Studentski zbor Fakulteta političkih znanosti Sveučilišta u Zagrebu podržao je Štrajk mladih, koji će se u petak, 20. studenoga, održati u više hrvatskih gradova, a istoga dana na fakultetu će organizirati i plenum na kojem će studenti moći iznijeti probleme s kojima se suočavaju tijekom studiranja i zajednički oblikovati svoje zahtjeve.
Odluka o podršci štrajku izglasana je na redovitoj sjednici Studentskog zbora FPZG-a. Kao razlog navode brojne probleme u svakodnevnom studiranju, ali i izostanak konkretnih odgovora na niz prijedloga koje su dosad uputili nadležnima. "Suočeni s brojnim problemima u svakodnevnom studiranju te izostankom konkretnih odgovora na niz prijedloga Studentskog zbora, na jučerašnjoj redovnoj sjednici SZFPZG-a izglasana je podrška štrajku mladih 20. 11. na Fakultetu političkih znanosti", objavili su na svojim društvenim mrežama. Plenum će se održati u prostorijama fakulteta, a poziv je upućen svim zainteresiranima. Studenti će ondje moći iznijeti svoje primjedbe, kritike i prijedloge, nakon čega bi trebali zajednički formulirati konkretne zahtjeve. Studentski zbor pozvao je kolege da svoja mišljenja podijele i putem Google obrasca, koji će biti objavljen na njihovim društvenim mrežama.
Odluka FPZG-a dolazi uoči nacionalne akcije Štrajk mladih, u sklopu koje su učenici srednjih škola i studenti najavili cjelodnevni bojkot nastave i predavanja. Prosvjedne aktivnosti za petak najavljene su u Zagrebu, Rijeci, Puli, Zadru i Osijeku, a hrvatska inicijativa dio je međunarodnog pokreta International Youth Strike, koji istoga dana okuplja mlade u 25 europskih zemalja. Pod zajedničkim sloganom "Za našu budućnost, ne njihove ratove" organizatori žele upozoriti na probleme koji, prema njihovu stajalištu, mladima sve više otežavaju osamostaljivanje i planiranje budućnosti. U središtu njihovih zahtjeva pet je područja: dostupnije stanovanje, smanjenje troškova života, kvalitetnije javne usluge, demilitarizacija i zaštita okoliša.
Jedan od najvažnijih problema na koji upozoravaju jest stambena kriza. Mladi, posebno oni koji zbog studiranja odlaze iz svojih gradova, suočavaju se s visokim cijenama najma i nedostatnim kapacitetima studentskih domova. Organizatori traže povećanje javnih i socijalnih ulaganja u stanovanje, proširenje kapaciteta studentskog smještaja te zaštitu studenata od iseljavanja iz domova i privatnih stanova tijekom turističke sezone.
Među konkretnim prijedlozima koje je inicijativa dosad iznijela jest povećanje kapaciteta studentskog smještaja za najmanje 5000 mjesta do 2030. godine. Traže i bolje subvencioniranje privatnog smještaja, dodatne stipendije za studente slabijeg socioekonomskog statusa te ubrzanje izgradnje i obnove studentskih domova. Druga važna skupina zahtjeva odnosi se na rastuće troškove života. Uz pristupačnije stanovanje, organizatori traže mjere kojima bi se ublažio rast cijena energenata, kvalitetniju i dostupniju studentsku prehranu te bolju zaštitu studentskih radnika. Upozoravaju i na potrebu uvođenja toplih obroka u srednje škole i povećanja javnih subvencija za prehranu učenika.
Značajan dio zahtjeva odnosi se i na javne usluge. Inicijativa zagovara veća ulaganja u obrazovanje i znanstvenoistraživački rad, ali i bolju dostupnost zdravstvene zaštite, osobito kada je riječ o mentalnom zdravlju mladih. Među prijedlozima je dostupnija psihološka i psihoterapijska pomoć u školama i na fakultetima, kao i ubrzanje izgradnje Studentske poliklinike u Zagrebu te razvoj sličnih zdravstvenih kapaciteta u drugim većim gradovima. Jedna od politički najizraženijih točaka njihova programa jest protivljenje militarizaciji i obveznom vojnom osposobljavanju. Organizatori smatraju da bi javna sredstva trebalo usmjeravati prema obrazovanju, zdravstvu i drugim društvenim potrebama, a ne prema daljnjem naoružavanju. Zalažu se za ukidanje obveznog vojnog roka i zagovaraju mirno rješavanje međunarodnih sukoba. Upozoravaju i na probleme zaštite okoliša, uništavanje prirodnih resursa i potrebu za odgovornošću institucija u slučajevima ekološke štete.
Međunarodni pokret iz kojeg je proizašla inicijativa Štrajk mladih okupio je studentske i omladinske organizacije iz više europskih zemalja, a zajedničko djelovanje dogovoreno je na sastanku u Kölnu u lipnju ove godine. Hrvatska inicijativa svoje je zahtjeve prilagodila domaćim okolnostima, a najavljeni bojkot nastave zamišljen je kao način da se nezadovoljstvo mladih prenese izvan društvenih mreža i postane vidljivo u javnom prostoru. Organizatori su poručili da akciju ne smatraju jednokratnim prosvjedom te da nakon 20. studenoga namjeravaju nastaviti s aktivnostima i pritiskom za ispunjavanje zahtjeva. Za sada nije poznato koliko će se obrazovnih ustanova i studenata u Hrvatskoj uključiti u bojkot. Popis škola i fakulteta koji će sudjelovati organizatori su najavili objaviti uoči akcije.
FOTO Cijela Hrvatska svijetlila za Vukovar: Pogledajte 100 najboljih fotografija
Ode li moj student na ovaj prosvjed, ukinut ću mu financiranje. Onda može u vojsku, vojska će mu platiti školovanje. Izbije li rat, imat će društvo, smještaj, ponekad i topli obrok, baš kao što sam ga i ja imao. A školovanje sam sam platio.