Europska unija od početka ruske invazije razvila je dva različita modela postupanja sa zamrznutom ruskom imovinom. Dok privatna imovina sankcioniranih ruskih državljana i dalje ostaje zamrznuta, iz prihoda ostvarenih na državnim rezervama Ruske središnje banke Ukrajini je sada stavljeno na raspolaganje još 1,4 milijarde eura. Riječ je o petoj takvoj tranši od početka rata. Novac je prikupljen tijekom prve polovine ove godine na oko 210 milijardi eura rezervi Ruske središnje banke koje su nakon početka invazije zamrznute u Europskoj uniji. Od početka primjene tog mehanizma ostvareno je oko osam milijardi eura izvanrednih prihoda i koje EU koristi za pomoć Ukrajini.
Razvoj ta dva modela gotovo se od početka odvijao odvojeno. Privatna imovina sankcioniranih ruskih državljana – jahte, vile, nekretnine, umjetnine i druga vrijedna imovina – u najvećem je broju slučajeva ostala samo zamrznuta. Države članice i nakon četiri godine ostaju u pravnom limbu te se ne usuđuju postaviti pravni presedan te naložiti trajnu konfiskaciju ili prodaju zbog pravnih dvojbi, zaštite vlasničkih prava te mogućih međunarodnih sporova i budućih odštetnih zahtjeva. Stoga i opreznost hrvatskih vlasti oko tretiranja slučaja jahte Royal Romance, usidrene u Trogiru, koju povezuju s oligarhom bliskim ruskom predsjedniku Vladimiru Putinu, Viktorom Medvedčukom.
S državnim rezervama Ruske središnje banke Bruxelles je imao drukčiji pristup. Kako su rasle potrebe Ukrajine za financijskom pomoći, Europska komisija predložila je da se zamrznute rezerve iskoriste kao temelj za financiranje pomoći i buduće obnove zemlje. To je otvorilo višemjesečne političke i pravne prijepore među državama članicama, ponajprije zbog pitanja tko bi snosio odgovornost ako Rusija jednog dana pokrene međunarodne sporove ili zatraži odštetu.
Najveći teret rasprave pao je na Belgiju, gdje se u međunarodnom depozitoriju Euroclear nalazi oko 185 milijardi eura zamrznutih ruskih rezervi. Belgijska vlada upozoravala je da ne želi sama preuzeti pravne i financijske posljedice mogućih tužbi. Upravo je to bilo jedno od ključnih pitanja na prosinačkom summitu Europskog vijeća. Nakon višesatnih pregovora čelnici su odustali od ideje da se posegne za samim rezervama Ruske središnje banke te su zadržali model prema kojem one ostaju zamrznute, dok se za pomoć Ukrajini koriste prihodi ostvareni tijekom razdoblja blokade.
Od nove tranše 95 posto sredstava bit će usmjereno za pomoć Ukrajini u otplati zajmova koje su joj odobrili Europska unija i zemlje skupine G7, dok će preostalih pet posto biti iskorišteno za vojnu pomoć preko Europskog instrumenta mirovne pomoći. – Rusija mora platiti za razaranje koje je prouzročila. Koristimo prihode od zamrznute ruske imovine kako bismo to osigurali – poručila je predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen.
Nova sredstva odobrena su nakon još jednog velikog ruskog napada na Kijev. U noćnim raketnim i napadima bespilotnim letjelicama poginulo je najmanje 17, a ozlijeđene su 44 osobe. Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenskij izjavio je da bi dodatni sustavi i projektili za protuzračnu obranu mogli spasiti živote te ponovno pozvao zapadne saveznike da ubrzaju njihove isporuke. Dodao je da zemlje koje trenutačno nisu spremne povećati vojne isporuke mogu pomoći pojačavanjem sankcija protiv Rusije. Prema njegovim riječima, dio ruske proizvodnje balističkih projektila i dalje nije obuhvaćen postojećim sankcijama, zbog čega je pozvao EU i zemlje skupine G7 da uvedu nove mjere i otežaju rusku proizvodnju oružja.
Dakle 95% tih novaca će ići na otplatu rate kredita. 🤣😂