Večernji List - najnovije vijesti iz Hrvatske, svijeta, sporta, showbiza i lifestyle
Naslovnica Vijesti Svijet

Slovački veleposlanik otkrio je Hrvatskoj pet dobrih stvari oko eura: 'Građani i tvrtke puno su uštedjeli'

Slovački veleposlanik u Hrvatskoj Peter Susko za Večernji list piše o uvođenju eura 20 godina nakon što je to napravila njegova zemlja. Navodi dobre i loše strane promjene valute i otkriva je li kod njih bilo poskupljenja od kojih građani najviše strahuju.
17. rujna 2021. u 10:56 41 komentara 8836 prikaza
Euri
Foto: Silas Stein/DPA/PIXSELL
Pogledajte galeriju 1/3

Kad me je nedavno jedan moj zagrebački prijatelj u razgovoru pitao kako vidim raspravu oko planiranog uvođenja eura u Hrvatskoj, odgovorio sam „pola – pola“. Znači: ne slažem se potpuno sa svim argumentima “za” i ne odbacujem nužno sve one “protiv”. Krećem od osobnog iskustva: Slovačka je prihvatila euro 1. siječnja 2009., na valu straha velikog dijela građana od nadolazećeg poskupljenja i u atmosferi nesigurnosti da država gubi dio suvereniteta i važan alat fiskalne regulacije.

Zagreb: Plenković i Dombrovskis obratili se medijima nakon sjednice Nacionalnog vijeća Tomislav Krasnec Ne bude li poskliznuća, vrata eurozone otvaraju nam se 1. siječnja 2023.

Kako su Slovaci umirili građane

Te su zabrinutosti samo djelomično potvrđene. Ali idemo po redu: kampanja za podizanje svijesti i informiranje, koja je prethodila uvođenju eura, bila je golema i šareno raznolika, „skrojena na mjeru“ specifičnim ciljnim skupinama. Trajala je više od 300 dana, uz korištenje medija, javnog prostora, direct mailinga, konferencija, igara i natjecanja. Javnost je bila zasuta zanimljivostima poput primjerice one kako bi milijuni unaprijed naručenih novčanica eura – da ih se posloži u nizu – pokrili 25.000 kilometara, tj. 50 puta udaljenost između Bratislave i Europske centralne banke u Frankfurtu; a kovanice, kad bi ih se posložilo jedne na druge, bile bi šest puta više od najvišeg brda Slovačke, Gerlahovskog štita koji je visok 2655 metara. Tako se smirivala zabrinutost javnosti i otklanjale su se strepnje da će 1. siječnja u bankomatima doći do nestašice novca...

O motivima koji će biti na slovačkim kovanicama eura odlučili su državljani u javnoj raspravi: na kovanicama od 1€ i 2 € prikazan je dvostruki križ na trovršju; kovanice u vrijednosti od 10, 20 i 50 centi prikazuju Bratislavski dvorac i grb Republike Slovačke; kovanice u vrijednosti od 1, 2 i 5 centi pak prikazuju tatranski štit Krivan, koji je simbol suvereniteta slovačkog naroda. Kad smo u Slovačkoj usvojili euro, vjerovali smo da će to biti vrhunac našeg procesa integracije. Polazili smo od toga da će nas članstvo u eurozoni zaštititi od nestabilnosti kapitalnih tokova i neočekivanih pritisaka na promjene tečaja. A možda bi se ta očekivanja i bolje ispunila da nedugo nakon našeg uvođenja eura Slovačka i cijelo europodručje nisu bili izloženi najtežoj financijskoj krizi u povijesti Europe...

Zanemariv utjecaj na cijene i lakše baratanje novcem 

Nakon dvadeset godina, međutim, moguće je zaključiti da je zajednička valuta donijela više pozitivnih efekata: prvo prelazak na euro 2009. imao je samo zanemariv utjecaj na cijene; u 12 godina od njegova uvođenja prosječna godišnja inflacija u Slovačkoj bila je samo 1,3%. Drugo, uklonjen je tečajni rizik u vanjskoj trgovini s eurozonom. Zahvaljujući istoj valuti, Slovaci mogu vrlo lako usporediti cijene s onima u drugim zemljama eurozone. Pri putovanju u zemlje eurozone, štedimo vrijeme i novac koji bismo inače potrošili na troškove konverzije. Prema izračunu Narodne banke Slovačke, uklanjanjem transakcijskih troškova u turizmu i vanjskoj trgovini, stanovnici i tvrtke uštedjeli su oko 0,3 posto BDP-a godišnje, dakle više od 200 milijuna eura!

Prema istraživanju javnog mnijenja Eurobarometra u ožujku 2021. godine, 77% Slovaka smatralo je da je euro dobar za njihovu zemlju. Nadalje, rezultati istraživanja također su pokazali da su se Slovaci navikli plaćati ovom valutom – čak 94% njih reklo je da im je plaćanje novčanicama eura znatno jednostavnije. Euro je vrlo važan i sa stajališta tvrtki. Čak 62 posto slovačkog izvoza usmjereno je na tržišta zemalja eurozone. Kako se transakcije odvijaju u jednoj valuti, tvrtke nemaju tečajni rizik.

Ne prijeti im nagla fluktuacija tečaja. Narodna banka Slovačke procjenjuje da je euro pridonio povećanju slovačkog izvoza za 10%.

Bogata ponuda raznovrsnog voća i povrća na šibenskoj tržnici DOLAZI EURO Građani se boje poskupljenja. Vlada odgovorila kako će ih spriječiti

Euro nas čini privlačnijima za ulaganja 

Euro čini našu zemlju još privlačnijom u očima stranih ulagača, s obzirom na to da pojednostavljuje pristup našem tržištu: mogu raditi kalkulacije u jednoj valuti, čime se uklanja tečajni rizik. Često je euro čimbenik koji odlučuje hoće li tvrtka osnovati sjedište u Slovačkoj ili u drugim zemljama koje ne plaćaju u toj valuti. Euro je tako Slovačkoj dao važnu konkurentsku prednost unutar regije.

No koji su, s druge strane, nedostaci eura? Da, Slovačka je izgubila svoju monetarnu politiku kao alat za podršku domaćem gospodarstvu regulirajući tečaj vlastite valute. Umjetno podcjenjivanje tečaja krune prema euru građanima je poskupljivalo robu i povećavalo cijene pruženih usluga, ali je tvrtkama omogućilo da prodaju svoju robu na stranim tržištima jeftinije od konkurencije. Drugi gubitak je nemogućnost određivanja kamatnih stopa, koje za Slovačku sada postavlja Europska središnja banka, što uzrokuje djelomično pregrijavanje gospodarstva. S druge strane, niske stope Europske središnje banke donijele su Slovačkoj rekordno jeftine hipoteke, što znači da Slovaci i dalje mogu zahvaljujući euru financirati svoje stanovanje uz još uvijek povijesno najniže kamatne stope. No vjerojatno je najnegativnije percipirana potreba da se jamči za obveze manje discipliniranih zemalja eurozone. To se u potpunosti ostvarilo u slučaju Grčke, kada se Slovačka (htjela-ne htjela) morala uključiti u mehanizme spašavanja i financijsku potporu toj zemlji.

U Hrvatskoj ne bi trebalo biti velikog zaokruživanja 

Kad me je onaj prijatelj iz Zagreba, koji je spomenut načelno, pitao hoću li i kako uvjeriti Hrvatsku da će joj usvajanje eura biti od koristi, odmahnuo sam glavom. Panta rei, kažem mu, sve teče, sve se mijenja. Danas je drugo vrijeme nego prije dvanaest godina, a Hrvatska nije Slovačka. Na primjer, naš je tečaj bio 30,126 slovačkih kruna za 1 euro, te je prilikom konverzije zakonski došlo do vidljivog poskupljenja zbog zaokruživanja cijena, osobito najjeftinijih artikala, poput kifle ili kutije šibica (tako male kovanice eura nisu postojale niti postoje). Hrvatski tečaj od 7,534 kune za 1 euro ne bi trebao donijeti – po sadašnjim cijenama – tako veliko zaokruživanje. Uz to, već i danas mnogi trgovci, osobito u priobalnim područjima Hrvatske, ne samo da navode cijene svoje robe i usluga (poput smještaja) u eurima, već prihvaćaju i plaćanje u toj valuti. Ali da me netko pita podržavam li uvođenje eura u Hrvatskoj, odgovorio bih nedvosmisleno: da!

Zagreb: Dani hrvatskih tržnica
Što i od koga građani kupuju
Inspektori 'češljaju' tržnice i kreću u kontrolu OPG-ova, evo što su dosad otkrili
Dacia Duster
Pošumljavanje Dalmacije
Sađenje borova, off road vožnja i iskustvo kakvo se događa jednom u životu
  • Važna obavijest

    Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.
  • microlion:

    Hrvatska će izgubiti svoju monetarnu politiku kao alat za podršku domaćem gospodarstvu regulirajući tečaj vlastite valute. Točno. Ali što će Hrvatskoj ta mogućnost koju nikad ne koristi. HNB nikad nije korigirala tečaj kako bi pomogla izvoznicima jer su joj oni ... prikaži još!oni s kreditima u euru uvijek bili bitniji. Kakva je korist imati neko pravo ako ga ne koristite?

  • linkser2:

    e da mi je netko, tamo prije 30-ak godina rekao da će nas slovaci, poljaci, madjari, rumunji .... preskočiti i dijeliti savjete..... samozapalio bi se... ali sotone "domoljubne" lopovske dodjoše i pokradoše, osramotiše,rasprodaše ovu lijepu državicu.... za plakati!!!

  • Penkala80:

    Građani štede u eurima jer kuna slabi. Nadalje cijene će se zaokruživati i zato će biti masovni porast cijena. Cijene usluga poput frizera ili zubara ići će zasigurno preko 30%, uz najavljeno poskupljenje plina za 30%,pa novo poskupljenje struje za ... prikaži još! 30%, poskupljenje odvoza otpada za 50%, poskupljenje pitke vode za 20%, poskupljenje hrane za 30% dovesti će do toga da će nam za 3 godine standard biti generalno niži za 30%. Naime 200 kuna je prije 15 godina značilo puno, a danas ništa a plaće su slične današnjima.