Najnovije vijesti
Objavljeno vijesti danas: 80
Pošalji priču
Imaš priču, fotografiju ili video?
Skandalozni nacrt zakona

Snimatelji: Zašto više nismo autori filmova i serija!?

Patrik Macek/PIXSELL
12.05.2020.
u 20:42

Brojna ugledna imena u javnosti ističu poraznu odredbu Nacrta prijedloga Zakona o autorskom pravu i srodnim pravima koji je Ministarstvo kulture dalo na javnu raspravu

Među hrvatskim direktorima fotografije i snimateljima danas ima nekih vrijednih, dapače svjetski poznatih imena.

Igor Martinović potpisivao je i Kuću od karata, jednu od najgledanijih američkih serija, Vanja Černjul dva puta je nominiran za Emmy, a dobio je i Nagradu Američkog udruženja snimatelja za izvanredno postignuće u kinematografiji standardne serije za Marca Pola. U vrlo gledanoj nedavnoj seriji Nestali možda i ponajviše je hvaljena fotografija koju potpisuje Mirko Pivčević. No, po Nacrtu prijedloga zakona o autorskom pravu i srodnim pravima koji je Ministarstvo kulture dalo u javnu raspravu, direktori fotografije i snimatelji više ne bi bili na popisu koautora filma gdje su tek glavni redatelj, autor scenarija i skladatelj glazbe posebno skladane za korištenje u tom djelu, kako stoji u članku 15. Nacrta.

Ostali koji smatraju da su doprinijeli svojim autorstvom to bi morali i dokazivati. Prijepor oko Nacrta novog zakona se produbio pogotovo nakon nastupa redatelja Antonia Nuića, pročelnika katedre za filmsku režiju na Akademiji dramskih umjetnosti, predsjednika Audiovizualnog vijeća HAVC-a i predsjednika Hrvatskog društva filmskih redatelja u emisiji Rplus Roberta Tomića Zubera gdje je javno izrekao svoj osobni stav kako direktori fotografije i snimatelji ne mogu biti koautori filma.

Postavlja se pitanje koji je stav ostalih redatelja koji se još nisu oglasili kada čovjek koji je na svim rukovodećim strukovnim pozicijama bez imalo ustručavanja javno isnosi svoj stav. Niti prijedlozi izmjena koji se vrte po filmaškoj zajednici ne mijenjaju bitno na stvari. Vanja Černjul, jedan od naših najcjenjenijih snimatelja rekao je kako je od svojih početaka, hrvatska kinematografija proizvodila više izvrsnih kreativaca nego što bi jedna mala zemlja koja godišnje snimi desetak filmova trebala biti u stanju.

24.02.2016., Zagreb - Festivalski centar ZagrebDoxa. Konferencija za medije na kojoj su razgovarali Vanja Cernjul, najbolji americki TV snimatelj 2015. godine i Hrvoje Hribar. Photo: Sanjin Strukic/PIXSELL
Foto: Sanjin Strukic/PIXSELL, Ilustracija

- Ta činjenica je posebno vidljiva u slučaju naših direktora fotografije. Dva značajna pokreta jugoslavenske kinematografije Crni val i Praška škola imali su jednu zajedničku crtu - potpis Tomislava Pintera na najavnoj špici filma.

Snimatelji su bili i kralježnica u postavljanju hrvatskih filmskih institucija na noge, tako da je teško reći bilo što o povijesti Akademije dramske umjetnosti bez da se spomene ime jednog od naših najvažnijih snimatelja, ali i režisera Nikole Tanhofera. Hrvatski direktori fotografije se i danas pojavljuju na najavnim špicama najvećih i najuspješnijih svjetskih produkcija i zanimljivo je zapitati se kako je moguće da je ta grana hrvatske kinematografije proizvela toliko uspješnih imena, govori naš vrhunski direktor fotografije. Njegovo je mišljenje kako se za to možemo zahvaliti poziciji koju su snimatelji zadnjih 75 godina imali unutar naše filmske zajednice, njihovom statusu koautora filmskog djela.

- Šokirala me vijest da se na vrhuncu pandemije virusa COVID-19 pojavio novi nacrt Zakona o autorskim pravima prema kojem bi se ovaj naš status trebao ukinuti. Nitko od snimatelja nije bio upoznat niti upozoren na ovaj pokušaj oduzimanja naših prava. Ovo je prvenstveno pravni problem i naravno da se radi o raspodjeli neke love, ali važnija je količina emotivne štete koja je našoj zajednici već nanesena ovim prijedlogom. Usvajanje ovog zakona dugoročno bi oštetilo odnose u proizvodnji domaćih filmova i negativno utjecalo na razvoj budućih naraštaja hrvatskih snimatelja. Iskreno se nadam da će se hrvatski redatelji i producenti sa kojima smo s ljubavlju ulagali mjesece i godine života u naše filmove odlučno suprotstaviti ovoj nepotrebnoj devastaciji, rekao nam je Vanja Černjul.

Mario Sablić, predsjednik Hrvatske udruge filmskih snimatelja kaže kako se brisanjem glavnog snimatelja - direktora fotografije audiovizualnog djela iz kategorije koautora audiovizualnog djela u kategoriju autora doprinosa, glavnom snimateljiu potpuno bezrazložno ukidaju njegova stečena autorska prava i to prava koja su stečena prije nekoliko desetljeća i koja do današnjeg dana nitko nije dovodio u pitanje, rekao je smatrajući kako takav postupak smatra krajnje nekorektnim iz više razloga.

- Naime, ne uvažava se koautorsko sudjelovanje snimatelja u kreaciji audiovizualnog djela, gdje je snimateljeva zadaća vizualno oblikovati filmski svijet, koristeći se osobnim umjetničkim rukopisom i uz vlastitu tehničku izvrsnost stvara unikatni filmski slikovni jezik. Iznesen prijedlog u nacrtu Zakona o autorskim i srodnim pravima također je nepošten jer se ne prepoznaje snimateljevo osobno ulaganje u hrvatsku kinematografiju. Svjesni nedostatnih financijskih okvira temeljem koji se filmska djela u Republici Hrvatskoj realiziraju, direktori fotografije često ne inzistiraju na profesionalnim protokolima, svojstvenim za kinematografije temeljene na čisto tržišnim odnosima, komercijalno orijentirane filmske industrije, smatra Sablić objašnjavajući kako se elastičan pristup, potican sviješću o zadanim produkcijskim okvirima, očituje u snimateljevom promišljanju iznosa naknade za ostvareni rad, odabiru potrebnih tehničkih alata u svrhu realizacije audiovizualnog djela, gdje se najčešće kreće putem odabira onog što je moguće budžetski isfinancirati, te se osobnom vještinom i kreativnošću nastoji prevladati nemogućnost odabira onog što je potrebno.

- Također, snimatelji su poticani na zanemarivanju temeljnih strukovnih načela vezanih uz proizvodne procese realizacije audiovizualnog sadržaja (radno vrijeme, sati odmora, prekovremeni sati...), a sve u svrhu kreiranja cjeline koja će, barem na vizualnom nivou, ponosno pokazivati visoke likovne dosege hrvatske kinematografije. Sve to snimatelji rade jer imaju strast i želju da zajedničko djelo bude što bolje. I zato jer se smatraju ravnopravnim koautorima u kreaciji audiovizualnog sadržaja, a ne tek tehničkim osobljem koje radi temeljem preciznih uputa glavnog autora - redatelja kaže nastavljajući kako osim toga, predloženom promjenom, a nastavno na druge odredbe novog ZASP kojima se uređuju određeni aspekti prava autora na zaštitu njihovih imovinskih prava, glavnom snimatelju audiovizualnog djela se potpuno bezrazložno ukida pravo na ostvarivanje onih imovinskih autorskih prava koja su kao neotuđiva osnovana za koautore i koja se trebaju ostvarivati u sustavu kolektivne zaštite.

- Također, valja istaknuti kako ukidanje stečenih imovinskih autorskih prava glavnog snimatelja audiovizualnog djela u Republici Hrvatskoj nema nikakve pravne podloge niti u Direktivi 2019/789 niti u Direktivni 2019/790. Konačno, ukidanje stečenih prava glavnog snimatelja audiovizualnog djela bilo bi suprotno ne samo pravno tradiciji nego i praksi u Europskoj uniji u kojoj su glavni snimatelji definirani kao koautori audiovizualnih djela u cijelom nisu zemalja, kaže Sablić.

14.02.2020., Split - Miro Pivcevic, snimatelj serije Nestali. Photo: Miranda Cikotic/PIXSELL
Foto: Miranda Cikotic/PIXSELL

Najcjenjeniji snimatelj u Hrvatskoj, Mirko Pivčević, izravniji je u svojoj ocjeni predloženog Nacrta.

- Neugodno sam iznenađen viđenim kao i većina mojih kolega, što snimatelja, što redatelja, ali i široka filmska javnost cijelog svijeta, a najneugodnije smo iznenađeni službenim stavom Društva hrvatskih filmskih redatelja. Zbog čega predsjednik Društva redatelja u emisiji Dnevni boravak kod Zubera brani ovaj prijedlog zakona? Zašto Društva redatelja pokušava provući prijedlog zakona koji bi nam oduzeo status autora na filmu koji imamo već preko 60 godina? Isti taj prijedlog su poslije izbrisali na e savjetovanju. Zbog čijih se interesa ovo događa baš u momentu dok su mediji okupirani svim mogućim posljedicama COVIDa-19 i potresa u Zagrebu?, pita se Pivčević govoreći kako nakon što je podignuta velika prašina u javnosti oko ovog slučaja, Upravni odbor Društva redatelja piše pismo u kojem se posipaju pepelom, želeći se odjedanput prikazati kao veliki borci za naša i još brojna prava drugih.

- Zašto u toj borbi nastupaju sami, bez obavijesti i suradnje s ukupnom filmskom zajednicom koja tako nema prilike iznijeti vlastito mišljenje. Je li ovo rezervirano za jedan uzak krug članova Društva redatelja? O ovome velika većina redatelja nije imala pojma, kao što nisam ni ja. I kolika je slučajnost da je suprug autorice ovog prijedloga zakona gospođe Romane Matanovac Vučković pravnik Društva filmskih redatelja? Kako smo "slučajno" saznali za ovakav prijedlog zakona, on bi najvjerovatnije prošao u potpunoj tišini, a status koji nam pripada bismo izgubili, što je očito bio i nečiji cilj. Volio bih kad bi se Društvo redatelja počelo baviti ozbiljnim kreativnim problemom koje ima preko 20 godina, a to je kako da vrate publiku domaćem filmu, a ne da se bave pravno-političkim spletkarenjem u kojem sigurno postoji još saveznika na ključnim pozicijama, a koji im ionako već omogućuju velike financijske prihode dok ostala društva ovise o članarinama i jedva spajaju kraj sa krajem, kaže direktor fotografije brojnih domaćih filmova i serija.

Takva je situacija izazvala lavinu emocija u Hrvatskoj udruzi filmskih snimatelja gdje se praktično svakodnevno pojavljuju nove reakcije na sporni Nacrt.

Komentara 1

FI
Fifilm
23:12 12.05.2020.

Audioviizualno djelo je zapravo široki pojam. Film je jedan dio toga. Približno svima je jasno, da je film multidisciplinarno djelo više struka i svaka od tih struka mora dati svoj doprinos jednoj stvari, koja se na kraju zove film. Scenarij,, gluma, režija, slika, ton, kostumografija, glazba, šminka, scenografija........ Svi moraju dati svoj doprinos, da bi se neka stvar mogla nazvati filmom. Zapravo, autorstvo u filmu bi se trebalo proširiti! Film, u svojoj osnovi, je vrlo vizualni medij i direktor fotografije (ok, za neke, snimatelj) daje svoj vizualni potpis filmu i samim time je koautor. Ok, samo primjera radi, kako bi izgledao Saving private Ryan, da ga neki klinac snimi telefonom? U ovom novom prijedlogu mi je zanimljiva još jedna stvar. Direktor fotografije nije koautor ali skladatelj glazbe je. ??? Nije da hoću omalovažavati doprinos glazbe filmu, ali već sam vidio film bez glazbe, ali bez slike još ne. Znam da će neki reći kao, koji se k.. ovaj Slovenac tu k....i ali ja sam proveo preko nekoliko godina u Hrvatskoj i tu se radi o sudbini mojih kolega, za neke mogu reći da su mi prijatelji. I taj novi prijedlog zakona, bar po meni, je napad na cijelu struku, bez obzira na granice.

Važna obavijest
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.

Za komentiranje je potrebna prijava/registracija. Ako nemate korisnički račun, izaberite jedan od dva ponuđena načina i registrirajte se u par brzih koraka.

Želite prijaviti greške?

Još iz kategorije