Najnovije vijesti
Objavljeno vijesti danas: 64
Pošalji priču
Imaš priču, fotografiju ili video?
Ksenofobija

Uspon ekstremne desnice: sijači straha ulaze u parlamente, ima li Europa odgovor

Frauke Petry, chairwoman of the anti-immigration party Alternative for Germany (AfD) is pictured through a broken window after first exit polls in three regional state elections at the AfD party's election night party in Berlin, Germany, March 13, 2016.
Foto: Reuters/PIXSELL
24.03.2016.
u 08:10

Njemačka stranka čija je čelnica Frauke Petry pozivala policiju da puca na ilegalne imigrante ušla u skupštine osam od šesnaest saveznih država

Desnica želi povratak na čiste nacionalne države. To je zajedničko svim europskim desničarskim populističkim pokretima koji jačaju iz dana u dan, posebice nakon što se u Europu slio migrantski val s juga i istoka. No sve desnice nisu iste, neke su prilagođene svojim liderima koji su gotovo u pravilu u prošlosti doživjeli neke traume pa sada love vještice. Neke su europske desnice nadahnute katoličkom vjerom, kao što je primjerice u Poljskoj stranka Pravo i pravda (PiS) Jarosława Kaczyńskog koja bi i državne zakone “prilagodila” Bibliji. Neke čak imaju dvojaku unutarnju dušu, npr. Francuska nacionalna fronta (FN) čelnice Marine Le Pen koja je za sekularnost države, a njezina nećakinja Marion Le Pen (27) vjernica i zagovornica primjene vjerskog nauka u nekim državnim pitanjima. Dakle, u istoj su obiteljskoj, desničarskoj stranci dvije struje.

Možda je upravo analizom stanja u obitelji Le Pen možemo najbolje razlučiti različitosti unutar desnice jer FN je jedna od najstarijih europskih desničarskih stranaka. Marine Le Pen želi da FN ostane stranka bez vjerskog predznaka i ističe vjerodostojnost sekularnosti francuskog društva. Podupire zakon iz 1905. koji utvrđuje da Francuska Republika ne smije davati potporu i plaće vjerskom kultu. Želi zabraniti svaku vjersku tendenciju u školama te se protivi financiranju gradnje religijskih mjesta državnim novcem smatrajući da to trebaju financirati vjernici. Njezina je nećakinja Marion, kći sestre Yann s kojom je provodila noći u diskoklubovima, pak, katolkinja, prosvjedovala je 2013. protiv zakona o istospolnom braku te je bliža monarhiji nego republici.

Ideologija Trećeg Reicha

Na njihovo “političko“ formiranje utjecala su obiteljska događanja. Marinina (treća od tri kćeri, najstarija je Marie-Caroline iz prvog braka Jean-Marieja Le Pena) majka Pierrette Lalanne pobjegla je od njezina oca (1984.) s ljubavnikom i slikala se i za Playboy. Više od 15 godina Marine nije razgovarala s majkom. I Marine je stupala u brakove i razvodila se. Njezina sestra Yann rodila je Marion koja dugo nije znala tko joj je otac. Marine je imala dva muža i ima troje djece, a sada živi s Louisom Aliotom, čovjekom broj dva u stranci FN. Obiteljska stranka u kojoj obiteljske svađe određuju politiku. Marine je svoga oca, osnivača FN-a Jean-Marieja izbacila iz stranke. U javnosti ga nikad nije zvala ocem, već jednostavno Le Penom.

Usporedimo i čelnice stranaka u Njemačkoj, odnosno kancelarku Angelu Merkel, čelnicu CDU, stranke koja se donedavno smatrala desnom i konzervativnom, s Frauke Petry, čelnicom desničarske stranke Alternativa za Njemačku (AfD). Obje su iz bivše Istočne Njemačke. Merkeličin otac Horst Kasner bio je luteranski pastor. Frauke Petry bila je pak udana za luteranskog pastora i ima četvero djece. AfD je dosad ušao u parlamente osam od 16 njemačkih saveznih država. Frauke Petry izabrana je na čelo AfD-a s populističkim, protuizbjegličkim programom, no tvrdi da je stranka ostala liberalna i protivi se eurozoni. Otkad je ona na čelu AfD-a, svu je politiku usmjerila protiv stavova Angele Merkel o izbjegličkoj krizi. Tonovi F. Petry često su bili ksenofobni i u stranku su ušli ljudi koji zasigurno nemaju liberalne poglede, već su bliže ideologiji Trećeg Reicha. Prema nekim analitičarima, Petry ne želi da njezina stranka uđe u neku vladajuću koaliciju, da postane većinska, već želi kritizirajući vlast prikupljati prosvjedne glasove.

Petry nije Marine Le Pen premda imaju iste poglede na europsku birokraciju, Njemica za Francuskinju kaže da je previše socijalistički nastrojena. Zaboravlja da se FN u Francuskoj, kao i nekadašnji pokret MSI u Italiji, nadahnjuje socijalizmom, istina s predznakom nacije. U mržnji prema izbjeglicama Marine Le Pen nije išla nikada tako daleko kao Petry koja je pozvala policiju da puca na ilegalne imigrante. Frauke Petry nekim se Nijemcima sviđa ne samo zbog krutih stajališta prema imigrantima već i zbog toga što bila uspješna na poslovnom planu i što ima brojnu obitelj koju uzdržava. Kao da svjedoči staru i duboku njemačku tradiciju. Petry kaže kako bi svaka žena trebala imati najmanje troje djece. Merkel nema nijedno.

Gábor Vona, čelnik mađarskog pokreta Jobbik, unuk je istoimenog djeda koji je poginuo u Drugom svjetskom ratu u borbi protiv sovjetskih snaga, protiv Crvene armije, koja je ulazila u Mađarsku. Bez ulaženja u daljnje analize programa Gábora Vone kažimo kako ga i Marine Le Pen smatra previše desničarskim.

Trumpovi mali prsti

Najgore je kada na politiku utječe političarov privatni život. Osim na spomenutim primjerima, vidi se to i na kompleksima koje ima američki predsjednički kandidat Donald Trump. On ima kompleks malih prstiju na rukama pa je jednom prilikom čak kazao: “Nemojte misliti da je sve tako malo.” Ima kompleks prema ženama pa ih naziva najpogrdnijim izrazima i neku vrstu “edipovskog” maštanja prema kćeri Ivanki za koju je kazao kako bi bio njezin zaručnik da joj nije otac. Premda ima neki kapital, ipak je Trump i sinonim za propali biznis. Propali su Trumpova aviokompanija, Trumpova mesna industrija, Trumpova votka, Trumpova financijska institucija itd.

Kći Ivanka jednom je kazala kako joj je otac na izlasku iz Trump Towera pokazao jednog beskućnika i kazao: “On ima 8 milijardi dolara više od mene.” Dakle, toliki su Trumpovi gubici. Rijetko kada uspješan poslovni čovjek ulazi u politiku. Ulazi u politiku, kao što je to učinio Silvio Berlusconi, kako bi spasio svoje carstvo. A, onda takvi političari imaju i rječnik kočijaša. Trumpa po mnogo čemu uspoređuju s Berlusconijem, koji je sijanjem straha (komunisti jedu djecu, imigranti siluju itd.) i davanjem lažnih obećanja (smanjit ću poreze) skupljao glasove birača istomišljenika, ali je Amerikanac po izražavanju nadmašio Talijana. Trump, kao i Berlusconi, ima svojevrsni koncept o tome što je istinito. Samo ono što kaže Berlusconi je istinito. Trump je išao i korak dalje. Web-stranica PolitiFact analizirala je Trumpove izjave i utvrdila da su one u 46% slučajeva “lažne“, u 19% slučajeva “uglavnom lažne“, a u 21% slučajeva “zastrašujući lažne“.

Osim toga, najžešće desničarske stranke nastaju u bivšim državama realsocijalizma, onima koje nemaju demokratski put kakav su imale zemlje zapadnog dijela Europe. Desničarske stranke u Poljskoj, Mađarskoj, Slovačkoj itd. govore da žele obraniti kršćanske korijene Europe, da žele obraniti ono što je nacionalno. Zapravo čine i propagiraju ono što je bilo zabranjeno u komunističkim državama.

No trenutačno u cijeloj Europi, ali i u SAD-u, raste tolerancija prema desničarskim ksenofobičnim, pa čak i neonacističkim ili neofašističkim strankama, a njihovi predstavnici čak su ušli i u Europski parlament nakon izbora 2014. godine. Najlakše je u predizbornim i inim kampanjama plašiti ljude te im ulijevati “sigurnost“ izjavama o podizanju zidova ili protjerivanju imigranata. Sve što je nenacionalno opasno je za naciju. Dakle, najbolje je zatvoriti se u svoje granice i ne gledati što se događa izvan njih, živjeti u sjajnoj izolaciji. Poticati rasizam i ksenofobiju uvijek donosi određeni postotak glasova s kojima huškači ulaze u parlamente i pokušavaju minirati svaku inicijativu europskog suživota.

Bande na motorima

U Italiji postoji ksenofobna Sjeverna liga čelnika Mattea Salvinija, ali i pokreti kao što su Nova snaga (Forza Nuova), Trobojni plamen (Fiamma Tricolore), Kuća Pound (Casa Pound) itd., ali svi zajedno ne dolaze do 20% glasova. U Švedskoj je u parlamentu stranka Švedski demokrati (Sverigedemokraterna) koja propagira nacionalizam, protiv je imigranata i islama, a postoje i skupine bandi na motorima koje napadaju imigrante, homoseksualce, pa čak i članove Socijalističke stranke. U Finskoj je stranka Pravi Finci (Perussuomalaiset) na prošlim parlamentarnim izborima dobila 17,7% glasova. U Grčkoj je desničarska neonacistička stranka Zlatna zora osvojila 7% na parlamentarnim izborima u rujnu 2015. i ušla u vladu premijera Alexisa Tsiprasa, čelnika Koalicije radikalne ljevice, poznate kao Syriza.

Ni desnice ni ljevice

U Velikoj Britaniji od 1993. postoji Stranka za neovisnost Ujedinjenog Kraljevstva (UKIP) koju je osnovala skupina nezadovoljnika Konzervativne stranke, a na čijem je čelu Nigel Farage (52). “Buntovnici smo s razlogom“, parafrazira Farage film s Jamesom Deanom (Buntovnici bez razloga). Na izborima 2015. godine njegova je stranka postala trećom u Ujedinjenom Kraljevstvu i zagovara izlazak iz EU. Farage je europarlamentarac i kaže kako je upoznao njemački AfD i prije nego što su oni došli u Bruxelles. Svi su u Europarlamentu, a propagiraju ukidanje Europske unije? Malo čudno! Ako si toliko protiv europskih institucija, onda budi dosljedan i nemoj ulaziti u njih. To pomalo nalikuje na one koji su govorili kako su ušli u Komunističku partiju da bi je iznutra rušili!? U međuvremenu, dok je nisu srušili, živjeli su od Partije. Farage, kao i Salvini, kaže da više ne postoji desnica i ljevica.

“Uzaludno je biti desnica ili ljevica ako se ne može odlučiti o vlastitoj budućnosti. Zbog toga najprije treba omogućiti svima samoopredjeljenje, a onda u igru ulazi nacionalni identitet. Ljudi se pitaju zašto trebaju plaćati porez da bi se pomoglo nekome s kim se nema ništa zajedničko“, objašnjava Farage. U ljudi koji drže do demokracije svaka nacifašistička ideja izaziva uzbunu. Politika zastrašivanja dovodi do zatvaranja. Zatvorit ćemo granice da ne bi ušli stranci. Onda ćemo shvatiti da unutar državnih granica ima onih koji su za nekoga stranci pa ćemo se zatvoriti u regije, gradove, ulice, zgrade... Zar na to poziva kršćanstvo na koje se i u čiju obranu zaklinju oni koji bi postavljali barijere? Kršćanstvo kaže da stranca trebamo prihvatiti kao brata... Ima li suvremena Europa odgovor na to?•

Desničarsku stranku Alternativa za Njemačku (AfD) osnovao je 2013. ekonomist i profesor sa sveučilišta u Hamburgu Bernd Lucke kao liberalnu i euroskeptičnu stranku s istomišljenicima protivnicima eura. Od prošle godine na čelu joj je Frauke Petry, koja je stranku pretvorila u ksenofobnu i populističku.

>>Europska krajnja desnica žestoko kritizira EU nazvavši je čudovištem

>>Le Pen i Wilders: Krajnja desnica EP će razoriti iznutra

Komentara 5

Avatar abakus
abakus
09:19 24.03.2016.

Silvije Tomašević čovjek je rođen 1949. U vrijeme "seksualne revolucije" 1968. imao je lijepih 19 godina, doba kad se za čovjeka hvata sve što ne valja ako mu on to dopusti i ako je tome previše izložen.Od 1970. je u novinarstvu u Hrvatskoj, što znači da je prošao kroz sito i rešeto bivšeg režima i da je indoktriniran njime do kraja. Ne navodim ovo sve da bih pobio ovo što piše "argumentacijom" ad hominem, već da bih naveo činjenice koje stoje iza jednog ovakvog teksta. Silvije Tomašević čovjek je vremena koje je prošlo, vremena koje je samo po sebi bilo razorno za ljude i svijet, ali u kojem se sve to još nije osjetilo u svoj strahoti njegovih posljedica jer se to vrijeme još uvijek hranilo dobrom svijeta koji je uništavalo: Visokim penzijama na račun mnogobrojne djece ljudi koji su živjeli prije vremena legalnog pobačaja, otkrićima i postignućima na temelju radišnosti ljudi odgojenih na kršćanskom moralu i kršćanskoj radnoj i poslovnoj etici. Posljedice tog krajnje negativnog vremena trpimo tek mi danas, nakon što su ljudi tog vremena uspješno razorili obitelj, radišnost i moral društva (i svijeta, kojem je zapadni svijet oduvijek bio perjanica i onaj koji diktira zbivanja). Silvije Tomašević piše ovo što piše iz svog udobnog vremenskog džepa čovjeka koji je prihvatio sve negativno, ali je svoj život ugodno proživio na tekovinama onog još starijeg od njega i pozitivnog. Mi danas, naprotiv, živimo u vremenu razorenom djelovanjem ljudi poput Tomaševića, nimalo ugodnom vremenu, živimo na tekovinama ljudi poput njega i nastojimo obnoviti ono još starije pozitivno što su ljudi poput njega uništili kako bismo barem svojoj djeci osigurali malo bolju budućnost. Tome se Tomašević protivi. Licemjer ste, Tomaševiću! Da imate danas 20 godina i da morate živjeti u ovakvom razorenom svijetu, svijetu u kojem nema više sigurnoga posla i u kojem se više ne može računati ni na zdravstveno osiguranje a kamo li na mirovinu, svijetu u kojem više nema sigurnosti obitelji i u kojem je čovjek sam, u kojem nema zaštitu policije već je u svakom trenu izložen svakoj budali koja se odluči raznijeti pored njega ili ga klepnuti metalnom cijevi po glavi i opljačkati, pitam se biste li i dalje lupetali ovakve gluposti kakve ste ovdje nadrobili. Usput: Za vas je očigledno svaka iole malo desnija stranka odmah i "ekstremno desna". Nije. Prestanite nam konačno prodavati svoju zastarjelu i oduvijek promašenu demagogiju.

TO
tovaravot
14:07 24.03.2016.

sijaci straha? mene njih nije strah, dapace

BA
bakulušić
22:26 24.03.2016.

Gdje se nalazi ta vaga na kojoj gospodin Tomašević, gospodin Galić i ostala gospoda lijevo-liberalne opcije važu ljevicu i desnicu i koja to računica kaže da je desna opcija opasnija? Mjere li se i krvavi tragovi? I ako je desnicaa tako opasna, zašto ne predlože zakonsku zabranu? I hoće li nas ljevica usrećiti više nego nas je usrećila u posljednjih sto godina?

Važna obavijest
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.

Za komentiranje je potrebna prijava/registracija. Ako nemate korisnički račun, izaberite jedan od dva ponuđena načina i registrirajte se u par brzih koraka.

Želite prijaviti greške?

Još iz kategorije