Nova švedska vlada najavila je otkaze za 4500 državnih službenika, točnije zaposlenika Zavoda za zapošljavanje. To je odgovor na nužnu fiskalnu konsolidaciju koja donosi 500 milijuna eura manji proračun za taj dio državne administracije. Programom se predviđa i privatizacija mnogih socijalnih servisa, odnosno takozvano izdvajanje pratećih službi iz sustava kako bi se uštedio novac poreznih obveznika.
Racionalna odluka
Reakcija je to odgovorne vlade u jednoj od najbogatijih zemalja koja je do maksimuma dovela principe zemlje blagostanja. To je sustav koji se temelji na pravednijoj raspodjeli bogatstva koja se postiže izuzetno visokim porezima na bogatstvo i visokom stupnju kvalitete javnih usluga, ali i velikoj državnoj administraciji. Ipak, socijaldemokratskoj vladi koja tek dolazi na vlast nije problem donijeti racionalnu odluku o tome da valja otpustiti trećinu svih zaposlenih u državnom zavodu za zapošljavanje u trenutku kada im ti radnici više nisu potrebni. Naime, digitalizacijom usluga podignuta je efikasnost službenika, a i Šveđani su 2015., kada su očekivali velik priljev radno aktivnog stanovništva, zaposlili dodatnu radnu snagu u taj zavod, a sada kada se pokazalo da im nisu potrebni, racionaliziraju broj zaposlenih.
Vijest ne bi bila ni upola atraktivna da u Hrvatskoj nemamo dijametralno drukčije odluke. Kod nas se godinama smišljaju načini racionalizacije javne uprave koji ne vode ni do kakvih ušteda ni pada zaposlenih. Najrecentniji primjer je ukidanje agencija. Naime, ukidanjem 19 državnih agencija nisu postignute uštede jer je 1200 zaposlenih tih agencija samo prešlo raditi u ministarstva bez analize tko im od tih ljudi treba, a sredstva rezervirana u proračunu za te agencija proslijeđena su resornim agencijama. Uštede će se postići samo na plaćama upravljačkog kadra u tim agencijama, ali od jačeg efekta neće biti ništa. Ne samo da naši političari ne namjeravaju smanjiti državni aparat već naprotiv misle i da im treba još zaposlenika. Tako se u Zakonu o državnim službenicima predviđa zapošljavanje na određeno vrijeme kako bi se mogli angažirati novi službenici za pripremu hrvatskog predsjedanja Europskom unijom.
Nedostatak političke volje
Postavlja se pitanje ne bi li taj posao ipak trebali odraditi zaposlenici kojih, prema posljednjim podacima iz Centralnog obračuna plaća, bez vojske, lokalnih službenika i namještenika te zaposlenih u državnim tvrtkama ima 235.391. Samo u ministarstvima radi 43 tisuće ljudi uz pomoć gotovo 11 tisuća ljudi iz agencija čiji se rad često preklapa s radom službenika. Apsurd najbolje pokazuju podaci o zapošljavanju u teškoj financijskoj krizi koja je Hrvatsku unazadila za 12 posto BDP-a. U pet godina od 2013. godine broj zaposlenih u državnim i javnim službama narastao je šest posto.
U isto vrijeme u privatnom sektoru svaki je osmi radnik izgubio posao, a ukupan broj zaposlenih, unatoč zbrinjavanju u državnom sektoru pao je za više od 120 tisuća. Nedostatak političke volje za racionalizaciju naročito zabrinjava jer je trenutak vrlo povoljan za takav potez. Radnika nedostaje u privatnom sektoru pa bi dio mogao odmah pronaći posao u konkurentnijem okruženju. Umjesto izdvajanja službi, kao što to rade u Švedskoj, Vlada širi prava službenika i na namještenike. To su zaposlenici pomoćnih djelatnosti od kuhara, čistačica do portira koji također po novome neće moći biti otpušteni.
>>Pogledajte video o hrvatskim apsurdima
Kad je tako dobro u toj zemlji blagostanja,zašto imaju toliki manjak u proračunu?