Ruski predsjednik Vladimir Putin navodno je prošle godine visokim dužnosnicima poručio da je cilj Moskve za 2026. godinu „raspad NATO-a i Europske unije iznutra“, a Moldavija je pritom trebala imati ključnu ulogu u toj strategiji, piše The New York Times. Prema informacijama američkog lista, Putin je taj cilj iznio tijekom tajnog sastanka s visokim ruskim dužnosnicima krajem prošle godine. NYT se pritom poziva na osobe upoznate s navodnim planom.
U središtu ruske operacije bila je Moldavija, gdje su ruski operativci navodno pokušavali oslabiti proeuropsku vladu predsjednice Maie Sandu. Kampanja je, prema navodima lista, uključivala kupovanje glasova, kibernetičke napade, dezinformacijske kampanje te financiranje pravoslavnih svećenika koji su trebali širiti poruke protiv Europske unije. Navodno su postojali i kampovi za obuku u Srbiji, Bosni i Hercegovini i Rusiji, u kojima su regrutirani moldavski državljani. Neki od njih ondje su, prema izvješću, bili obučavani za izazivanje nemira u Moldaviji. Zapadni obavještajni dužnosnici rekli su za NYT da su dio tih aktivnosti povezali s ruskom vojnom obavještajnom službom GRU.
Zašto je Moldavija važna Moskvi? Prema zapadnim obavještajnim izvorima, Moldavija je za Kremlj drugi najvažniji regionalni prioritet, odmah nakon Ukrajine. Bivša sovjetska republika smještena je između Ukrajine i Rumunjske, članice NATO-a, a na njezinu teritoriju nalazi se i separatistička regija Transnistrija, u kojoj su razmještene ruske snage. Zapadni dužnosnici tvrde da Moskva Moldaviju vidi kao potencijalno uporište za operacije usmjerene prema Ukrajini i ostatku Europe. Istodobno, Putin navodno i dalje želi zauzeti teritorij na jugu Ukrajine, čime bi se stvorila kopnena veza prema Moldaviji.
Kremlj je odbacio optužbe o miješanju u unutarnje poslove Moldavije. Glasnogovornik Dmitrij Peskov za The New York Times je tvrdnje nazvao „neutemeljenim navodima koji nemaju nikakvu osnovu“. Prema izvješću NYT-a, ruska kampanja intenzivirala se uoči parlamentarnih izbora u Moldaviji u rujnu 2025. godine. Cilj je navodno bio oslabiti proeuropsku Stranku akcije i solidarnosti (PAS), koju predvodi predsjednica Maia Sandu.
Tamošnje vlasti provele su stotine racija uoči izbora te uhitile osobe povezane s kampovima za obuku i navodnim operacijama kupovanja glasova. Uz pomoć zapadnih saveznika moldavski stručnjaci za kibernetičku sigurnost uspjeli su, prema riječima moldovskih dužnosnika, spriječiti i hakerske napade. Unatoč navodnim pokušajima ruskog utjecaja, Sanduina stranka na izborima je osvojila nešto više od 50 posto glasova i zadržala većinu u parlamentu. Prema navodima NYT-a, time je zasad spriječen pokušaj Moskve da politički preokrene Moldavije i oslabi njezin proeuropski smjer.
FOTO Prizori koji stižu iz Omiša sve su potresnije: Pogledajte posljedice katastrofe
Otvori KEKS Pay
Da je Rusija mogla biti poražena na bilo koji način, to bi se već dogodilo. "Planovi Kremlja" su, kako su zapadni mediji više puta potvrdili, planovi Azije i zemalja BRICS-a. I agresija na Ukrajinu je u to uključena. Postoji samo jedan plan, a to je slom Amerike kao vodeće sile Zapada, ali čak i strpljivim istočnjacima treba vremena za to. Činjenica da Kina već otvoreno pomaže Iranu obavještajno i vojno, te da se rat u Ukrajini i rat u Zaljevu geopolitički spajaju u jedno, govori nam gdje smo sada i kamo idemo.