Zvuči uistinu šokantno: unatoč nezaposlenosti, padu plaća i sveopćoj kuknjavi, hrvatski su građani u pet godina krize povećali svoju financijsku imovinu za čak 70 milijardi kuna. To je trećina hrvatskog javnog duga koji iznosi oko 220 milijardi kuna, a u tri godine narastao je za 74 milijarde kuna, gotovo na dlaku jednako koliko su građani u pet godina povećali svoje financijsko bogatstvo.
Polovica nema za život
Brojke su tu, crno na bijelom, no njihova interpretacija uistinu ovisi o relacijama u koje se stavljaju. Budući da je evidentno kako je velikom dijelu stanovnika standard znatno pao, sve je jasnije koliko se produbljuju socijalne razlike; štede oni koji imaju – njih je malo, ali mogu izdvojiti više. Brojna istraživanja pokazala su u minulim godinama da prihodi kod više od pola građana više ne pokrivaju rashode i da ne postoji ostatak za štednju. Unatoč tome, financijska imovina koja obuhvaća gotovinu, depozite i razna ulaganja, ali ne i nekretnine, 2008. je iznosila 249,7 milijardi kuna, a lani pak više nego solidnih 319,9 milijardi kuna.
Prema istraživanju UniCredita o financijskoj imovini građana u srednjoj i istočnoj Europi, prezentiranom na konferenciji EBRD-a u Varšavi, u Hrvatskoj je financijska imovina građana dvostruko veća nego u regiji – relativno je najveća po udjelu u BDP-u sa 97,5 posto.
“Šišamo” Poljake, Čehe, Slovake, Mađare, Bugare, Rumunje, ali i Turke i Ruse, no upola smo siromašniji od Austrijanaca, Nijemaca i Talijana. To znači da smo onoliko bogati ili siromašni ovisno o tome s kim se uspoređujemo. Statistika je vrag, ukupne brojke govore o imovini onih koji je imaju, dok osiromašene zasigurno neće utješiti rast depozita nekoga tko je imao sreće zadržati posao, dobiti veću plaću, uložiti, zaradili ili – ukrasti. No, zajedno im imovina – raste.
– Neto financijska imovina hrvatskih građana je na kraju 2013. godine bila, ne samo najveća među državama regije nego je u razdoblju nakon 2008. i rasla znatno brže od prosjeka regije te je dosegnula gotovo 40 posto usporedivoga udjela neto financijske imovine građana Austrije, Njemačke i Italije u BDP-u – otkrivaju analitičari UniCredita te napominju da su najviše rasli depoziti i udjeli u mirovinskim fondovima, a iz ulaganja se, zbog gubitaka na tržištu kapitala, imovina intenzivno prebacivala u keš.
Vodimo i u zaduženosti
Za razliku od Hrvatske, financijska imovina u regiji iznosi oko četvrtinu iznosa imovine razvijenog dijela Europske unije. Jedan dio rasta od 2008. do 2013. može se objasniti smanjenjem BDP-a, zbog čega se automatski povećava vrijednost imovine mjerene kao udio u BDP-u, no efekt nije jako značajan. Hrvatski su građani u bankama potkraj veljače imali samo u depozitima 165,8 milijardi kuna. Analitičari UniCredita prognoziraju da će se u idućim godinama nastaviti umjereni pomak prema institucionaliziranim oblicima ulaganja, mirovinskim fondovima i životnom osiguranju sa štednom komponentom, no gotov novac i depoziti vjerojatno će i dalje prevladavati. S druge strane, zaduženost hrvatskih građana od 39,2 posto BDP-a također je relativno najveća među zemljama regije. U odnosu na udio zaduženosti građana Austrije, Njemačke i Italije u BDP-u (58 posto), samo smo za trećinu niži. Dok nam plaće nisu samo za trećinu manje.
Ipak, od 2008. do 2013. traje trend razduživanja te su nam ukupne financijske obveze sad niže 2,2 posto, premda je udio zaduženosti u BDP-u povećan sa 38,3 na 39,2 posto zbog spomenutog smanjenja BDP-a. Umanjimo li financijsku imovinu za obveze, zbog razduživanja imamo čak i veći rast – 73 milijarde kuna; sa 118,2 milijarde u 2008. na 191,3 milijarde u 2013.
Ukupno je u tom razdoblju neto financijska imovina građana srednje i istočne Europe više nego udvostručena od 2004. te je lani dosegnula gotovo 780 milijardi eura, dok imovina Austrijanaca, Nijemaca i Talijana iznosi 6,8 bilijuna eura. Jaz u zastupljenosti financijskih usluga između regije i razvijenijih tržišta vidljiviji je na strani imovine nego na strani obveza.
– U budućnosti će se približavanje neto financijske imovine građana srednje i istočne Europe zapadnoeuropskim standardima postupno nastaviti, uglavnom potaknuto ubrzanjem rasta štednje i ulaganja – smatra Gianni Franco Papa, direktor UniCredita za srednju i istočnu Europu.
>> Bogata politička elita: Novac imaju, žele moć!
Bilo bi krajnje zanimljivo da jedanput već iznesete jednostavan podatak - broj štediša u Hrvatskoj. Izostavite bebi štednju od 1000Kn. Ekstremna šdednja u Hrvatskoj u odnosu na susjedstvo pokazuje samo jedno, svima jasno- mnogo toga nije stečeno radom.