Danas je na Večernji TV-u gostovao ministar unutarnjih poslova i ravnatelj Nacionalnog stožera civilne zaštite Davor Božinović. Razgovor o nedavnom napadu na Markovu trgu ali i nizu drugih aktualnih pitanja vodila je naša novinarka Iva Boban Valečić.
Danas je premijer Andrej Plenković na sjednici Vlade kazao kako je nedavni napad na Markovu trgu u sebi imao elemente terorizma. Možete li nam reći kako je došlo do tog zaključka i kojim je dokazima potkrijepljen?
Mislim da je predsjednik Vlade tu svoju izjavu temeljio na činjenici da je počinitelj došao na početak radnog vremena Vlade i pritom je pucao na trojicu policajaca ali i na samu zgradu Vlade, a što je sasvim jedna čudna situacija kakvu nikad u Hrvatskoj nismo doživjeli. Cilj počinitelja je u tom trenutku bio ubiti više ljudi na Markovu trgu, a što je njegov primarni motiv bio tek trebamo utvrditi.
Postoji li po vama nekakva politička agenda ili politički manifest kojim je taj mladić bio inspiriran kad je uzeo automatsko oružje u ruke, napao policajca i vladu, a zatim presudio samome sebi?
To je nešto što će se sigurno istraživati kroz sve ono što je policiji dostupno kroz sve pretrage koje se vjerojatno i u ovom trenutku vode. Dakle, kroz sve izvide će se pokušati saznati što je bio motiv tog mladog čovjeka.
S obzirom da još nisu utvrđeni i dokazani motivi napada, nije li malo prerano govoriti o terorizmu?
Može se govoriti o elementima terorizma, no cijela istraga ide dalje pa će biti poznato više detalja.
Premijer Plenković danas je i spominjao radikalizaciju političke scene te je eksplicite spomenuo u tom smislu Ivana Penavu i Karolinu Vidović Krišto - zastupnike iz Domovinskog pokreta. Je li njihova retorika uistinu mogla probuditi motiv kod napadača?
Jedan detaljniji uvid u javni diskurs, politički diskurs, ali i onaj medija i društvenih mreža ukazuje na nekakve anomalije i probleme koje svakako mogu biti povod za ovakve i slične stvari. Tu prije svega mislim na rječnik, prijetnje i uvrede.
Ima li onda i u HDZ-ovoj retorici odgovornosti za radikalizaciju političke scene. Tijekom godina mnogi HDZ-ovi političari isticali su se u izrazito desnoj i nacionalističkoj retorici.
HDZ je pobijedio na izborima u srpnju, Andrej Plenković je postao ponovno predsjednik Vlade na vrlo jasnoj politici, a to je politika uključivosti, jačanja neovisnosti institucija, jačanja prisutnosti u europskom mainstreamu koji podrazumijeva ljudska prava i vladavinu prava. HDZ je sasvim sigurno u ovom trenutku stranka koja pridonosi stabilnosti države.
Ali HDZ nije uvijek bio takav.
Ja pričam o trenutnom HDZ-u i vladavini Andreja Plenkovića. Mislim da sam dao i više nego konkretan odgovor.
Kad se u Hrvatskoj priča o uključivosti onda se najčešće priča o odnosima sa Srbijom i srpskom nacionalnom manjinom. Međutim činjenica je da se pred svake izbore aktualiziraju politički prijepori sa Srbijom, a što također može pridonijeti radikalizaciji...
HDZ-ova Vlada napravila je mnogo na poboljšanju tih odnosa. Mi smo oduvijek smatrali da nacionalne manjine trebaju biti uz onu stranku koja ima većinu jer će tako najbolje uspjeti ostvariti i kapitalizirati svoje interese. Imamo primjer potpredsjednika Vlade, Borisa Miloševića koji je s drugim potpredsjednikom Tomom Medvedom na obilježavanju Oluje izveo jedan simbolički i vrijedan čin. Dakle, i srpska i hrvatska strana odale su počast svim civilnim žrtvama u Domovinskom ratu, ali isto tako postigli smo i to da se Domovinski rat prestane problematizirati budući da je on bio legitiman, osloboditeljski i pravedan. Naravno da nekim političkim akterima smeta takav dijalog, dijalog budućnosti jer su se u politiku lansirali upravo na dijametralno suprotnoj retorici, no sada gube smisao svog političkog postojanja.
Ok, ali mislite li da će HDZ nastaviti s takvom politikom budući da je tijekom godina stranka odlazila od centra pa sve do rigidne desnice?
Apsolutno će zadržati ovakav kurs, u to sam uvjeren. To je jedini pravi put koji HDZ-u i Hrvatskoj jamči civiliziranost, uljudnost, europejstvo i brigu o mladim generacijama.
VIDEO Nakon napada na policajca pristup Markovom trgu je ograničen!
Mislite li da je ova vlada možda bila motiv mladiću da puca po Markovu trgu? I sam je, prije nego si je presudio, na Facebooku napisao kako mu je dosta što nitko ne snosi odgovornost zbog ugnjetavanja ljudskih života. Po sadašnjoj percepciji ispada da su svi više krivi nego što je Vlada, a društvo je sve nezadovoljnije zbog silnih korupcijskih afera...
Ljudi shvaćaju da se politika u mandatu Vlade Andreja Plenkovića ne miješa u rad pravosudnih tijela. Sigurno postoji percepcija o korumpiranosti međutim vi svjedočite o dvije velike antikoruptivne akcije koje su široko zahvatile i bile vrlo uspješne. Malo tko govori da su to bile dvije velike uspješne akcije, već je mnogima poslužilo za optuživanje. Upravo se protiv korupcije možemo boriti ukoliko neovisna tijela provode neovisne istrage koje dovode do rezultata.
Kada govorimo o aktu mladića, kao da ističemo političku radikalizaciju i ispada da iz nemile situacije pokušavaju izvući politički poeni.
To nikome ne pada na pamet, ne znam kako bi mogli izvući političke poene. Vodimo jasnu politiku - politiku borbe protiv korupcije i radikalizacije. Oni kojima to smeta, žele zamijeniti tu tezu, no uvjeravam vas da se to neće moći promijeniti. To je vrlo jasan smjer ove Vlade.
Kada govorimo o elementima terorizma, tko to zapravo istražuje?
Premijer je kazao da se time bave nadležna istražna tijela, no spomenuo je i obavještajnu zajednicu.
Obavještajna zajednica, odnosno SOA. izdala je zadnje izvješće o radu prije mjesec dana. Njihova je procjena da u Hrvatskoj nema radikalnih skupina koje bi mogle biti ugroza nacionalnoj sigurnosti, jesu li pogriješili?
Morao bih imati to izvješće pred sobom, svi ti dokumenti se moraju precizno pročitati.
Ako se ide u istragu potencijalnog terorizma, imate li ikakvu procjenu?
Istražuju se motivi. Istraživanje koje se provodi može dovesti do zaključaka što je bio motiv počinitelja.
Nakon što je rastrojeni mladić napravio to što je napravio, u javnosti se često spominje da je on iz braniteljske obitelji. Jesu li branitelji izloženiji i radikaliziraniji od drugih u društvu?
Mislim da je to pogrešna teza, branitelji su ljudi koji su branili Hrvatsku i koji su iznijeli Domovinski rat. Odbacujem tu vrstu generalizacije.
Je li performans s lubenicama Ivana Vilibora Sinčića potaknuo ljude na razmišljanje kako mogu bez većih poteškoća doći na Markov trg?
Na to ne mogu dati odgovor. Mogu načelno reći da je nakon toga policija podigla stupanj zaštite.
Što to znači?
Bio je veći broj policijskih službenika u danima kada su sjednice Vlade ili Sabora. To je bila procjena u tom trenutku. Usamljene pokušaje, kao u ponedjeljak, je najteže prepoznati osim ukoliko se ne rade mjere koje zahvaćaju širi perimetar zaštite objekata, to u Hrvatskoj nije bila praksa. U ovom je trenutku policija primjenjuje privremene mjere povećane sigurnosti međutim i ovaj će događaj utjecati na to da se mjere pojačaju i da to bude trajnije stanje, uz zadržavanje onoga što je karakteristika ovog dijela grada.
Ne bi li bilo najelegantnije rješenje izmjestiti dvije velike institucije?
Bilo je takvih razgovora i pokušaja u prošlosti, no ovaj Trg je važan kroz hrvatsku povijest. Tu su sjedišta od početaka i naša je intencija da se ustanove održe ovdje.
Tražili ste rješenja od struke, došla su vam tri elaborata.
Sva tri elaborata se odnose na ovaj prostor i u njima se predlažu različita tehnička rješenja.
Kada mislite napraviti novi sigurnosti plan?
To će se iskomunicirati između sigurnosnih službi i ovdje smještenih institucija. Ne želimo donositi odluke oko kojih se ne postigne razumijevanje svih onih koji ovdje rade i obitavaju.
Možete li jamčiti da će se moći prošetati po Markovom trgu?
U ovom trenutku je to rigoroznije, no tražit ćemo rješenja i na tom tragu.
Prati nas još jedna teška situacija, korona je uzela maha. Radi li se o eksponencijalnom rastu?
Činjenica je da brojke rastu ne samo u Hrvatskoj, nego svuda oko nas. Očito ulazimo u taj jesenji dio, ljudi se više zadržavaju u zatvorenim prostorima, hladnije je i pred nama su veći izazovi.
Priča se o mogućnosti vođenja registra zaraženih, je li država u mogućnosti registrirati sve zaražene i kontakte?
Naši epidemiolozi ulažu ogroman trud kako bi se detektirali kontakti. To nikad nije bilo 100 posto ulovljeno, toga nema. Od prvog dana je nošenje s krizom na savjesti svakog od nas. Pokušavamo pomoći ljudima da shvate s čime se nosimo, no glavni izvođači mjera su građani.
Je li Hrvatska spremna za jače udare, pogotovo naš zdravstveni sustav?
Siguran sam da zdravstveni sustav ulaže velike napore kako bi se očuvao. Činimo sve kako bi opstao.
Stavljanje i skidanje maske je opasnost, upozoravali su stručnjaci, a sada bi svi to trebali činiti u ugostiteljskim objektima.
To je bilo medicinsko tumačenje s početka, onda se nije znalo puno o virusu. Onda su doktori objašnjavali javnosti praksu korištenja zaštitne opreme u bolnicama. Maske su izraz naše solidarnosti i poštovanja prema drugima. Ukoliko svi nose maske, onda se bitno smanjuje mogućnost širenja zaraze, tu je poanta nošenja maski.
Što će COVID redari moći raditi, koje su njihove ovlasti?
To je tako nazvano, to je netko od osoblja koji će goste koji se ne pridržavaju mjera upozoriti. S time se željelo ukazati vlasnicima ugostiteljskim objektima da se očekuje da upozore goste, ali to se odnosi na objekte u kojima ima više od 50 ljudi.
Da je u Hrvatskoj provedena ideološka i politička lustracija Davor Božinović ne samo da ne bi mogao biti ministar nego ne bi mogao obavljati nikakvu javnu funkciju. Davor Božinović je 1987. za vrijeme komunizma bio savjetnik u Republičkom sekretarijatu za narodnu obranu SR Hrvatske, što nije mogao biti bez povezanosti s tadašnjim KOS-om. To bi ga trebalo diskvalificirati kao osobu podobnu za javnu funkciju u demokratskoj Hrvatskoj. Znakovito je da je postao član HDZ-a 1990. godine, ali je kasnije istupio iz stranke da bi ponovno, na inicijativu Jadranke Kosor 2011. godine, zajedno upravo s Andrejom Plenkovićem bio primljen u članstvo."