Pregovori o sklapanju trgovačkog sporazuma između Sjedinjenih Američkih Država i Europske unije, zasigurno najvažnijem trgovinskom sporazumu u povijesti, dižu sve više prašine u javnosti zemalja članica Europske unije. Protivnici sporazuma Europljane najviše plaše time da će police europskih dućana preplaviti jeftina, nekvalitetna i opasna hrana (genetski modificirana i puna u Europskoj uniji zabranjenih hormona), što će prouzrokovati krah europske prehrambene industrije i gubitak brojnih radnih mjesta.
Kritičari nemirni
Kritičare trgovinskog sporazuma ne umiruju poruke iz Europske komisije da Europska unija neće pristati na smanjenje dostignutih standarda, odnosno da stvari koje se ne budu mogle dogovoriti s američkim pregovaračima na kraju jednostavno neće ući u konačni tekst trgovinskog sporazuma. Ne umiruje ih ni procjena Europske komisije da će, kada bude potpisano, Transatlantsko trgovinsko i investicijsko partnerstvo (TTIP) europskom gospodarstvu svake godine donijeti dodatnih 119 milijardi eura, odnosno prosječno oko 500 eura više svakom kućanstvu u EU.
A kako uopće izgledaju pregovori između EU i SAD-a te koliko svaka zemlja članica, pa i Hrvatska, može utjecati na pregovaračke pozicije EU?
Sve članice Unije u lipnju 2013. dale su mandat Europskoj komisiji da u njihovo ime pregovara sa SAD-om. No Europska komisija obvezna je uzeti u obzir mišljenja država članica o svakoj temi o kojoj se pregovara s Amerikancima.
– Dakle, ako je nekoj državi nešto potpuno neprihvatljivo, Komisija neće u pregovorima ići protiv interesa te članice Unije. Na sastancima država članica nema glasovanja, odnosno nitko ne može biti preglasan. Ako razne članice imaju vrlo različita stajališta o nekoj pregovaračkoj temi – što nije često – tada će Europska komisija pokušati naći najmanji zajednički nazivnik koji će zastupati u pregovorima sa SAD-om. A ako to nije moguće, u pregovorima će zastupati stav za koji smatra da je u interesu većine zemalja članica – govori nam sugovornik iz Vlade koji sudjeluje na sastancima država članica EU.
– Hrvatska, primjerice, snažno inzistira da se TTIP-om snažno zaštite interesi malih i srednjih poduzeća koja se trenutačno teško probijaju na američko tržište jer imaju velike troškove pri registraciji svojih proizvoda u SAD-u, pri testiranju proizvoda i certificiranju. Mi želimo da se u pregovorima barijere takve vrste ukinu i da ista pravila vrijede i kada naši poduzetnici svoje proizvode plasiraju na tržište Europske unije i kada ih izvoze u SAD. Smatram da će TTIP biti jako povoljan upravo za poslovanje srednjih i malih tvrtki – kaže naš sugovornik.
Stav Hrvatske donosi Vlada na zatvorenim sjednicama, a u Bruxellesu ga zastupa Ministarstvo vanjskih i europskih poslova. Prije nego što Vlada definira svoj stav, Ministarstvo vanjskih poslova prijedlog hrvatskog stava usuglašava u koordinaciji s ostalim ministarstvima, ali i zainteresiranim organizacijama poput Hrvatske gospodarske komore i Hrvatske udruge poslodavaca.
Oprezno s prognozama
Dok je Europska komisija izašla sa spomenutom prognozom prema kojoj će TTIP gospodarstvu Europske unije godišnje donositi dodatnih 119 milijardi eura, naš sugovornik iz Vlade puno je oprezniji i ne želi se razmetati procjenama koliki bi pozitivni efekt od TTIP-a moglo imati domaće gospodarstvo.
– Ne može se procjenjivati utjecaj TTIP-a na rast našeg gospodarstva sve dok ne budemo imali konačni tekst sporazuma – kaže naš sugovornik iz Vlade.
Snižavanjem praga uvelo nas se u Europsku uniju , o TTIP-u nas se neće ni pitati . Skinuti će barijere kao da mi imamo što ponuditi tome golemom tržištu čija je svrha omogućiti velikima da postanu još veći , malimalima da budu progutani i dobrovoljno porobljeni . NE TTIP-u !