Do 1. srpnja na snazi je preporuka Europske komisije o zabrani prelaska vanjskih granica EU s trećim zemljama za sva putovanja koja nisu nužna, i to je mjera predostrožnosti koja je uvedena još na početku širenja pandemije koronavirusa u Europi krajem ožujka, no države članice Unije, pod predsjedanjem Hrvatske, sada pokušavaju sastaviti kriterije prema kojima će se od 1. srpnja granice za državljane trećih zemalja postupno otvarati.
Hrvatska je, kroz diplomatski non-paper u koji smo imali uvid u Bruxellesu, predložila da glavni kriterij bude manje od 16 novooboljelih od COVID-19 na 100.000 stanovnika u prethodnih 14 dana. Zemlje s manje od 16 oboljelih na 100.000 našle bi se na popisu onih iz kojih je dozvoljen ulazak u EU, a ostale zemlje ne bi.
Prema takvom kriteriju, primjerice, i nakon 1. srpnja bio bi praktički zabranjen ulazak u EU Amerikancima, Rusima ili Brazilcima, sve dok njihove zemlje ne obuzdaju epidemiju i smanje broj novozaraženih. Srbija, prema trenutačnim podacima, pleše na granici 16 novozaraženih na 100.000 stanovnika u posljednjih 14 dana. BiH je iznad te granice, što bi značilo da se s razine EU ne preporučuje otvaranje granica prema BiH odmah 1. srpnja.
O hrvatskom nacrtu dokumenta raspravljalo se jučer na sastanku Odbora stalnih predstavnika (Coreper II) u Vijeću EU, ali rasprava se nastavlja u petak i još nema odluke. Kad ona bude donesena, što se očekuje idućeg tjedna, zapravo dolazi u obliku preporuke državama članicama jer na samim je državama, a ne na Uniji, da odlučuju koga će i po kojim kriterijima puštati preko svojih granica.
No potrebna je određena doza koordinacije unutar EU, a posebno unutar zemalja koje čine Schengensku zonu jer ako jedna država unutar Schengena počne puštati putnike iz zemalja s puno lošijom epidemiološkom situacijom, onda time ugrožava i smisao schengenske zone bez granica. Rasprava na Coreperu politički je osjetljiva i zbog toga što bi se moglo dogoditi da se EU nakon 1. srpnja otvori za putnike iz Kine, a ne otvori za putnike iz Amerike.
No sve se države članice EU slažu da treba smisliti održivi sustav u kojemu se gleda epidemiološka situacija i pouzdani podaci o tome koliko je COVID-19 prisutan u nekoj zemlji. Hrvatski non-paper došao je do brojke 16 na temelju argumenata koje su dali Europska komisija i Europski centar za sprečavanje i kontrolu bolesti (ECDC).
Šesnaest novih slučajeva zaraze na 100 tisuća stanovnika u razdoblju od 14 dana neki je prosjek koji odražava trenutačnu epidemiološku situaciju u EU. Hrvatska je daleko ispod tog prosjeka. I sada, u razdoblju od kraja ožujka do 1. srpnja, kad je na snazi preporuka da nema nepotrebnih prelazaka vanjskih granica EU, postoji iznimka koja će vrijediti i nakon 1. srpnja za zemlje s nepovoljnom epidemiološkom situacijom. Ta iznimka kaže da su među ljudima koji ipak smiju prelaziti vanjske granice Unije zapravo svi državljani EU, neovisno o tome vraćaju li se u svoju državu ili ne.
To bi za Hrvatsku bilo u prosjeku 45 novozaraženih dnevno u zadnjih 14 dana, odnosno ukupno 640 zaraženih u 14 dana.