Prije desetak dana u javno savjetovanje pušten je novi Nacrt prijedloga zakona o autorskom pravu i srodnim pravima. U savjetovanje su se svojim komentarima i prijedlozima uključili brojni filmski djelatnici koji su kao jednu od problematičnih točaka prepoznali pitanje koautorstva audiovizualnog djela.
Naime, prema zakonu koji je trenutno na snazi, kao koautori navedeni su glavni redatelj, autor scenarija, autor dijaloga, glavni snimatelj te skladatelj glazbe posebno skladane za korištenje u djelu. Međutim, prema novom Nacrtu, snimatelji, autori dijaloga, kostimografi, montažeri i ostali, prepoznati su pod drugom kategorijom – autori doprinosa. Hrvatska udruga filmskih snimatelja (HFS) ubrzo je zbog “izbacivanja” s popisa koautora pokrenula kampanju kako bi iskazali svoje nezadovoljstvo. Podržala su je brojna svjetska udruženja, među kojima i najveća međunarodna snimateljska asocijacija IMAGO, ali i međunarodno priznati redatelji, glumci i ostali filmski djelatnici čije izjave objavljuju na web stranicama HFS-a.
”Ako je netko osim redatelja s onu stranu kamere autor, onda je to direktor fotografije, redateljeva desna ruka i osoba bez koje ni jedan redatelj ne funkcionira. Kad smo već kod autora, koristim ovu priliku da naglasim da su autori i montažer/ke, i scenograf/kinje, i kostimograf/kinje, i masker/ke, odnosno svi ostali koji zajedno s redateljem stvaraju film. Evo, ako bi netko želio napraviti robota koji bi programirao da zamijeni sve ljudske autore iza kamere, probajte ga napraviti bez direktora fotografije i bit ćete šokirani koliko će film ispasti loš, negledljiv i užasan”, napisao je tako u svojoj poruci podrške na stranicama HFS-a redatelj Predrag Ličina.
Da snimatelji zaslužuju status koautora, smatra i Goran Mećava, koji je kao snimatelj radio na velikim svjetskim produkcijama poput “Bourneova identiteta” i “Kapetana Amerika”.
– Snimatelji su unazad 70 godina u zakonu bili navedeni kao koautori i njihovo je izbacivanje sasvim neutemeljeno. Snimatelji su angažirani odmah na početku projekta, u obilasku lokacija, planiranju snimanja, a nakon završetka snimanja i u postprodukciji. Dakle, od prvog do zadnjeg dana smo uključeni u proizvodnju djela – rekao nam je Mećava te dodao da film bez slike – ne postoji.
Da su snimatelji u autorskim kinematografijama ravnopravni dionici kreativnog procesa, slaže se i predsjednik HFS-a Mario Sablić. A gubljenjem statusa koautora, boje se, izgubit će i eventualne buduće prihode. Iako su ti prihodi gotovo i zanemarivi, najveći problem je što time gube i svoju moralnu poziciju, ustvrdio je Sablić.
– Nije stvar u pravima i prikupljanju novca, to je moralno i etičko pitanje jer nas se ovim stavlja u poziciju tehničara, a ne umjetnika i kreativaca u kojem smjeru i obučavamo i naše buduće snimatelje tijekom studija – kaže Sablić, dodajući da u drugim zemljama postoje različiti zakonski modeli kojima je uređena uloga snimatelja. No, pogrešno je uspoređivati razvijene kinematografije koje, za razliku od hrvatske, funkcioniraju na komercijalnoj osnovi. Da prijedlog zakona jednostavno nije prilagođen lokalnim uvjetima, smatra i Silvestar Kolbas, redatelj, snimatelj i profesor na Odsjeku snimanja zagrebačke ADU.
– Filmovi u europskom kontekstu, nisu primarno komercijalni nego komponente nacionalne kulture. Čini mi se da naši birokrati tvrdoglavo ustraju u primjeni nečega što je kod nas neprimjereno i uz nepoznavanje situacije s nekom vrstom arogancije nameću rješenja koja proizvode društvenu štetu – govori nam Kolbas.
Hrvatski audiovizualni centar zasad nije zauzeo službeni stav, ali će na nadolazećoj sjednici vijeća razmotriti sve argumente.
– Raspravit ćemo o tome i dostaviti svoje komentare putem e-savjetovanja. No, ja zasad nisam čuo argumente za tu promjenu i ne razumijem zašto je taj prijedlog potreban i koristan – rekao nam je predsjednik HAVC-a Chris Marcich.
– Snimatelji nisu više navedeni kao koautori cijeloga audiovizualnog djela jer smatramo da je do sada postojao prevelik broj koautora, što otežava mogućnost stjecanja prava i stvara više situacija koje je potrebno dokazivati. Što se tiče autora u umjetničkom smislu, time se autorsko pravo ne bavi. Pratim situaciju na e-savjetovanju i pozivam snimatelje da argumentiraju i objasne zašto misle da će ovime izgubiti prihode jer to nikako nije bila namjera zakonodavca. Oni svoje autorsko pravo i dalje imaju – rekla nam je pak Romana Matanovac Vučković, profesorica na zagrebačkom Pravnom fakultetu i stručna voditeljica radne skupine za izradu novog zakona, napominjući da će sve argumente uzeti u obzir i jako pomno razmotriti situaciju.
