U nedjelju od 9:00 u studiju Večernji TV-a mogli ste gledati još jedno sučeljavanje kandidata na predstojećim parlamentarnim izborima, a ovoga puta razgovaralo se o gospodarstvu. Emisiju je vodio Vladimir Nišević, glavni urednik i direktor Poslovnog dnevnika, a u studio su nam stigli ministar gospodarstva Damir Habijan (HDZ), Zvonimir Troskot (Most), Damir Bakić (Možemo), Josip Tica (SDP) i Daniel Spajić (Domovinski pokret). Razgovor možete pogledati na svim platformama Večernjeg lista, kao i u tekstualnom obliku na našemu portalu.
Podsjetimo, ostalo je svega nekoliko dana do parlamentarnih izbora, koji će se ove godine, odlukom predsjednika Zorana Milanovića, održati u srijedu, 17. travnja. Tjedan dana uoči izbora proveden je i posljednji predizborni HRejting, i to za I. i II. izbornu jedinicu. Prema konačnoj računici, od 140 mjesta iz svih 10 izbornih jedinica, bez manjinaca i dijaspore, najviše bi mandata pripalo HDZ-u, i to 60, što je šest mandata manje nego prije četiri godine. Nakon njih slijedi SDP-ova koalicija Rijeke pravde, koja dobiva 44 mjesta, a nakon njih bi došao Domovinski pokret s 14 zastupnika. Uz to, Mostu bi pripalo devet zastupničkih mjesta, koliko i Možemo. IDS bi u tom slučaju bio na dva mandata, dok bi još po jedno mjesto otišlo Fokusu i Matiji Posavcu.
Koje su ključne točke vašeg gospodarskog programa?
Habijan: Nastavak ove konzistentne politike gospodarstva. Istaknuo bih dvije stvari, administrativna rasterećenja i smanjenje parafiskalnih i neporeznih davanja. Već imamo u procesu akcijski plan u provedbi koji se tiče rasterećenja 137,7 milijuna eura. Mijenjali smo i Zakon o financiranju vodnog gospodarstva, ukinuli smo izmjenama vodni prinos koji je prije postojao za gradnju građevina. Takvi parafiskalni nameti odvraćaju ih od toga da investiraju u RH. Isto tako, bitna stvar je i sigurnost. Netko tko želi investirati u RH, mora biti siguran u ono što ulaže. Bitna je porezna politika koju je vlada provodila, a pritom mislim i na ono što čujem od investitora, posebice stranih.
Bakić: Ključne su dvije stvari. Najprije je radikalno suzbijanje korupcije, a drugo je brz i efikasan, neovisan i predvidiv pravosudni sustav. Namjerno ih ističem na ovoj razini jer mi svi znamo, a posebno oni koji su u gospodarstvu, da su korupcija i nedjelotvorno pravosuđe toksično okruženje u kojemu se guši sva ekonomska aktivnost. To je nešto za što ćemo se energično zalagati. Istaknuo bih i sveobuhvatnu zelenu transformaciju: energetska tranzicija, jačanje i intenziviranje poljoprivrede, ali i jačanje i širenje javnog prijevoza. Sve to, uz mnogo mnogo ravnomjerniji razvoj naših regija, ali i pravedniji porezni sustav.
Troskot: Prvi potez je uređenje reda u energetski sustav, u prvom redu tu mislim na HEP. Novi recentni primjer je hidrocentrala Otočac gdje je za jedan megavat instalirane snage potrošeno 8 milijuna eura, to je 8 do 10 puta veća cijena od instalirane snage nego kad se grade solari, vjetroelektrane, pa čak i suvremene vjetroelektrane. Uz to, važan je ulazak u koštac s obnovljivim izvorima energije za što mislimo da je jedna od najvećih prevara u Europi. Imate proizvođače koji inzistiraju da bismo svi mi trebali plaćati njihove priključke na mrežu, a ne plaćaju komunalne naknade. Imate primjer gdje su vjetroelektrane u Senju proizvodile energiju bez uporabne dozvole. Važna je i porezna reforma, ovo što imamo to nije. Ukidanje prireza je najveća obmana, oni su lopticu prebacili na lokalnu samoupravu, na što se Miro Bulj nije dao navući. Smatramo i da treba doći do administrativnih rasterećenja, ona ne ispunjavaju svoju ulogu. Išli smo s inicijativom da naknade HGK i turističkim zajednicama budu dobrovoljne.
VEZANI ČLANCI:
Spajić: Što se tiče kolega, ne mislim ništa osobno, ali mi pričamo o temi koja ne postoji. Gospodarstvo u Hrvatskoj ne postoji, a postoje tri ključne stvari koje morate napraviti: iskorijeniti korupciju, smanjivati poreze i voditi brigu o demografiji. Na čelu HGK je Luka Burilović, to je čovjek koji je diplomu kupio u RS, a nas predstavlja u svijetu. Kad pričamo o zelenoj transformaciji, Bakiću ne znam znate li da toplane u Zagrebu i dan danas rade? Može biti 70 stupnjeva vani, ali vi grijanje ne možete isključiti. Imamo ministarstvo gospodarstva i održivog razvoja, ja ne znam jednog luđaka koji ulaže u održivi razvoj. To su sve floskule.
Tica: U pad standarda mi planiramo uložiti svoje napore, pala je kupovna moć ljudi. Primjerice, do prošle godine su rashodi rasli 30 posto, a plaće 15 i mirovine 5. Tu mislimo uvoditi progresivni porez na dobit i poticati gospodarstvenike da pravedno dijele. Na dugom roku mislimo napraviti veliku investiciju u sustav inovacija kako bi se kreirala kvalitetna radna mjesta u velikim urbanim sredinama i zaustavilo iseljavanje iz urbanih središta. Spas za Panonsku Hrvatsku je također važan, idemo s vrlo snažnom regionalnom politikom kako bismo popunili Panonsku Hrvatsku. Lika i prostor od Karlovca do Osijeka je zabilježio velik pad u stanovništvu. Četvrti cilj je i činjenica da vlada nije shvatila energetsku tranziciju. Naš najveći zagađivač je industrija, a mi planiramo iskoristiti sve moguće fondove kako bi hrvatska industrija dobila svu novu opremu kako bi bila energetski efikasnija.
Gorući problem je postao nedostatak radnika. Koje bi bile interventne mjere kada je u pitanju nedostatak?
Habijan: Istaknuli smo u programu da do 2028. želimo novih 125.000 radnih mjesta. Na burzi imamo oko 107.000 nezaposlenih, tako da će se sigurno dio odnositi i na strane radnike. Oporba spominje uporno radnike iz trećih zemalja, no tu imamo i Hrvate koji su možda migrirali u druge zemlje ranije. U narednom razdoblju planiramo uložiti 700 milijuna eura u mjere poticanja radno neaktivnog stanovništva. Jedna od mjera je i što se tiče studenata, mi planiramo taj njihov studentski rad staviti da uđe u radni staž. Nastavit ćemo i s mjerama zapošljavanja osoba s invaliditetom. Što se tiče stranih radnika, tu je pitanje jezika i da bismo ih što prije integrirali radimo na tome.
Bakić: Održivi razvoj se itekako događa, da odgovorim Spajiću. Nitko to ne radi svjesno, ali su posljedice itekako vidljive. Kada govorimo o radnicima, ja bih spomenuo onih 400.000 naših ljudi koji su se iselili u zadnjih 10 godina u nedostatku prilika. Naravna stvar je da je dio taj ljudi otišao jer su se negdje drugdje otvarale mogućnosti, ali smo mi zakazali jer nismo pružali prilike. Nedostaje nam državnog uvida, a onda i plana. Mi smo svjedoci mnogih nemilih situacija koje se događaju stranim radnicima. Nakon što spoznamo kakvi nam radnici dolaze, onda možemo djelovati po tom pitanju na lokalnoj razini. Moramo poštovati njihova radna prava, to smo im dužni jer su to u konačnici i naši radnici.
Troskot: Da biste riješili takvu situaciju, morate zaustaviti raseljavanje. U Gospiću je zaposlenima Hrvatskih šuma stigao mail da moraju ići na HDZ-ov predizborni skup. Dobili su pamflete da moraju vikati, pljeskati, govoriti da je Plenković Zeus, i morali su svi vikati HDZ. Da bi se mogla planirati politika, mora doći do smjene vlasti. Točka broj dva: možemo vratiti naše u inozemstvu. Moramo razgovarati s poduzetnicima jer su oni taj generator rasta, no mi imamo preveliku birokraciju u javnom sektoru. Određenim programima možemo preseliti ljude u privatni sektor gdje mogu dobiti veću plaću, smanjenu birokraciju, manji trošak države. Dugoročno Most vidi u ulaganju u STEM jer vidimo talent u našim mladima koji odlaze u inozemstvo i osvajaju medalje. Ne vidimo razloga zašto bi mladi otišli u Zurich, ako mogu graditi karijere ovdje. Jeftiniji smo od Zapada Europe, a bolji od Azije. Uz to, geopolitički razvoj će vraćati ljude same doma. Imate veliki problem u državama u kojima nedostaje sigurnosti.
POVEZANI ČLANCI:
Habijan: Niz natječaja ide u smjeru dekarbonizacije, tako da ovo što kolega Tica govori nije točno. Što se tiče ovoga što je rekao Troskot, ovo je očito nerazumijevanje funkcioniranja javne uprave - ako imate 950 mjesta u sustavu, a 600 ljudi, onda ne razumijem na koji način mislite da će državna uprava raditi posao na svojoj razini. Potpisali smo i vrijedan projekt povećanja kapaciteta plinovoda, tako da razmišljamo o tome. Ovo sve što se obećava od strane drugih, već se na tome radi.
Bakić: Dolazim s PMF-a i znam kolika je snaga i kapacitet studenata s tog fakulteta i drugih tehničkih fakulteta. Nama je obrazovni sustav zanemarivan zadnjih 30 godina i to nam sad dolazi na naplatu.
Spajić: Svi nam se radnici koji su otišli neće vratiti. Slažem se da je Hrvatska najzelenija država u Europi jer je sva proizvodnja uništena i opljačkana poslije rata. Ljudi su uzeli pušku, a kad su se vratili, ovi su opljačkali firme. Imamo ljude koji vole Hrvatsku iz ideala, a imamo iz kapitala. Nama su preci ostavili utaban put, a mi smo sve uništili.
Tica: Ja ne govorim o količini natječaja u Ministarstvu, već ono što se realno događa na terenu. Kad vidimo koliko Hrvatska troši na energiju po jednoj jedinici BDP-a, to je tri puta više od Danske. Mi smo 300 posto gori od europskih lidera, a morate imati na umu da se puno poduzetnika ne želi javiti na natječaj vladi u kojoj je 30 ministra smijenjeno zbog korupcije. Kad govorimo o imigraciji, zalažemo se za formiranje tripartitnih dogovora između poslodavaca, sindikata i države o imigracijskim politikama. Što se tiče odseljavanja, ne treba otkrivati toplu vodu: uzmite Sloveniju, Češku i Slovačku i vidite da zemlje nisu imale gubitak stanovništva nakon ulaska u EU, i to zato što su bile spremne. Isto kao što Vlada govori da se bori protiv odseljavanja, činjenice govore da smo među najgorima, no nije bilo interesa. Ne znaju, ništa ne rade i nije ih briga.
Troskot: Mi smo veliki bazen prepoznali u Latinskoj Americi, tamo postoji veliki potencijal od 200.000 ljudi. Znam nekoliko primjera, poput doktora koje se maltretira na razini nostrifikacije diplome. Broj dva, ministar zaboravlja reći da je on sam donio prijedlog zakona u kojem će se ići pogodovati plinskim postrojenjima i vraćati im poticaje. Mi smo enegetsku tranziciju kao takvu propustili.
Kako riješiti problem upravljanja javnom upravom? Slijedi li privatizacija državnih tvrtki?
Habijan: Troskotu, ako imate saznanja o kaznenom djelu, prijavite ih. Do privatizacije HEP-a neće doći, vlasništvo je nebitno, ali je važno upravljanje.
Bakić: Ne privatizacija, mi smo protiv jer vidimo u tome strateški interes da država zadrži vlasništvo. HEP vidimo kao motor energetske tranzicije, no problem je upravljanje. Upravljanje državnim tvrtkama doživljava se kao izborni plijen, ako idete nabrajati državne tvrtke, tko tamo upravlja? Ljudi s iskaznicom HDZ-a i to je odgovor na vaša pitanja. Moramo dovesti najkvalitetnije ljude.
Troskot: Rješenje vam se u razvoju tržišnog kapitala na razini Rumunjske. Možete staviti javno poduzeće poput HEP-a na burzu u vidu jednog fonda, a vlasništvo i dalje ostaje državi.
Spajić: 50 posto mirovina se isplaćuje iz poreza, a ne iz mirovinskih fondova. Mi smo zakucani od HDZ-a na samo dno. Ne smijemo te državne tvrtke privatizirati, ali moramo promijeniti način upravljanja.
Tica: Monopoli ne funkcioniraju na tržištu, HEP ne funkcionira na prirodnom tržištu pa je bespredmetno raspravljati o privatizaciji. JANAF također ne možemo privatizirati.
Je li moguć politički koncenzus po pitanju gospodarstva?
Tica: Moguć je, ali na politikama za koje znamo da koriste zemlji. Nisam razgovarao ni sa kime iz ruralnog dijela koji nije kazao da je ključan problem to što imate jednu stranku koja onemogućava ljudima normalan život, moramo osvijestiti to kao ključnu kočnicu.
Spajić: Na lokalnoj razini je 90 posto natječaja namještano, a DORH u ladicama čuva slučajeve.
Troskot: '60-ih godina Singapur je bio u lošijoj situaciji nego što je Hrvatska danas. Radilo se o močvarnom tlu na kojoj su živjele četiri skupine i nisu se mogli razgovarati zbog jezika, a korupcija je bila visoka. Međutim, vlada je odlučila boriti se protiv korupcije i čak su svi članovi vlade nosili bijela odijela kako bi pokazali da je to osnovna stvar s kojima će se boriti. Međutim, postoji nada jer postoji svijest koliki je to problem.
Bakić: Moramo povećati mirovine, ali otvoriti i dvije važne porezne podteme: porez na ekstraprofit i porez na dohodak. Trebate imati mjesečnu plaću veću od 6.000 eura bruto da bi vas dohvatila ona viša porezna stopa, sve ostalo se oporezuje po istoj stopi. To je apsolutno nepravedno. Za kraj, uvjeren sam da je ključno da izgradimo ovu državu kao društvo ravnopravnih građana, i mi to možemo. To smo već pokazali u Zagrebu.
Habijan: Slijedi nastavak sigurne i konzistentne politike vlade. S druge strane, alternativa je apsolutna nesigurnost, a nije bilo nikakvih konkretnih ideja ni projekata.
VIDEO Zaiskrilo na sučeljavanju, Petrov: 'Zašto lažete?', Mlinarić: 'Pustite te svoje psihijatrijske fore'
Sinovi komunista i dalje upravljaju Hrvatskom kao i njihovi očevi prije 90-ih, zajedničko im je da ne vole Hrvatski. Sami smo krivi nismo umjeli urediti državu, nadam se treći put ćemo uspjeti.