Hrvatska će 1. siječnja 2023. zamijeniti kunu za jedinstvenu europsku valutu euro te tako desetu godišnjicu punopravnog članstva u EU dočekati kao punopravna članica eurozone. Osim što će se na kovanicama, koje će se pustiti u opticaj nalaziti hrvatski motivi - šahovnica, kuna, geografska karta Hrvatske, glagoljica i lik Nikole Tesle – Hrvatska će postati dio skupine od 19 europskih zemalja, koje čine tržište od 340 milijuna ljudi.
Iako odustajanje od nacionalne valute sa sobom donosi određene ekonomske rizike, prelazak na euro otvara niz gospodarskih benefita. Hoće li Hrvatska euro iskoristiti za gospodarski napredak, ili će joj odustajanje od monetarne suverenosti biti uteg oko vrata, ovisit će prije svega o strukturi i snazi domaće ekonomije.
Pred Hrvatskom je novo europsko financijsko razdoblje i početak korištenja bespovratnih sredstava temeljem Nacionalnog plana oporavka i stabilnosti. Čak 25 milijardi eura koje će u narednih sedam godina Hrvatskoj biti na raspolaganju snažan su vjetar u leđa nastojanjima da se promjeni paradigma domaće ekonomije i stvore temelji dugoročnog stabilnog gospodarskog rasta baziranog na zelenim politikama, proizvodnji i digitalnoj tehnologiji.
Hoćemo li u tome uspjeti, u mnogome ovisi o nama, ali i međunarodnom gospodarskom okruženju kojeg obilježavaju sve veći inflatorni pritisci i energetska kriza uzrokovana vojnom agresijom Rusije na Ukrajinu.
Cijene i plaće se smanjuju za sedam i pol puta i mijenja se ime valute. I to su zapravo sve promjene koje će se dogoditi!