Najnovije vijesti
Objavljeno vijesti danas: 36
Pošalji priču
Imaš priču, fotografiju ili video?
Imunitet nije jedina zaštita

Sve je više reinfekcija, znanstvenici upozorili: Moguće su teže posljedice

Karlovac: U prostoru bivše vojarne Luščić počelo drive-in testiranje
Foto: Kristina Stedul Fabac/PIXSELL
1/9
14.10.2020.
u 17:04

Osobe koje prebole virus i narednih se mjeseci trebaju pridržavati rigoroznih mjera - odmaranje, velik unos vitamina, držanje distance, pranje ruku...Jer, ipak, nije imunitet jedini koji je zaslužan za borbu protiv nove/ponovne zaraze.

Znanstvenici sa Sveučilišta u Nevadi izvijestili su da je u lipnju jedan 25-godišnjak ponovno zaražen koronavirusom. Pridružuje se još nekolicini potvrđenih slučajeva ponovne infekcije kod ljudi bez imunoloških poremećaja ili bolesti koje dovode do slabog imuniteta.

Prema novoj studiji o slučaju Nevada, objavljenoj u časopisu The Lancet Infectious Diseases, pacijent je prvo u travnju bio pozitivan, a zatim dva puta negativan na virus. U lipnju, 48 dana kasnije, "pacijent je hospitaliziran i drugi put je pozitivno testiran", te je doživio ozbiljne simptome.

Naime, postojale su velike genetske razlike između dvije infekcije, što upućuje na to da je pacijent dva puta dobio virus (od prvog puta se oporavio). Izvještaj je u skladu s onim što su imunolozi govorili da je moguće s ovim virusom: da je ponovna infekcija moguća i, u određenoj mjeri, očekivana, koronavirusom.

- Slučaj iz Nevade važan je nalaz, budući da su u druga dva potvrđena slučaja reinfekcije pacijenti imali blagu bolest ili su bili asimptomatski. Znanstvenici još uvijek ne znaju koliko je česta reinfekcija (može biti rijetka, a i ne mora u budućnosti), niti mogu odrediti šanse pojedinca da se ponovno zarazi, navodi Vox

Osobe koje prebole virus i narednih se mjeseci trebaju pridržavati rigoroznih mjera - odmaranje, velik unos vitamina, držanje distance, pranje ruku...Jer, ipak, nije imunitet jedini koji je zaslužan za borbu protiv nove/ponovne zaraze. 

Imunološki sustav složen je, a "imunitet" može značiti mnogo različitih stvari.  No ono što se često pogrešno shvati jest da su antitijela, tijela zaslužna za sprečavanje zaraze, samo jedna komponenta imunološkog sustava, a gubitak istih ne ostavlja osobu potpuno ranjivom na virus.

Iako antitijela mogu spriječiti infekciju, T-stanice ubojice nose se s infekcijom koja je već u tijeku. Dakle, oni igraju veliku ulogu u dugotrajnom imunitetu, zaustavljajući infekcije prije nego što stignu osobu jako razboljeti. Postoje i pomoćne T-stanice, koje olakšavaju snažan odgovor stanica antitijela.

Čini se da određeni dio populacije (možda 25 do 50 posto ljudi) ima neke postojeće T-stanice (obje vrste, ali češće su uočene pomoćne vrste) koje reagiraju na SARS-CoV-2, unatoč tome što ti ljudi nikad nisu bili izloženi SARS-CoV-2.  Hipoteza je da su ti ljudi možda stekli ove T-stanice kada su bili zaraženi drugim sojevima iz porodice virusa koronavirusa.

Postoji još jedna skupina stanica koja se naziva memorijske B-stanice. B-stanice su stanice imunološkog sustava koje stvaraju antitijela. Određene vrste B-stanica postaju memorijske B-stanice. One spremaju upute za stvaranje određenog antitijela, ali nisu aktivne. Umjesto toga, skrivaju se - u vašoj slezeni, u vašim limfnim čvorovima, možda na izvornom mjestu vaše infekcije - čekajući signal da ponovno počnu stvarati antitijela.

Općenito, znanstvenici vjeruju da, što je jači odgovor imuniteta tijekom početne infekcije, to će dulje imunitet trajati. Tako da je ponovna infekcija još uvijek moguća, ali ne mora značiti ozbiljnu bolest. Kad virus napadne tijelo, tijelo to zapamti. Koliko dugo u prosjeku traje imunitet i koliko je česta reinfekcija, ključne su nepoznate varijable u utvrđivanju koliko dugo pandemija može trajati u odsustvu učinkovitog cjepiva ili liječenja. 

VIDEO: Mogu li se simptomi koronavirusa pojaviti i odmah nestati?

Ključne riječi

Komentara 4

DU
Deleted user
18:15 14.10.2020.

Ioannidis tako upozorava na procjenu Svjetske zdravstvene organizacije da je do listopada zaraženo oko 10 posto svjetske populacije te temeljem velikog broja studija prikupljenih po cijelom svijetu dolazi do zaključka kako je globalna stopa smrtnosti (IFR – infection fatality rate) 0,15-0,20 posto u općoj populaciji, dok je kod ljudi mlađih od 70 godina smrtnost svega 0,03-0,04 posto. Brojevi su to daleko od onih koji su izazvali paniku i val lockdowna.😏

KU
kurcobolja
17:39 14.10.2020.

A što s nogama? Da li i njih moramo često prati ili je dovoljno jednom tjedno?

DU
Deleted user
17:54 14.10.2020.

Nema nam pomoći.

Važna obavijest
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.

Za komentiranje je potrebna prijava/registracija. Ako nemate korisnički račun, izaberite jedan od dva ponuđena načina i registrirajte se u par brzih koraka.

Želite prijaviti greške?

Još iz kategorije