Idući tjedan, 4. lipnja, održat će se još jedna konferencija Večernjeg lista “Hrvatska kakvu trebamo”, a taj put tema o kojoj će raspravljati brojni sudionici bit će – novi imidž Hrvatske. Na konferenciji, koja će se od 10 do 12.30 održati u zagrebačkom hotelu Westin, uvodno će se prisutnima najprije obratiti glavni urednik Večernjeg lista Dražen Klarić, predsjednik Sabora Gordan Jandroković te predsjednica Hrvatske Kolinda Grabar-Kitarović.
Isticanje pozitivnih obilježja
Potom će uslijediti dva izlaganja. Prvo pod nazivom “Trendovi u strateškom komuniciranju država i mogućnosti hrvatskog predsjedanja EU 2020.” održat će profesor sa zagrebačkog Fakulteta političkih znanosti Božo Skoko, dok će drugo, na temu “Novi brend Hrvatske – zaključci i preporuke”, okupljenima predstaviti voditeljica predsjedničine radne skupine za razvoj identiteta i brenda Hrvatske Dubravka Sinčić Ćorić. Potom će se održati i dvije panel-diskusije. U onoj nazvanoj “Kako komuniciramo sa svijetom, a kako bismo trebali?” sudjelovat će ministrica vanjskih poslova i potpredsjednica Vlade Marija Pejčinović-Burić, predstojnik Ureda premijera Zvonimir Frka Petešić te dizajner Davor Bruketa. Konferencija će se kraju privesti raspravom o “Željenoj percepciji i novom imidžu Hrvatske” u kojoj će glavni sudionici biti voditeljica predsjedničine radne skupine za razvoj identiteta i brenda RH Dubravka Sinčić Ćorić, poduzetnik te osnivač i direktor tvrtke Rimac Automobili Mate Rimac, predsjednik uprave Podravke Marin Pucar, dizajner Boris Ljubičić i znanstvenik Bojan Jerbić.
– Na konferenciji ću prezentirati rezultate šestomjesečnog rada radne skupine koja je imala zadatak definirati elemente identiteta Hrvatske koji se mogu iskoristiti za njeno brendiranje i ponuditi smjernice kako bi se time dugoročno upravljalo. Radna skupina imala je plodonosan rad, naširoko smo raspravljali i na kraju došli do konsenzusa o sedam elemenata identiteta. Iako će svi ti elementi prvi put javnosti biti službeno predstavljeni upravo na konferenciji, mogu reći da je naglasak, koji je više puta apostrofiran, stavljen na ljude koji žive u Hrvatskoj i na one koji su kroz povijest bili naši inovatori, stvaratelji, vizionari. Jer jedna od značajnih odrednica jest i to kakvi smo mi, naš identitet i što to sve možemo ponuditi. A kao najvažniju smjernicu, koju smo već ponudili Vladi kao nekome tko o tome treba odlučivati, istaknuli smo prijedlog osnivanja koordinacijskog tijela, ili ureda, koje bi se sustavno i dugoročno bavilo istraživanjem, kreiranjem i definiranjem brenda Hrvatska – kazala je Dubravka Sinčić Ćorić dodavši da je u višemjesečnom radu radne skupine sudjelovalo 45 ljudi i dvije tvrtke. Održavši svojevrsne radionice, koje su trajale satima, sastali su se pet puta te su korištenjem različitih metodologija za vođenje grupa sužavali svoje rasprave prema tome što je to oko čega se svi mogu složiti, a jedinstveno je za Hrvatsku.
– Jer, kada radite projekt brendiranja bilo čega, od države do proizvoda, treba voditi računa da uvijek polazite od pozitivnih karakteristika. Znači, treba isticati ono što je u vas dobro i privlačno. Drugo, uvijek trebate i malo gledati u budućnost, čemu težimo, aspiriramo, što želimo obećati. I pritom treba voditi računa da to mora biti nešto jedinstveno, nešto što nas razlikuje od drugih. Jer, ako se želimo brendirati po nečemu što je već obilježje nekog drugog, onda to nije naše, unikatno. Zato se mi moramo brendirati onime što upravo nas jako obilježava, što je baš tipično naše, pa da se onda i ljudi u našoj zemlji s time mogu poistovjetiti, identificirati – objasnila je Sinčić Ćorić.
Ključan izazov ovog stoljeća
Zaključci i prijedlozi radne skupine već su predstavljeni Vladi i, kako reče naša sugovornica, Vlada je dala podršku i postoji vrlo dobra volja da taj projekt zaživi, no treba biti strpljiv jer je to dugoročan projekt. Na upit jesmo li sve do sada brendiranje vlastite zemlje bili poprilično zanemarili, D. Sinčić Ćorić je uzvratila:
– Proteklih smo godina sasvim bili zanemarili pitanje brendiranja Hrvatske. Za to vrijeme bilo je ljudi koji su na to upozoravali, govorili koliko je to potrebno, no to sve to vrijeme nije bilo uvršteno u prioritetne politike. A ako mi ne pristupimo aktivnom brendiranju vlastite zemlje, onda nas drugi mogu početi brendirati na način na koji nas oni vide, ili nas žele vidjeti, a to ne mora nužno biti ono što mi želimo.
To da je strateško komuniciranje država jedan od ključnih izazova država i vlada u 21. stoljeću, istaknuo je i Božo Skoko.
– Bez jasne i učinkovite komunikacije sa svijetom teško je ostvariti političke i gospodarske ciljeve na globaliziranom međunarodnom tržištu, a ako vi ne ispričate priču o sebi, ispričat će je netko drugi, tko nužno ne mora biti dobronamjeran. Pritom je jedan od ključnih trendova objedinjavanje i strateško upravljanje iz jednog središta svim komunikacijskim i promotivnim naporima države, bez obzira na to je li riječ o privlačenju turista, pričanju priče o vrijednostima i načinu života naroda, promociji kulture, razbijanju tuđe propagande i dezinformacija o zemlji ili političkom pozicioniranju zemlje, jer su sve te teme i područja itekako prožeta i međusobno ovisna, a istodobno dolazi do velikih ušteda i povećava se snaga brenda države.
Naime, nijedna država nije uspjela ako je se percipira isključivo kao turistički ili sportski brend. Država, da bi uspjela, da bi bila poštovana i da bi njezini građani dobro živjeli, a u nju se željeli useliti obrazovani i talentirani pojedinci, mora istodobno biti uspješan politički, gospodarski, kulturni i turistički brend te plijeniti svojim načinom života i vrijednostima.
U tom smislu možemo učiti od skandinavskih zemalja – naglasio je Skoko dometnuvši da iz primjera tih zemalja vidimo da je nužno imati jednu središnju državnu agenciju ili instituciju koja upravlja cjelokupnim identitetom, imidžom i brendom zemlje te koordinira radom svih drugih koji daju doprinos na različitim područjima.
Voditeljica skupine supruga ministra Ćorića, još jedna osoba bez CVa izvan državnog sektora. Taj HDZ radi i ono što se ni SKJ nije usuđivao 60tih