladavaju slavonske i ostale kontinentalne županije. U njima bi za otplatu stambenog kredita trebalo izdvajati između 20 i 25 posto prosječne plaće. Visoke cijene stanova mijenjaju i navike potencijalnih kupaca. Iz platforme EstateIQ, koja agencijama pruža alate za upravljanje nekretninama, upozoravaju da kupci sve češće razmatraju i lokacije udaljenije od prvotno željenih, prenio je Index. "Tipičan razgovor izgleda ovako: par u siječnju traži trosobni stan u Trnju, a u svibnju gleda dvosobni u Velikoj Gorici", navode s platforme.
Kako objašnjavaju, kupci ne odustaju nužno od kupnje, nego prilagođavaju svoje kriterije i šire područje pretrage. Razlika u cijenama između Zagreba i okolice pritom je značajna. Stan površine 60 četvornih metara u Zagrebačkoj županiji, kojoj pripada i Velika Gorica, u prosjeku je oko 52.000 eura jeftiniji nego u Gradu Zagrebu. Kupnja izvan Zagreba tako može znatno smanjiti mjesečnu kreditnu obvezu osobe koja ostvaruje prosječnu zagrebačku plaću. Ipak, niže cijene u pojedinim dijelovima Hrvatske ne znače nužno da kupci mogu pronaći i novije stanove. Prema analizi, u tri županije s najpristupačnijim nekretninama uglavnom se prodaju stariji stanovi. Najmanje polovica prodanih nekretnina u tim županijama stara je 45 godina ili više. Zbog toga bi oni koji žele kupiti novogradnju morali računati na znatno veće iznose od prosječnih cijena obuhvaćenih analizom.
Promatrano na nacionalnoj razini, prosječan stan od 60 četvornih metara vrijedi koliko i 8.4 prosječne godišnje neto plaće. Jedna godišnja prosječna neto plaća dovoljna je za kupnju svega 7.1 četvornog metra stambenog prostora. Analiza pritom upozorava na to da povećanje plaća ne prati rast cijena nekretnina, zbog čega je kupnja vlastitog stana sve zahtjevnija, posebno za mlade koji tek pokušavaju riješiti stambeno pitanje.