- Nakon ponavljanih tvrdnji svih čelnika aktualne koalicijske Vlade, tko se usuđuje najaviti rezanje radničkih mirovina, utemeljenih na plaćenim doprinosima, a ne na nagradama i bonusima koji su se desetljećima bahato dijelili privilegiranima? Tko misli da ima moralno i političko pravo, unatoč obećanjima resornog ministra i premijera, radničke mirovine učiniti predmetom stabilizacije proračuna, kad se zna da prosječna mirovina iznosi 2.223 kune, te da je čak 72 posto umirovljenika ušlo u zonu rizika od siromaštva? – upitali su okupljeni na Prvoj koordinaciji predsjednika županijskih povjereništava Sindikata umirovljenika Hrvatske.
Sindikalisti su sazvali hitni skup svojih glavnih predstavnika iz cijele Hrvatske, te su zajedno s članovima Predsjedništva Sindikata umirovljenika, raspravili predložene promjene u mirovinskim zakonima, koje je SUH samostalno uputio predlagatelju, ili zajedno s Maticom umirovljenika Hrvatske u okviru Koordinacije umirovljeničkih udruga Hrvatske. Podsjetili su se kako je premijer Milanović izjavio ovih dana kako su „radničke mirovine jedine koje neće biti predmet rasprave“. Ministar Mrsić je jamčio kako „sasvim sigurno radničke mirovine nisu predmet stabilizacije proračuna“. No, ministar Linić zastrašuje javnost svojim proizvoljnim najavama, bez ikakvih računica, simulacija i obrazloženja, kako 5.500 kuna nije velika mirovina, ali i tu ćemo rezati“. Je li se ministru omaklo, pa je tu liniju predvidio za rezanje tzv. povlaštenih mirovina, ili se zaigrao da bi rezao sve. Pa što onda ne krene rezati i sve plaće državnih dužnosnika i preplaćenih direktora javnih poduzeća iznad 5.500 kuna, neka krene i na štedne depozite, konkviscira sve pokretnine vrjednije od tog iznosa; ima bezbroj mogućnosti ako je maštovit. No, neka i ostane samo maštovit, ali u četiri zida. Zastrašivanje umirovljenika da će se početi rezati radničke mirovine nije dopustivo u zemlji koja drži sramno treće mjesto po siromaštvu starijih od 65 godina u Europskoj uniji – od čak 34 posto siromašnih. Nije to dopustivo u zemlji koja od svih konstituenata bivše YU ima najnižu relativnu vrijednost mirovine, tj. udjel neto mirovine u prosječnoj neto plaći od često i ispod 40 posto (Slovenija 61 posto, Srbija 54 posto, Crna Gora 58 posto itd.).
- Ono što je sasvim sigurno, mirovine koje su vezane uz doprinose moraju se usklađivati, one moraju pratiti doprinose, a sve druge mirovine moraju dijeliti sudbinu državnog proračuna. Što to znači kad je riječ o mirovinama prema posebnim propisima? Među njima je samo dio povlaštenih, jer ih je dosta dijelom ili u cijelosti pokriveno uplaćenim doprinosima. Prema čemu bi se onda npr. mirovine za koje su plaćeni doprinosi, smatrale povlaštenima? One su radničke mirovine, ako su stečene radom te su za njih uplaćeni svi doprinosi, a sudbinu državnog proračuna trebaju dijeliti umirovljenici koji su doista stekli povlaštene mirovine ili oni čije cijele mirovine nisu pokrivene doprinosima. Ako je tek dio mirovine utemeljen na uplatama, onda se taj dio usklađuje kao radničke mirovine. Što tu nije jasno, pitaju se u Sindikatu i poručuju: radničke mirovine ne dirati! Ako ćete ih dirati, neovisno iznad kojeg iznosa, pitanje je gdje ćete stati?
>> Linić: 5500 kuna nije velika mirovina, ali i tu ćemo rezati
