Europljani znatno štede, ali njihov je novac u velikoj mjeri neaktivan. Europska središnja banka upozorava na taj raskorak u najnovijem blogu objavljenom prošlog tjedna pod naslovom "Why Europeans save differently – and how to put those savings to work". Prema analizi ECB-a, oko 80 posto kućanstava u europodručju ne posjeduje dionice ni druge financijske instrumente povezane s tržištem kapitala. Istodobno, oko trećine financijske imovine kućanstava, odnosno gotovo 10 bilijuna eura, nalazi se u gotovini i bankovnim depozitima s niskim prinosima.
Kad se uspoređuju kućanstva europodručja i SAD-a, uočava se zapanjujuća razlika, navode u ECB-u. Europska kućanstva u prosjeku drže oko trećine svoje financijske imovine u bankovnim depozitima, dok je kod američkih kućanstava taj udio samo 11 posto. A razlika postaje još izraženija među bogatijim građanima. Među najbogatijih 20 posto američkih kućanstava više od 65 posto njih posjeduje uvrštene dionice, obveznice ili investicijske fondove. U europodručju je takvih kućanstava manje od 45 posto.
Europski problem nije samo u tome što dio građana nema dovoljno novca za ulaganje. Čak i imućnija kućanstva mnogo manje sudjeluju na tržištu kapitala nego njihovi američki pandani. ECB je kućanstva europodručja podijelio u četiri skupine, ovisno o tome kako raspoređuju svoje bogatstvo. Više od 60 posto kućanstava najveći dio imovine drži u nekretninama. Oko četvrtine prvenstveno štedi kroz bankovne račune. Oko 10 posto na financijska tržišta ulazi posredno, kroz mirovinske i osiguravateljske proizvode. A samo 4 posto kućanstava čini skupinu koja izravno ulaže značajan dio svojeg bogatstva u financijska tržišta, kroz dionice, obveznice, investicijske fondove ili ETF-ove. Riječ je o međusobno isključivim skupinama pa se te četiri kategorije zbrajaju na sto posto.
To je važno jer novac koji građani drže na računima ili u nekretninama ne obavlja istu ekonomsku funkciju kao kapital uložen u kompanije. Kako ističe ECB, veće sudjelovanje kućanstava na tržištu kapitala može pomoći financiranju inovacija, povećanju produktivnosti i dugoročnom gospodarskom rastu, ali istodobno građanima omogućiti veće dugoročne prinose i diverzifikaciju imovine. Hrvatska se u toj europskoj slici ne izdvaja kao zemlja građana sklonih burzi. Upravo suprotno. Prema podacima Europske komisije za kraj 2024. godine, 43,6 posto imovine hrvatskih kućanstava bilo je u gotovini i depozitima, dok je prosjek Europske unije iznosio 31,7 posto. To znači da hrvatska kućanstva još uvijek velik dio svoje financijske imovine drže u tradicionalnim oblicima štednje, daleko od tržišta kapitala.
Podaci koje je u lipnju 2024. na jednom Liderovu forumu iznio tadašnji ministar financija Marko Primorac dodatno ilustriraju tu sklonost. Tada je naveo da dionice posjeduje samo 3,5 posto hrvatskih kućanstava, dok nekretnine posjeduje njih čak 80 posto. Hrvati i dalje svoje bogatstvo češće usmjeravaju u nekretnine, premda su i ulaganja u narodne obveznice i trezorske zapise sve zanimljivija. U ovotjedno izdanje tromjesečnih trezorskih zapisa oko 37 tisuća građana uložilo je oko dvije milijarde eura. Sklonost nekretninama nije samo hrvatska posebnost. ECB navodi da više od 60 posto kućanstava u europodručju pripada upravo skupini čiji je najveći dio bogatstva vezan uz nekretnine.
Za siromašnija je kućanstva razumljivo zašto ne ulažu u dionice. Prvo treba imati nešto sa strane za nepredviđene troškove, a tek potom razmišljati o dugoročnom ulaganju. No kod kućanstava koja imaju dovoljno novca za ulaganje prepreke su drugačije. ECB navodi da je percepcija rizika glavni razlog zbog kojega ljudi izbjegavaju ulaganje u dionice ili dioničke fondove. Važni su i nedostatak financijskog znanja te nisko povjerenje u financijska tržišta.
Zato je zanimljiva još jedna poruka ECB-a: problem se ne može riješiti samo tako da građanima postane lakše otvoriti brokerski račun i kupiti financijski proizvod. Ako građanin ne razumije što kupuje, ne zna koliki rizik preuzima ili nema povjerenja u financijsko tržište, jednostavno dostupna investicijska platforma neće biti dovoljna. Europa treba ogroman kapital za ulaganja u tehnologiju, energetiku, infrastrukturu, obranu, digitalizaciju i povećanje produktivnosti. Istodobno raspolaže golemom privatnom štednjom, no nije pronašla način kako da poveže jedno s drugim.
Središnja banka zato podržava daljnji razvoj unije štednje i ulaganja, odnosno nastojanje da se europska štednja lakše usmjeri prema tržištima kapitala i kompanijama kojima je potreban kapital za rast. U blogu se posebno ističu jednostavniji investicijski proizvodi, financijska pismenost, mirovinske reforme i takozvani savings and investment accounts. U Finskoj su, na primjer, računi ulaganja u vlasnički kapital doveli do toga da je krajem 2024. godine 37 posto kućanstava u toj zemlji posjedovalo udjele u fondovima, dionice ili obje. Slovenija je istaknuta kao zemlja s jednim od najboljih rezultata financijske pismenosti građana u EU, zahvaljujući programu koji je pokrenut 2010. godine.
Cilj pritom nije pretvoriti svakog građanina u aktivnog burzovnog ulagača. Različite skupine kućanstava imaju različite potrebe: nekome je najvažnija sigurnosna rezerva, drugome mirovina, trećemu nekretnina, a samo manjem dijelu izravno ulaganje u dionice i fondove. Nešto više od četvrtine financijske imovine hrvatskih kućanstava je u mirovinskim fondovima ili osiguranju. Analitičari Europske središnje banke vjeruju da europski financijski sustav može biti učinkovitiji ako dio novca koji danas stoji na računima ili je koncentriran u relativno nelikvidnoj imovini pronađe put prema produktivnim ulaganjima.
Otvori KEKS Pay
Nije burza svemir da moze stalno rasti