Dok se NATO-ova vojska grupira uza zapadnu granicu Ukrajine, a na istočnoj već čeka spremna ruska armija, zabrinuti trgovci daju naloge za kupnju pšenice.
Eskalacija sukoba između dva velika proizvođača mogla bi smanjiti isporuke na svjetsko tržište pa brokeri svojim nalogodavcima pokušavaju osigurati zalihe. Užurbanim udarcima po tipkovnici jačaju vrijednost biljke o kojoj ovise milijuni ljudi u svijetu.
Zatečeni brzinom širenja
Na Euronext Liffeu, europskoj burzi na kojoj se trguje ugovorima za poljoprivredne proizvode, cijena tone mljevene pšenice porasla je od siječnja sa 195 na 215 eura. Biljci, od čijeg se zrna dobiva brašno potrebno za pravljenje kruha i tjestenine, cijena je porasla i na američkom tržištu. Za bušel pšenice potrebno je platiti 6,8 dolara, a ne više 5,7.
Rusija je peti, a Ukrajina sa 15,8 milijuna tona, jedanaesti proizvođač u svijetu. Kina, Indija i SAD nalaze se na vrhu.
No mogući oružani sukob u plodnoj crnomorskoj regiji, u kojoj su i izvozne luke, nije jedina prijetnja padu proizvodnje. Znanstvenici, naime, upozoravaju da pšenici prijeti ozbiljna gljivična bolest koja će pokositi nasade ako hitno ne bude zaustavljena.
Pšenična hrđa, poznata i kao „polio poljoprivrede“, proširila se iz Afrike na južnu i središnju Aziju, Bliski istok i Europu. S obzirom na to da je pšenica nakon riže druga najznačajnija biljka, širi se strah od nestašice hrane u pojedinim dijelovima svijeta.
Bolest je prvi put uočena 1950. u Sjevernoj Americi kada je uništila 40 posto usjeva. Od tada su deseci milijuna dolara uloženi u zaštitna sredstva. No bolest je nanovo izbila 1999. godine u Ugandi, vjeruje se zbog zarazne mutacije bakterija. Znanstvenici u Britaniji, zatečeni brzinom širenja zaraze, tvrde da je 90 posto pšeničnih usjeva u Africi ranjivo na bolest.
Prošle godine uočen je prvi slučaj u Njemačkoj. „Izbijanje je potaknuto periodom neobično visokih temperatura i neuobičajeno kasnog sazrijevanja pšenice zbog hladnog proljeća i ranih ljetnih temperatura“, rekao je Kerstin Flath s njemačkog Federalnog istraživačkog centra za kultivaciju biljaka.
Iduće žarište pojavilo se u studenom u Etiopiji, gdje su seljaci izgubili 50 posto usjeva. Stručnjaci su se okupili prošli mjesec u Meksiku raspravljajući o prijetnji. Još uvijek razmatraju način borbe protiv bolesti i traže sličnosti između slučajeva u Njemačkoj i Etiopiji.
Prema Davidu Hodsonu iz Međunarodnog centra za oplemenjivanje kukuruza i pšenice sa sjedištem u Addis Abebi, posljedice bolesti su uništenje širokih razmjera u kratkom vremenu na velikim obrađenim površinama. „Epidemija hrđe može se usporediti sa šumskim požarom“, kaže i dodaje: „Kada se pojavi, vrlo brzo izmiče kontroli.“ Bakterija, naime, proizvodi milijune spora koje, nošene vjetrom, stvaraju nove infekcije.
Fazil Dusunceli iz UN-ove Organizacije za hranu i poljoprivredu (FAO), napominje kako ta bolest zajedno sa sušom predstavlja najveći izazov proizvodnji pšenice u svijetu.
U Hrvatskoj i okolnim zemljama takva hrđa zasad nije viđena. Na hrvatskim plantažama zabilježena je hrđa lista, dok se u Njemačkoj i Etiopiji pojavila puno razornija stabljična hrđa. „Razlika je u simptomima bolesti. Stabljična hrđa, osim na stabljici, može se pojaviti na listu, pljevicama pa čak i zrnu. Zato izaziva veće gubitke u prinosu“, objašnjava Valentina Španić s Poljoprivrednog instituta u Osijeku.
Osim stabljične i lisne hrđe, postoji i žuta prugasta hrđa čije su naznake uočene u Hrvatskoj. Bolest nastaje tijekom zime, a u proljeće pri temperaturama između 20 i 25 Celzijevih stupnjeva može doći do novih infekcija i širenja. Žuta hrđa se najčešće javlja u vrijeme kad je zima blaga, a proljeće vlažno i toplo. Ove se godine stoga pojavila u nešto većoj mjeri nego proteklih.
„Situacija nije tako ozbiljna da bi ugrozila Hrvatsku“, napisala je u e-mailu Tajana Radić iz Hrvatske poljoprivredne komore. Hrvatski poljoprivrednici proizveli su lani 999.681 tonu pšenice, najviše od 2000. godine, podatak je FAO-a.
UN upozorava da su na udaru zemlje u razvoju. „Bolesti hrđe među glavnom su brigom i u razvijenim zemljama, no zahvaljujući naprednoj tehnologiji, kapacitetima i svijesti, uvođenje obrambenih strategija je lakše“, stoji na internetskoj stranici FAO-a. Najveći rizik od izbijanja epidemije je u sjevernoj Africi, na Bliskom istoku, u srednjoj i južnoj Aziji.
Politička nestabilnost
Nedostatak pšenice i rastuće cijene hrane ondje bi mogle potaknuti nove prosvjede i političku nestabilnost.
Poskupljenje hrane bio je okidač za Arapsko proljeće, seriju revolucija u kojima su padali režimi. Mjesec dana prije rušenja vlasti u Egiptu i Tunisu, FAO je bio izvijestio o rekordnim cijenama mlijeka, mesa, šećera i žitarica.
Klimatske promjene i borba za zemlju također pridonose nasilju.
„Utrka za pristup prirodnim resursima se intenzivira. Sve više običnih ljudi nalazi se na prvoj crti u obrani okoliša“, navedeno je u izvješću Global Witnessa, organizacije za očuvanje okoliša iz Londona. Napominju da je 2012. godine u borbi za okoliš poginulo tri puta više osoba nego prije deset godina. Dodatni pritisak stvara rast broja stanovnika u zemljama u razvoju i nejednakost između bogatih i siromašnih.
>> Pšenica puno lošija od očekivanja, a i manji su prinosi
kaj opet bu poskupili nekaj kaj je već 1000% preskupo. Mislim sve tak počne, novinarskim člankom