Veliko istraživanje o stanju društvene svijesti tijekom svibnja i lipnja donosi zanimljive podatke o tome što o religiji i nekima najkontroverznijih vjerskih dogmi misle hrvatski građani. Terensko istraživanje za RTL je provela agencija Promocija plus od 23. svibnja do 15. lipnja. Uzorak je bio 1054 ispitanika u cijeloj zemlji, a standardna greška je +/- 3 posto, uz razinu pouzdanosti od 95 posto.
Iako dostupni podaci govore o tome da oko 90 posto populacije u Hrvatskoj pripada nekoj vjeroispovijesti, prema ovom istraživanju u Boga vjeruje 69 posto ispitanika uzevši da i u tome postoje razlike.
Istraživanje govori da je čvrstih vjernika oko je 17 posto, 21 posto građana smatra da su religiozni, a najviše je onih koji vjeruju u Boga, ali ne i u sva religijska pravila (30 posto). Oni koji nisu religiozni najčešće se izjašnjavaju kao ateisti (6,6 posto), da su ravnodušni prema religiji (6,5 posto) i duhovnosti, agnostika je 3,3 posto, a nesigurnih je 4 i pol posto.
Iako gotovo dvije trećine ispitanika vjeruje u Boga, na vjerske obrede (na tjednoj bazi) ide tek 11 posto njih, a svakog dana 1,2 posto. Onih koji sudjeluju na blagdane nešto je više - takav je svaki peti ispitanik (19 posto). Žene su religioznije od muškaraca i to gotovo 73 posto naprema 65 posto, a među starijom populacijom je više vjernika u odnosu na one koji su mlađe životne dobi.
Najmanje religioznih je zabilježeno među najobrazovanijim (63,6 posto), dok je među najslabije obrazovanima znatno više religioznih (84,5 posto). Najveća koncentracija religioznih je u naseljima ispod 1000 stanovnika (77,4 posto), a znatno niža u velikim urbanim središtima. Najviše je religioznih u Sjevernoj Hrvatskoj (81,8 posto), a najmanje u Sjevernojadranskoj regiji (53,3 posto).
Pripadnici katoličke konfesije su se izjasnili da su religiozni u 84,9 posto slučajeva, pravoslavni u 33,4 posto, islamske 75,5 posto, dok su ispitanici koji se izjašnjavaju da nisu pripadnici niti jedne vjeroispovijesti religiozni u svega 0,4 posto slučajeva.
Utjecaj Katoličke crkve
Gotovo 40 posto ispitanika misli da utjecaj katoličke crkve na društvo u Hrvatskoj nije dobar. Svaki treći ispitanik (29 posto) misli da je dobar, a trećina je onih koji se ni slažu ni ne slažu (27,1 posto).
Skoro polovica (49,4 posto) najviše obrazovanih se ne slaže s tom tvrdnjom, a velika razina koncentracije neslaganja zabilježena je u najvećim hrvatskim gradovima (iznad 100.000 stanovnika), a regionalno u Sjevernojadranskoj regiji i na području Zagreba.
A da Katolička crkva u Hrvatskoj ne treba imati utjecaj na politička zbivanja misli 68 posto ispitanika, a da Crkva treba imati utjecaj misli tek 16 posto.
Mlađa populacija (oko 75 posto u dobnim skupinama do 50 godina), obrazovanija (70,2 posto sa srednjom školom, odnosno 76,1 posto s najvišim obrazovanjem), te najviše u Sjevernojadranskoj regiji (84,7 posto) je okvirni profil protivnika utjecaja Katoličke crkva. Slična razina protivljenja iznošenja političkih stajališta od strane predstavnika vjerskih zajednica na vjerskim obredima (66,8 posto protivnika).
Kontroverzne teme
Neke od tema o kojima se govorilo o istraživanju su žene svećenice, seks prije braka i kontracepcija
Sa zaređivanjem žena slaže se gotovo polovica ispitanika (45,2 posto) dok se tome protivi otprilike svaki četvrti ispitanik (23,4 posto). Doduše, svaki treći je neopredijeljen, nema stajalište o tome ili ga ne želi reći (31,4 posto).
Seks prije ili izvan braka je grijeh za 9 posto građana, a s time se ne slaže više od 70 posto građana. Protiv tog vjerskog učenja su češće muškarci nego žene (gotovo 76 prema 67 posto). Kad je riječ o ovoj temi, vidi se razlika u mišljenju po dobi. Čak 82,2 posto mlađih od 40 godina se ne slaže s ovom vjerskom dogmom, a svega 51,2 posto među starijima od 70 godina. Najmanje protivnika ove vjerske dogme je među najslabije obrazovanim (50,6 posto), a znatno veća koncentracija među najobrazovanijima (76,4 posto).
Građani iz urbanih središta većim od 50.000 stanovnika češće su protiv ove vjerske dogme (više od 78 posto). Najveća koncentracija zabilježena je u Sjevernojadranskoj regiji (77,5 posto) i na zagrebačkom području (79,3 posto).
Kontracepcija
Korištenje kontracepcije grijehom smatra oko 8 posto građana. Gledano po dobi, čak 85 posto mlađih od 30 godina se s time nikako ne slažu.
Veći protivnici takvog učenja o kontracepciji su muškarci od žena (78,3 posto prema 75,2 posto), a među najobrazovanijima 81,1 posto građana se ne slaže sa stajalištem Katoličke crkve o kontracepciji.
Građani koji žive u naseljima većim od 20.000 stanovnika bilježe više od 84 posto koji se ne slažu s takvim crkvenim učenjem o kontracepciji. Najveći regionalni udio neslaganja s crkvenim učenjem o kontracepciji bilježi se u zagrebačkoj regiji (84 posto), piše RTL
Krunica, horoskop, tarot
Čak od pola hrvatskih građana koristi neki predmet ili ponavlja neki ritual tražeći pomoć ili utjehu, pokazalo je istraživanje.
Najučestaliji su sveti predmeti za zaštitu od zlih sila (kao što su križ, krunica…) i to u gotovo 60 posto slučajeva. A na drugom je mjestu - horoskop, ali s bitno nižim rezultatom (16,7 posto). Slijede razni predmeti koji ljudima donose sreću (11,5 posto), osobni rituali za sreću (8,3 posto), tarot (2,4 posto) i slično.
Vjerska uvjerenja važna su za odlučivanje o životu i poslu za gotovo 2/3 građana (63,9 posto). Prema istraživanju, oni ih koriste u odgoju djece (17,5 posto), životnim krizama (17,1 posto), intimnom životu (6,5 posto), ali i kad su u pitanju poslovne odluke (4,3 posto). Zanimljivo, ima i onih koji koriste vjerska uvjerenja kod izbora stranaka i kandidata, no taj je postotak vrlo mali (1,6 posto).
VIDEO: Teški zločini: Ovi celebovi su iza rešetaka zbog zlostavljanja, ubojstva ali i slanja otrova Obami...
i nakon svega Bog vjeruje u čovjeka ,odnosno da može biti dobar to malo stvorenje....,inače ne bi dao svoj život za spas ljudi...