U kategoriji "Događaj godine" u 18. po redu Večernjakova izbora za prestižnu nagradu Večernjakova domovnica čitatelji Večernjeg lista i Fenix-magazina nominirali su sedam događaja.
Dok nominirani s nestrpljenjem iščekuju rezultate kako bi se vidjelo kome su čitatelji u prvom krugu glasovanja bili skloniji i koga su poslali u drugi krug, ukratko donosimo najvažnije informacije o događajima koji su u prošloj godini plijenili pozornost Hrvata u iseljeništvu.
Smotra hrvatske kulture u Švedskoj, Göteborg
U subotu, 11. studenog održana je u gradu Göteborgu tradicionalna Smotra hrvatske kulture u Švedskoj. Ta najveća manifestacija Hrvata Skandinavije se održala pod pokroviteljstvom krovne organizacije Saveza hrvatskih društava u Švedskoj i u domaćinstvu najveće udruge "Velebit", koja je bila domaćin po 20. put. Smotra je okupila je skoro dvije stotine sudionika, koji su pokazali svoje folklorno umijeće mnogobrojnoj publici tijekom trosatnog programa. Sudjelovale su kulturne sekcije iz HD "Ivan Meštrović" (Västerås), HKD "Jadran" (Malmö), HD "Croatia-Katarina Zrinski" i HD "Velebit" (Göteborg). Gosti iz domovine, bend "Krugovi" iz Zagreba, su obogatili kulturni program i zabavu koja je slijedila tijekom večeri. Najveće zadovoljstvo je bilo vidjeti toliko puno djece i mladih na ovoj 42. Smotri, što ulijeva nadu i snagu za budući društveni rad hrvatske zajednice u Švedskoj.
“Kotorvaroška večer” u Stuttgartu
Tradicionalna Kotorvaroška večer, koju organizira Udruga Kotorvaroških Hrvata, svake godine okupi u Stuttgartu više od tisuću posjetitelja. Bilo je tako i prošle godine. Ono što izdvaja Kotorvarošku večer od svih događaja u Stuttgartu, je to da večer organiziraju Hrvati jednog grada u BiH, a ne regije poput Like, Hercegovine ili Slavonije. Stoga j i velik uspjeh okupiti tako veliki broj gostiju samo iz jednog grada. Svake godine, prihod od Kotorvaroške večeri odlazi u humanitarne svrhe. Cilj večeri je druženje i okupljanje Hrvata i prijatelja Kotorvaroškog kraja kojih u Baden-Württembergu ima oko tisuću, a preko granice u Švicarskoj i Austriji još više tako da u krugu od 250 kilometara obitava negdje oko 4.500 Hrvata Kotorvaroškog kraja. Na Kotorvarošku večer dolaze gosti svih generacija. Među brojnim poznatim gostima na Kotorvaroškoj večeri bio je i biskup u miru Franjo Komarica, zastupnik u njemačkom Bundestagu Josip Juratović, roditelji hrvatskog nogometnog reprezentativca Matea Kovačica te brojni drugi. Kotorvarošku večer prate i hrvatske televizije, a HRT je prilog snimio za svoju emisiju "Pogled preko granice".
VEZANI ČLANCI:
„Dan kravate” u Mainzu, Njemačka
Hrvatska kulturna zajednica iz Mainza (HKZ Mainz) je u povodu Svjetskog dana kravate organizirala svečano vezanje kravate na spomenik Johannesu Gutenbergu u središtu Mainza. Na događaju se okupilo oko 200 uzvanika. Nazočnost brojnih Hrvata i Nijemaca, uključujući uglednike poput veleposlanika RH u Njemačkoj Gordana Bakote i gradonačelnika Mainza Nina Haasea, kao i drugih brojnih hrvatskih i njemačkih političara svjedoči o važnosti ovog događaja. Veleposlanik Bakota je svojim govorom na hrvatskom i njemačkom jeziku govorio o značenju kravate kao izvornog hrvatskog proizvoda, naglašavajući kako je Hrvatski sabor 2008. godine proglasio 18. listopada Danom kravate. Pored spomenika Gutenbergu bili su postavljeni i štandovi s kravatama gdje su građani mogli vidjeti i naučiti kako se vežu tradicionalne hrvatske kravate.
“Hrvatski festival 2023.”, Hamburg
Hrvatski festival je održan u svibnju prošle godine u Hamburgu u sklopu proslave Dana državnosti RH. Organzacija festivala je uz Udrugu roditelja polaznika hrvatske nastave „Hrvatska Radost – Kroatische Freude e.V.“ uključila i sve relevantne hrvatske čimbenike na području sjeverne Njemačke, kako Hrvatsku katoličku misiju tako i ostale hrvatske udruge. „Hrvatski festival 2023“ održan je pod pokroviteljstvo Generalnog konzulata Republike Hrvatske u Hamburgu, a potporu je dobio od strane Središnjeg državnog ureda za Hrvate izvan RH. Osim veleposlanika RH Nj. e. Gordana Bakote, svečanoj proslavi pridružio se i državni tajnik Zvonko Milas. Obilježeno je i nekoliko dodatnih prigoda, kao što su 10. obljetnica članstva Republike Hrvatske u EU, ulazak u Euro-zonu kao i uvođenje Schengena. Sudionici „Hrvatskog festivala 2023“ bili su Hrvatske katoličke misije na sjeveru Njemačke, sve aktivne udruge, angažirane glede očuvanja hrvatske tradicijske baštine, polaznici hrvatske nastave, članovi športskih klubova, umjetnici i glazbenici te mnogi drugi. Festivalu se odazvalo preko 1.200 posjetitelja svih starosnih dobi. Glavna intencija „Hrvatskog festivala 23“ bila je okupiti sve relevantne dionike hrvatskog iseljeničkog života na sjeveru Njemačke kako bi zajedno proslavili središnji državni blagdan Republike Hrvatske – Dan državnosti. Pri tome treba naglasiti kako je proslava naišla na iznimno oduševljenje svih sudionika kao i publike, što je doprinijelo većem zajedništvu i jačanju hrvatskog identiteta hrvatske zajednice na sjeveru Njemačke.
Gostovanje Sinjske alke u Beču
Trodnevni povijesno-kulturni spektakl „Dani Alke u Badenu i Beču“ s pokaznom trkom 20-konjanika, sinjskih alkara na hipodromu u mondenom gradiću Badenu kraj Beča u nazočnosti preko pet tisuća gledatelja, te slijedeći dan svečani mimohod alkarske povorke u diljem svijeta poznatom bečkom carskom dvorcu Schönbrunn, bio je posebna hrvatska atrakcija koja je obilježila 2023. godinu u Austriji. Bio je to ne samo povijesni povratak sinjske alke u Beč nakon 115 godina nego i sjajna promocija turističke Hrvatske koju s Austrijom vežu uske povijesne veze i prijateljstvo. Pokrovitelj ovog međunarodnog spektakla, organiziranog u povodu obilježavanja 10. obljetnice prijema Hrvatske u EU bila je Vlada Republike Hrvatske. Kao poseban Vladin izaslanik, nazočan je bio ministar vanjskih i europskih poslova RH Gordan Grlić Radman. Idejni začetnik, inicijator i predlagatelj koncepta gostovanja Sinjske alke u Austriji bio je umirovljeni hrvatski novinar u Austriji Ivan Župa. Glavni organizator poznati hrvatski poduzetnik i vlasnik poslovne grupe „SHI“ u Beču Josip Šušnjara. Suorganizatori su bili Viteško alkarsko društvo iz Sinja i Turistička zajednica grada Sinja. Uz potporu tima Badenske kasačke Udruge (BVT) na čelu s Josefom Kirchbergerom. Uz mnoštvo drugih zaslužnih udruga i pojedinaca na obje strane i medijsko pokroviteljstvo „Večernjeg lista“.
Humanitarna biciklistička utrka Frankfurt – Split
Miljenko Mrkonjić i Drago Jukić prikupili su 19.300 eura za djecu Centra za pružanje usluga u zajednici Maestral u Splitu. Učinili su to humanitarnom akcijom vozeći od Frankfurta, gdje se Mrkonjić rodio, pa sve do Splita. U 17 dana, koliko je trajala vožnja, Miljenko i Drago su na biciklima prešli 2.304 kilometra. Dvojac se 20. rujna uputio iz Frankfurta, preko Francuske te se spojili na Put sv. Jakova, a svoj put su završili 26. rujna u Santiagu de Composteli. Ideja za ovu humanitarnu akciju uslijedila je nakon što je prije tri godine Miljenko sa svojim rođakom Tomislavom vožnjom biciklom od Frankfurta do Imotskog prikupljao novac za pomoć
djeci oboljeloj od raka udruge "Sanus" u Splitu. Vozio je ukupno 11 dana, prešao 1.500 kilometara te prikupio 25 tisuća eura. Ovaj put uz njega je bio Drago Jukić, koji je u Njemačku doselio 2018.godine i pokrenuo internetsku stranicu projektnjemacka.com na kojoj dijeli korisne informacije o životu u Njemačkoj. Podsjetimo, Miljenko Mrkonjić je i sam pobijedio zloćudnu bolest. Naime, kad je imao samo 16 godina obolio je od Hodgkinove bolesti, proširene zloćudne proliferacije tumorskih stanica koje potiču iz limforetikularnog sustava i prvenstveno zahvaćaju limfne čvorove i koštanu srž.
Festa Sv. Vlaha u Bruxellesu
Matica hrvatska u Bruxellesu u suradnji s Dubrovačko–neretvanskom županijom organizira od 2014. godine Festu sv. Vlaha. zaštitnika Grada Dubrovnika u Bruxellesu. Festa tradicionalno započinje čitanjem proglasa feste ispred katedrale Sv. Mihaela i Gudule u Bruxellesu. Kao i u Dubrovniku ispred crkve sv. Vlaha, i ispred katedrale u Bruxellesu, proglas feste čitaju festanjuli, ali festanjuli iz Bruxellesa. Također, kao i u Gradu sv. Vlaha, puštaju se golubica kao simbola slobode i mira. Nakon svečanog otvaranja, u kapelici katedrale služi se sv. misa, a potom održava tradicionalni vjerski obred blagoslova grla – grličanje. U sklopu svečanosti organizira se i humanitarna Večera od Kandelore. Podsjetimo, proslava dubrovačkog parca svetog Vlaha slavi se od 972. godine, godinu nakon što ga je Dubrovački senat proglasio dubrovačkim svecem zaštitnikom jer je prema vjerovanju obranio grad od Mlečana. Osim u Dubrovniku, blagdan sv. Vlaha slave vjernici diljem Dubrovačke biskupije i Dubrovčani diljem svijeta. Među njima su u Dubrovčani iz Bruxellesa koji Festu sv. Vlaha sada slave već desetu godinu zaredom u Bruxellesu.
