Rusija se sve teže nosi s potrebom za stalnim dovođenjem novih vojnika na bojište u Ukrajini. Dok usporava dobrovoljno regrutiranje, a ruske snage trpe velike gubitke, u zemlji se ponovno sve češće postavlja pitanje hoće li Vladimir Putin narediti novu mobilizaciju.
Gotovo pet godina nakon početka rata, Kremlj pokušava pronaći dovoljan broj ljudi za popunjavanje iscrpljenih postrojbi. Istodobno, Putin zasad ne pokazuje znakove odustajanja od svojih širokih teritorijalnih zahtjeva, dok je ruska ljetna ofenziva zastala. „Problem za Kremlj je što je sve teže pronaći ljude koji su spremni boriti se, čak i za suludo velike novce“, rekao je za Guardian Aleksej Tabalov, aktivist za ljudska prava i direktor organizacije koja pomaže ruskim ročnicima.
Putin je posljednji put posegnuo za mobilizacijom u rujnu 2022., kada su veliki porazi na bojištu prisilili Kremlj da pozove 300.000 pričuvnika kako bi stabilizirao frontu. Od tada Moskva izbjegava novu, izrazito nepopularnu mobilizaciju oslanjajući se uglavnom na dobro plaćene ugovore s dobrovoljcima. Prema navodima iz izvješća, Rusija je od tada regrutirala oko 1,3 milijuna vojnika po ugovoru.
Posebno su muškarcima iz siromašnijih ruskih regija ponuđeni veliki jednokratni bonusi za potpisivanje ugovora i plaće koje na neodređenim ugovorima mogu dosegnuti vrijednost višegodišnjih lokalnih primanja. Obiteljima poginulih vojnika isplaćuju se i znatne naknade. No, zbog velikih gubitaka Rusija mora nastaviti regrutirati nove vojnike velikom brzinom.
Prema zapadnim procjenama, ruske snage mjesečno imaju više od 30.000 poginulih i ranjenih. Riječ je o posljedicama iscrpljujuće taktike „stroja za mljevenje mesa“, u kojoj se vojnike u malim jurišnim skupinama ponovno i ponovno šalje naprijed unatoč velikim gubicima.
Rusija trenutačno regrutira oko 1000 vojnika dnevno, prema izračunima Janisa Klugea, stručnjaka za Rusiju s Njemačkog instituta za međunarodne i sigurnosne poslove. To znači da se većina novih vojnika koristi za popunjavanje iscrpljenih postrojbi, a ne za povećanje ofenzivnih sposobnosti ruske vojske. Zbog toga se ponovno pojavila mogućnost mobilizacije. Najviši ruski dužnosnici odbacuju navode o skorom pozivu. Bivši predsjednik Dmitrij Medvedev takve je tvrdnje nazvao „besmislicama“ i „lažnom provokacijom“ Ukrajine.
Dvoje ljudi upoznatih s razgovorima u Moskvi također je za Guardian reklo da nema naznaka da je Putin odlučio narediti novu masovnu mobilizaciju. I visoki zapadni dužnosnik rekao je da nema znakova da je takva odluka donesena. Ipak, strah od novog poziva sve je prisutniji u svakodnevnom životu Rusa. U Telegram grupama koje koriste sportske ekipe, kolege s posla i skupine prijatelja razmjenjuju se glasine o mogućoj mobilizaciji i savjeti o tome kako dobiti izuzeće ili izbjeći poziv. Dio njih nagađa da bi nova mobilizacija mogla uslijediti nakon rujanskih izbora za Državnu dumu.
„Trenutačno je nagađanje hoće li do mobilizacije doista doći“, rekao je Ivan Čuviljajev, glasnogovornik organizacije Get Lost, koja pomaže ruskim vojnicima da napuste vojsku. No, istaknuo je da se strah od mobilizacije već koristi za povećanje broja regruta. „Panika oko mobilizacije koristi se kako bi se izvršio pritisak na muškarce da potpišu ugovore. Poruka je: mobilizacija ionako dolazi, pa je bolje da sada potpišete ugovor i dobijete novac prije nego što budete prisiljeni boriti se“, rekao je Čuviljajev.
Za sada, prema ljudima upoznatima s razmišljanjima u Kremlju, ruske vlasti očito žele snažnije pritisnuti muškarce da potpišu ugovore, umjesto da ponovno riskiraju politički vrlo neugodnu masovnu mobilizaciju. Tijekom ljeta odvjetnici i aktivisti dokumentirali su sve prisilnije metode regrutiranja u nekoliko ruskih regija. Muškarce policija privodi na ulicama, odvodi s radnih mjesta ili poziva u policijske postaje, nakon čega ih dovode u vojne urede i vrše pritisak na njih da potpišu ugovore. „Pretvorilo se u lov na ljude“, rekao je Tabalov. Tvrdi da se muškarce pod različitim izgovorima, obmanom, ucjenama, nasiljem i prijetnjama prisiljava na potpisivanje ugovora. Prema njegovim riječima, regruteri sve češće ciljaju „društveno marginalizirane“ muškarce, među kojima su osobe s dugovima, kaznenim postupcima ili drugim okolnostima koje ih čine ranjivima na pritisak.
U južnoj regiji Penza, gdje su zabilježene neke od agresivnijih metoda novačenja, na internetu su objavljene snimke muškaraca koje odvode kombijima dok njihovi rođaci prosvjeduju ispred ureda za regrutiranje. Aktivisti tvrde da su neki od njih bili izloženi prijetnjama kaznenim progonom ili premlaćivanju sve dok nisu pristali potpisati ugovor.
Potraga za novim vojnicima proširila se i na druge skupine. Sveučilišta, tehnički fakulteti i strukovne škole potiču se na regrutiranje studenata za novouspostavljene postrojbe bespilotnih letjelica. Putin je nedavno potpisao i zakon kojim se proširuje krug osuđenih zatvorenika koji smiju potpisati ugovore s vojskom, uključujući osobe osuđene za „teška i osobito teška kaznena djela“.
Velik dio odgovornosti za pronalazak novih vojnika prebačen je na ruske regije. Guverneri i lokalne vlasti trebaju ispuniti kvote za novačenje koje određuje Moskva. Time se Kremlj donekle udaljava od samog procesa, dok regionalni dužnosnici ostaju odgovorni za pronalazak dovoljnog broja muškaraca na svojim područjima. Oko tog sustava razvila se i unosna industrija regrutiranja. Regionalne vlasti nude tisuće dolara ne samo vojnicima koji potpišu ugovore nego i ljudima koji ih pronađu. U nekim slučajevima postoje i sheme „dovedi prijatelja“, u kojima građani dobivaju novac za svaku osobu koju nagovore da se prijavi u vojsku.
Prema podacima neovisnog ruskog medija IStories, ruske su regije od uvođenja takvih shema regruterima isplatile najmanje 7,7 milijardi rubalja, odnosno oko 96 milijuna dolara. Jedan regruter iz središnje Rusije, koji je za Guardian govorio pod uvjetom anonimnosti, rekao je da njegova organizacija mora pronaći između 20 i 30 muškaraca mjesečno. Za premašivanje cilja dobivaju bonuse, dok slijede kazne ako ga ne ispune. „Prošle je godine bilo lakše. Sada postaje sve teže“, rekao je.
I u njegovu se uredu razgovara o mogućoj mobilizaciji, ali, prema njegovim riječima, zasad nema naredbi ni naznaka da je novi poziv neposredno pred vratima. Nova masovna mobilizacija, međutim, za Kremlj bi nosila velike političke rizike. Mobilizacija iz 2022. izazvala je jedan od najvećih valova nezadovoljstva i društvenih poremećaja u Rusiji od početka invazije. Tisuće Rusa tada su napustile zemlju, a Putinova popularnost naglo je pala.
Nova mobilizacija stigla bi i u osjetljivom trenutku. Nedavna istraživanja javnog mnijenja pokazuju da slabi povjerenje u smjer rata. Udio Rusa koji smatraju da vojna kampanja u Ukrajini ide dobro pao je na najnižu razinu od travnja 2022. Analitičari stoga zasad smatraju vjerojatnijim da će Moskva dodatno pojačati regrutiranje, povećavati bonuse, pritiskati regionalne dužnosnike da ispune kvote i koristiti sve prisilnije metode novačenja. No, hoće li takav sustav biti dovoljan, moglo bi u konačnici odlučiti hoće li Putin ipak posegnuti za novom mobilizacijom.
Tabalov smatra da bi se Kremlj mogao naći pred nekoliko mogućnosti: od nove masovne mobilizacije i selektivnog pozivanja, preko slanja postojećih ročnika na frontu, do tihe mobilizacije pričuvnika za službu na bojištu. „Ne mislim da će uspjeti regrutirati dovoljno ljudi prema sadašnjem sustavu. Tada će se suočiti s pitanjem u kojem bi obliku mobilizacija trebala biti provedena“, rekao je Tabalov.
FOTO Gore kuće, automobili, ljudi bježe: Ovo je 200 fotografija užasa u Dalmaciji
Otvori KEKS Pay
4 godine Guardian i slicni jedno isto ponavljaju. Neki dan razmjena poginulih bila. Omjer 1:12 u korist rusa naravno. Primili su 21 svoja pala borca a predali 240 mrtvih kijevskih militanata