Iako su makedonski premijer Zoran Zaev, Sjedinjene Države i Europska unija, bili uvjereni kako će referendum u Makedoniji biti uvod u završetak političke krize u kojoj se našla država nakon potpisivanja sporazuma s Grčkom, o promjeni imena u Sjeverna Makedonija, rezultat referenduma (nije izašlo dovoljno građana) Makedoniju je vratio u balkanski ponor i još dublji politički vrtlog.
Jedina preostala nada za socijaldemokratskog premijera Zorana Zaeva i njegovih savezničkih stranaka, među kojima su i one etničkih Albanaca, jest očekivanje da će 71 zastupnik, koje Zaev kontrolira, glasati za ustavne promjene potrebne za promjenu imena države u Republika Sjeverna Makedonija. No premijer će trebati barem 80 glasova (dvije trećine od ukupno 120 glasova u Sabranju), a oporba VMRO-Dpmne, koja ima 49 zastupnika, ne daje naslutiti da bi netko od njih mogao promijeniti stajalište s obzirom na izjavu lidera oporbene stranke Hristijana Mickoskog kako je “činjenica da sporazum o imenu nije od naroda dobio zeleno svjetlo, nego znak stop” te kako je “onaj koji je glasao protiv i bojkotirao referendum poslao poruku: ovo je Makedonija, ovdje žive Makedonci, ovdje se govori makedonski, ovo je zemlja makedonskih predaka”.
Pogledajte video - Pjesma zagrebačkih Makedonaca
Manevarski prostor Rusije
Jedino što će nakon toga preostati premijeru Zaevu je raspisati prijevremene parlamentarne izbore koji će biti zasigurno pravi ruski rulet jer više nije pitanje hoće li dobiti dvije trećine u parlamentu već hoće li uopće dobiti izbore s obzirom da je 2/3 Makedonaca bojkotiralo referendum i bili su protiv promjena imena Makedonija. Gotovo svi, od SAD-a do EU-a pozdravljaju odgovor ‘da’ na referendumu te ga smatraju uspješnim pozivajući sve političke čelnike i stranke da se konstruktivno i odgovorno uključe kako bi se iskoristila ova povijesna prilika. Pritom za slabu izlaznost optužuju prvenstveno ruski utjecaj na referendum kao i nesređenost popisa stanovništva, jer kako tvrde, u Makedoniji danas ima pola milijuna manje stanovnika nego kako to prikazuje popis stanovništva iz 2003.
Analitičari su uvjereni da je slab odaziv građana na referendum u Makedoniji loš za daljnji razvoj situacije u toj zemlji te kako su takvom ishodu, svojim oklijevanjem, doprinijeli NATO, SAD i EU, koji pod svaku cijenu žele da Makedoniju dobiju na svoju stranu kako bi smanjili utjecaj i manevarski prostor Rusije na tom području Balkana. Masovni bojkot referenduma pokazuje i duboku političku podjelu u makedonskom društvu i veliku nesigurnost kada se radi o pitanjima nacionalnog i europskog identiteta. Računica prema kojoj će nacionalni osjećaji biti potisnuti u korist europske perspektive, nije uspjela. Naprotiv, vrlo emotivan sukob oko pitanja imena pretvoren je u pitanje makedonske nacije i identiteta.
Unatoč tome što je više 90 posto onih koji su glasovali „za”, velika većina je šutjela ili čak aktivno bojkotirala referendum. Rezultat referenduma daje do znanja da će teško biti ostvariti preduvjete za euroatlantsku integraciju, prvenstveno sporazum oko promjene imena, te daje signal upozorenja ne samo za razvoj situacije u samoj Makedoniji, već i za buduću geopolitičku orijentaciju te balkanske države. Ono što je porazno za Europu i za SAD jest to što usprkos velikoj podršci političara, kancelarke Angele Merkel, kancelara Sebastiana Kurza, glavnog tajnika NATO-a Jensa Stoltenberga..., premijeru Zoranu Zaevu i njegovoj vladi nije uspjelo mobilizirati stanovništvo u dovoljnoj mjeri kako bi ga uvjerio u prednosti sporazuma.
Previše emotivan i rigorozan bio je otpor protivnika koji dijelom kažnjavaju vladu, a dijelom neće prihvatiti promjenu imena Makedonije. Svi ti strani državnici koji su u Makedoniju došli netom prije referenduma, Makedoncima nisu dali jasnu viziju što će zapravo dobiti tom promjenom imena kao niti rokove kada bi Makedonija mogla uči u EU i NATO. Njihov dolazak shvaćen je samo kao težnja da se Makedonija otrgne iz krila Rusije.
Nedostatak vizije
- Nemojte me krivo shvatiti - sve stranke u ovoj državi smatram korumpiranima, a bivši režim od Gruevskog bio je za mene čak i kriminalan. Ali to da moj susjed odlučuje kako bih se ja trebao zvati, smatram najvećim vicem u svjetskoj povijesti - kazao je za Spiegel Skopljanac Igor Girazov.
Svakako da će se situacija u Makedoniji bez obzira kako će završiti reflektirati na situaciju i u Grčkoj. Koliko je pitanje hoće li, u slučaju da u Makedoniji dođe do izvanrednih izbora, pobijediti Zaev, tako je pitanje hoće li i u Grčkoj na sljedećim izborima u proljeće 2019. pobijediti Alexis Tsipras. Premijeri Makedonije i Grčke, Zaev i Tsipras, najavili su nakon neuspjelog nedjeljnog referenduma da će se i dalje zauzimati za dogovor o promjeni imena Makedonije. Prespanski sporazum o imenu između Tsiprasa i Zaeva, ponovno je probudio nacionalističke osjećaje dvaju naroda. Tako je više od 70% Grka protiv ovog sporazuma. Po svemu sudeći, u prosincu bi mogli biti održani novi izbori u Makedoniji, koji svakako donose nove neizvjesnosti.
- Sada je važno da međunarodna zajednica, EU i NATO i dalje podržavaju Makedoniju na putu integracija. Ostalo će morati obaviti makedonski političari koji bi morali biti svjesni da se radi o dugoročnom interesu ili čak o sudbini makedonskog naroda i države. Ta je činjenica veća i važnija od stranačkih interesa i vjerojatnih ucjena kojima je cilj da se zaboravi na nezakonite postupke prijašnje vlade - kazao je jučer izvjestitelj Europskog parlamenta za Makedoniju, slovenski eurozastupnik Ivo Vajgl.
Bravo Makedonci - imate ono sto mnogi nemaju...! Hrabrost...