Ugledni poslovni list Financial Times (FT) objavio je zanimljivu analizu prema kojoj bi Hrvatska mogla izaći kao pobjednica iz europske energetske krize.
U tome bi nam najviše mogao pomoći naftovod Janafa, za koji postoje planovi za udvostručavanje kapaciteta na dva milijuna tona mjesečno. To bi bila slamka spasa za članice EU-a kao što su Mađarska, Slovačka i Slovenija, kao i za Srbiju i BiH, koje imaju terminale i rafinerije povezane na Janafov naftovod te nastoje smanjiti ovisnost o ruskom plinu.
"Rat u Ukrajini je pokazao koliko je EU ovisna o ruskim fosilnim gorivima, ali naftovod koji je začet kao jugoslavenski rival sovjetskoj infrastrukturi mogao bi pomoći Hrvatskoj da izađe kao pobjednik iz europske energetske krize", zanimljiva je rečenica kojom počinje tekst u Financial Timesu koji potpisuje Martin Dunai iz Budimpešte.
Tomu valja pridodati i podnaslov koji tumači da Zagreb priprema korake da popuni praznine koje je za cijelu regiju izazvao ruski energetski rez, a pritom se zemlja fokusira na zelenu energiju.
Tvrdi se da bi Hrvatska mogla udvostručiti kapacitet naftovoda Janafa na dva milijuna tona mjesečno, što bi bio spas za članice EU-a kao što su Mađarska, Slovačka i Slovenija kao i za Srbiju i BiH, koje imaju terminale i rafinerije povezane na Janafov naftovod i nastoje smanjiti ovisnost o ruskom plinu.
Napominju također da Hrvatska namjerava povećati kapacitet uvoza ukapljenog prirodnog plina (LNG) sa sadašnjih 2,9 milijardi prostornih metara godišnje na 6,1 milijardu prostornih metara godišnje, dok će joj istodobno "veliki investicijski ciklus u vjetroelektrane i sunčane elektrane omogućiti da postane neto energetski izvoznik".
Taj optimistični scenarij, koji bi se tek trebao dogoditi jer trenutno Hrvatska jako zaostaje u razvoju obnovljivih izvora energije, FT-u objašnjava Igor Dekanić, profesor na Rudarsko-geološko-naftnom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu. On je izjavio za FT da Hrvatska ima dobre šanse da bude energetska ulazna točka nizu susjednih srednjoeuropskih zemalja u sadašnjoj energetskoj geopolitičkoj situaciji i teškoćama s uvozom energije iz Rusije.
Financial Times podsjeća da je Zagreb počeo diversificirati izvore energije davno prije invazije Rusije na Ukrajinu, uvozeći sve veću količinu nafte iz Azerbajdžana i Kazahstana te smanjivši uvoz nafte iz Rusije na četvrtinu svojeg ukupnog uvoza 2020. godine, što je najniža razina od 2003. godine. LNG terminal na Krku je pak ojačao neovisnost o ruskom plinu koji je, prema podacima MMF-a, piše FT, činio manje od jedan posto ukupne energetske potrošnje Hrvatske 2020. godine. Uvoz ukapljenog prirodnog plina, i to uglavnom iz SAD-a, zamijenio je rusku opskrbu.
“Sada će Zagreb profitirati ako postane veći opskrbljivač susjeda koji su prisiljeni diversificirati svoj uvoz energije, ubirući povećane naknade za pretovar nafte i LNG-a”, piše FT.
Janafov naftovod može transportirati oko milijun tona nafte mjesečno, a planirano dodatno ulaganje za udvostručenje kapaciteta pokrilo bi potrebe rafinerija u Mađarskoj, Slovačkoj i Srbiji, piše FT. Navodi kako su iz Janafa dobili odgovor da se takva odluka tek treba donijeti u skladu s politikama EU-a i hrvatske Vlade, a da je kompanija spremna brzo djelovati.
Neimenovani izvor za FT je izjavio da je Janaf već povećao cijene transporta nafte koju dovodi susjedima, ali iz tvrtke to nisu potvrdili.
U tekstu se zatim ističe da je hrvatski premijer Andrej Plenković izjavio da će zahvaljujući udvostručenju kapaciteta LNG terminala Hrvatska imati ulogu regionalnog energetskog huba.
Međutim, stručnjak za energetiku András Simonyi iz Atlantic Councila za FT je ustvrdio da je Hrvatska već mogla imati znatno veću ulogu da nije jedno desetljeće odgađala gradnju krčkog terminala i smanjila mu kapacitet.
“Hrvati jako kasne. SAD će brzo povećati proizvodnju LNG-a. EU je također prihvatio plin kao prijelazno gorivo prema obnovljivim izvorima. Dakle plina će biti. Ali hoće li u Europi biti infrastrukture? Nitko neće čekati Hrvatsku, koja je mogla preuzimati puno više plina da je imala veće ambicije”, komentirao je Simonyi.
Jazavičar, ja sam si često postavljao pitanje, zašto se ljudi iseljavaju. Našao sam odgovor tek kad sam upitao sebe, a glasio bi: želim više nego mogu dobiti doma, ali i brže. Nitko nije kriv. Jednostavno želja+mogućnost...