Nepodnošljive vrućine, za koje poljoprivrednici naglašavaju da nisu bile najavljene u dugoročnim prognozama, uništit će dio usjeva, no čini se da se to ipak neće odraziti na cijenu hrane. Zbog slične situacije prošle godine, u nekoliko je hrvatskih županija proglašena elementarna nepogoda, a takav scenarij mogao bi se ponoviti i ove godine.
Kontrola usjeva
Do kraja tjedna poljoprivrednici će obaviti kontrolu usjeva i vidjeti u kakvom su oni stanju. Suša je mnogim proizvođačima do sada već umanjila prinose 10 posto, nekima i 20 posto, no ozbiljnih problema, mišljenje je poljoprivrednika, ne bi smjelo biti. Soja i kukuruz suši još odolijevaju. Proizvođači pšenice nisu bili te sreće jer osim s manjkom uroda, muku muče i s otkupnom cijenom od 1,05 kuna po kilogramu koja im neće pokriti ni troškove repromaterijala, a kamoli cijenu najma zemljišta. Upravo ta, po mnogima “sramotna”, cijena i sprečava porast cijena brašna i pekarskih proizvoda na tržištu. Dapače, mnogi vjeruju da bi one trebale biti mnogo manje.
– Sadašnja cijena kruha temeljena je na otkupnoj cijeni pšenice od 1,50 kunu. Zbog sadašnje cijene od 1,05 kuna svi bi pekari trebali smanjiti cijenu kruha barem 20 pa i do 30 posto. Sadašnja cijena kruha na policama podnosi čak i otkupnu cijenu kruha od 1,80 kuna – poručuje Stjepan Kunovec iz Udruge poljoprivrednih proizvođača središnje Hrvatske.
Zbog neizdržive situacije u četvrtak će se predstavnici poljoprivrednika naći s članovima Poljoprivredne komore te će analizirati stanje u poljoprivredi s posebnim naglaskom na otkupnim cijenama. Ne povisi li se cijena na minimalno 1,20 kuna po kilogramu pšenice, seljacima je isplativije pšenicu izvoziti, zbog čega bi je moglo nedostajati u Hrvatskoj pa bismo, vjeruje Kunovec, na proljeće mogli opet uvoziti polupljesnivu pšenicu koja nije dobra ni za stoku. Računica je, kaže, jednostavna. Ove godine zasađeno je oko 185 tisuća hektara pšenice, što znači da će prinos biti oko 900 do 950 tisuća tona pšenice. Hrvatske su potrebe od oko 500 do 550 tisuća tona, a znamo da je u trenutku žetve barem 200 tisuća tona izvezeno.
Isplativije je izvesti
– Kakvo je stanje u skladištima trenutačno nije poznato, no sigurno je da će hrvatski seljak svoju pšenicu radije plasirati van nego je prodavati u Hrvatskoj po 1,05 kuna. Pa Slovenci su pšenicu od nas otkupljivali za 1,20 kuna, a plaćaju i troškove prijevoza – kaže Kunovec.
Mato Brlošić, predsjednik Hrvatske poljoprivredne komore, drži da bi se cijene hrane na policama trebale spuštati bez obzira na sušu.
– Pšenice ima i otkupna cijena joj je četrdeset posto niža nego lani te bi toliko trebali pojeftiniti svi proizvodi od pšenice. No do toga neće doći jer nije u interesu trgovačkih lobija. Suša će utjecati na kukuruz, soju i šećernu repu, prinosi će biti manji od očekivanog, ali ne i zabrinjavajući. Očekuje se i pad cijene suncokreta i kukuruza bez obzira na vrijeme. No vjerojatno ni to građani neće osjetiti na policama – kazao je Brlošić.
Rodnost voća i povrća ovisi o navodnjavanju, što će u konačnici odrediti i njihovu cijenu na policama. No predsjednik Poljoprivredne komore drži da bi se cijene voća i povrća trebale zadržati na razini lanjskih.
>> Mlinarić: Cijena pšenice trebala biti minimalno 1,60 kuna
