Najnovije vijesti
Objavljeno vijesti danas: 1
Pošalji priču
Imaš priču, fotografiju ili video?
OGLASIO SE NHS

Sever odgovorio poduzetniku Kolaru: Neradnu nedjelju želi većina hrvatskog društva

Zagreb: Nedjeljno kišno jutro na tržnici Dolac
Foto: KARLO KLASIC
1/3
17.01.2024.
u 17:09

Zagrebački poduzetnik Gordan Kolar poručio je kako je i on radnik i želi raditi nedjeljom i blagdanom, što je njegovo ustavno pravo, ističući kako su - dok nesmetano rade lutrije, kladionice i ostale iznimke - mali poduzetnici, a pogotovo oni u turizmu, diskriminirani

Sve nacionalne sindikalne središnjice, reprezentativne i nereprezentativne, sindikati, pa i oni sindikati koji zastupaju radnike u nekim drugim sektorima koji rade nedjeljom i blagdanom tipa turizma, ugostiteljstva, zdravstva... – svi smo se mi našli na tome da doista, ako već oni moraju raditi nedjeljom, da trgovci ne trebaju – kaže predsjednik Nezavisnih hrvatskih sindikata (NHS) Krešimir Sever, komentirajući otvoreno pismo koje je zagrebački poduzetnik Gordan Kolar, vlasnik suvenirnica u Zagrebu i Dubrovniku te član Udruge Glas poduzetnika, uputio njemu kao čelniku sindikata te ministru gospodarstva Damiru Habijanu.

Kolar je, podsjetimo, poručio kako je i on radnik i želi raditi nedjeljom i blagdanom, što je njegovo ustavno pravo, ističući kako su - dok nesmetano rade lutrije, kladionice i ostale iznimke - mali poduzetnici, a pogotovo oni u turizmu, diskriminirani novim zakonom o trgovini - i gube i previše. Osvrćući se na svega 16 dopuštenih radnih nedjelja u godini, Kolar je poručio kako se "sjajno potiče poduzetnički duh u Hrvatskoj time što se brani rad vlasnicima obrta i privatnicima koji žele raditi".

- Pa zar nisu i oni radnici? Da, jesu! I žele raditi i nedjeljom i blagdanima jer od toga žive i oni i njihove obitelji. I da, bitno im je jer zimi nemaju nikakav prihod. Niti u jednoj mediteranskoj turističkoj zemlji s kojima se volimo uspoređivati nemate na snazi zabranu rada nedjeljom i blagdanima već im je to dozvoljeno ili ostavljeno na izbor - naglasio je te poručio mjerodavnima:

- Ukidanjem zabrane rada nedjeljom i blagdanima povećat ćete ukupan prihod od PDV i poreza na dobit što će imati direktan pozitivan efekt na državni proračun i to u milijunskim iznosima. Zaista milijunskim! Može li bar netko u Vladi uvidjeti da ste pogriješili i donijeli zakon koji je mnogim malim obrtnicima i trgovcima doveo opstanak poslovanja u pitanje i da ga treba promijeniti?

POVEZANI ČLANCI:

Sever odgovara kako su svi hrvatski sindikati dugi niz godina zajedno prikupljali potpise za neradnu nedjelju. Dva zakona o trgovini kojima se regulirala neradna nedjelja ranije su pala na Ustavnom sudu – a donosile su ga, tvrdi on, vlasti različitih predznaka – i lijeve i desne – i one koje su imale socijaldemokratski predznak i one koji su imali HaDeZeov predznak jer su "svi skupa svjesni da nema nikakve potrebe za rad nedjeljom".

- Prije nekoliko godina osnovali smo i Hrvatski savez za nedjelju po uzoru na takve saveze u drugim zemljama, pa i Europski savez za neradnu nedjelju kojega čine sve sindikalne središnjice, sindikati pojedinačno, organizacije civilnog društva, vjerske organizacije... Svi iz široke fronte koja se formirala bili smo složni u tome da trgovine uopće ne bi trebale raditi nedjeljom osim za putnike namjernike - tvrdi Sever. Međutim Vlada je, dodaje, izašla s prijedlogom koji je na kraju i proveden, odnosno ozakonjen, u kojemu je prema NHS-u dopušten čak prevelik broj radnih nedjelja. Iako je i među samim sindikatima bilo razgovora kako bi malim trgovcima, odnosno obiteljskim trgovinama trebalo dopustiti da rade - ali samo u slučaju da na nedjelju ili blagdan rade članovi iz uže obitelji, a ne iz 5. koljena - novi zakon to ne dopušta. Upravo iz straha kako bi prevelik broj iznimki, kako je bilo i prije toga, opet mogao dovesti do rušenja zakona od strane velikih trgovaca koji bi se osjetili diskriminirani, kaže Sever.

- Hrvatski sabor je novi zakon donio uz veliku potporu zastupnika jer je jasno i kako u trgovini nedostaje radnika pa ne može doći do nikakvog otpuštanja, a sav promet koji se odvijao nedjeljom i blagdanom danas se, pokazalo se, odvija nekim drugim danom. Ljudi nedjeljom kupuju samo ono što im treba, a ne iz obijesti i ono što inače radnim danom ne bi kupovali. Trgovine rade dovoljsno dugo preko tjedna pa i subotom da se svi mogu opskrbiti u druge dane, a ljudima koji rade u trgovini nije ni do kakvog novca. Sami su rekli kako u najvećem broju slučajeva nema tih novaca kojima mogu zamijeniti zajedništvo s obitelji i to je prava suština svega - tvrdi Sever. Dodaje kako kao odgovorno društvo trebamo voditi računa o svim ljudima koji u nedjelju ne moraju raditi da ne rade, a oni koji moraju – da budu i društvu prepoznati i da se pazi da ne rade niz nedjelja zaredom, te da se pazi i da su dodatno plaćeni, jer pozitivno "strše u društvu".

- Kad nam je jedan dan u tjednu slobodan, djeca nemaju nastave, vrtići ne rade, nema predavanja na fakultetima i u pravilu je slobodan i drugi supružnik - ili možda prijatelji ili rodbina – taj dan bismo trebali potrošiti na neki drugi način, a ne u šalabajzanju po trgovinama. Trebamo se osloboditi navike kupovanja nedjeljom i taj dan iskoristiti za sebe. Sasvim sigurno je jedan najveći dio hrvatskog društva i dalje za zabranu rada trgovina nedjeljom i blagdanom, čak i oni koji je pohode jer su "naišli na otvorena vrata", ali u pravilu smatraju da ne bi trebale raditi. To nije orijentacija Severa, ministra gospodarstva i Vlade ili ljudi koji su za to digli ruku u Saboru – to je pretežita orijentacija velike većine hrvatskog društva - zaključio je Sever.

Iz prozvanog Ministarstva gospodarstva danas su pak odgovorili kako je Zakon o izmjenama i dopuni Zakona o trgovini stupio na snagu 1. srpnja 2023. čime je propisano pravo na nedjelju kao dan tjednog odmora. Na taj način uređeno je pitanje ravnoteže privatnog i poslovnog života građana, a što se upravo kroz ispitivanje javnog mijenja pokazalo važnim za hrvatske građane.

- U cilju boljeg položaja obitelji reguliran je rad trgovina nedjeljom. Radnicima je omogućeno da nedjelju provedu s obitelji. Jedan dio željenog cilja uspostave uravnoteženog privatnog i poslovnog života je upravo kulturološki i demografski efekt koji nije mjerljiv i ovisan isključivo o financijskim pokazateljima - ističu iz MINGOR-a te dodaju kako "svi dosadašnji pokazatelji idu u korist zacrtanom cilju, uspostavljanju ravnoteže između slobode i prava zaposlenih u trgovini u odnosu na poduzetničke slobode trgovaca".

- Promet s neradnih dana prebacio se na radne, a u prvih devet dana ove godine broj fiskaliziranih računa bio je veći za 817.927, a iznos računa za 95,5 milijuna eura, u odnosu na isto lanjsko razdoblje. Isto tako, zbog potrebe opskrbe stanovništva, kontinuiranog obavljanja javnih usluga te rada onih objekata koji uobičajeno rade nedjeljom i blagdanima uslijed specifičnosti potreba potrošača propisane su iznimke - zaključili su iz MINGOR-a.

>> VIDEO Nitko ne poštuje pješačke zone u Zagrebu

Komentara 1

JO
JozoM
08:44 19.01.2024.

Da ona većina od 25%

Važna obavijest
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.

Za komentiranje je potrebna prijava/registracija. Ako nemate korisnički račun, izaberite jedan od dva ponuđena načina i registrirajte se u par brzih koraka.

Želite prijaviti greške?

Još iz kategorije