Iako je kalendarski zima još daleko, pitanje kakvo nas vrijeme očekuje u nadolazećim mjesecima već izaziva zanimanje. Nakon rekordno toplog listopada i vijesti o neuobičajeno ranom raspadu polarnog vrtloga, sve se češće postavlja pitanje znači li to da bi Europu, pa tako i Hrvatsku, mogli zahvatiti snažni prodori hladnog arktičkog zraka. Stručnjaci upozoravaju da je riječ o složenim atmosferskim procesima čije se posljedice ne mogu jednostavno predvidjeti. "Ovo je možda još jedan primjer ili simptom Zemljinog sustava koji radi stvari koje prije nismo vidjeli", rekao je za Financial Times Tim Stockdale, glavni znanstvenik Europskog centra za srednjoročne vremenske prognoze (ECMWF). Kolaps polarnog vrtloga može uzrokovati vrlo hladno i suho vrijeme u Europi, Sjevernoj Americi i sjevernoj Aziji, ali znanstvenici kažu da su njegovi rezultati ovog puta još uvijek neizvjesni jer se promjena dogodila tako rano u sezoni.
O polarnom vrtlogu i njegovu utjecaju na zimu govorila je za tportal klimatologinja DHMZ-a dr. sc. Sara Ivasić. Stručnjakinja objašnjava da je polarni vrtlog, odnosno polarna depresija, veliki sustav hladnog zraka koji kruži oko Zemljinih polova, a njegovo kretanje održava snažan zapadni vjetar u gornjim slojevima atmosfere. "Radi se o području niskog tlaka velikoga razmjera s ciklonalnim kruženjem (obrnuto od kazaljke na satu, op.a.) i sa središtem koje se uobičajeno nalazi nad polarnim područjem. Ciklonalni sustav vjetra vezan uz taj vrtlog odražava zapadno strujanje koje prevladava u umjerenim geografskim širinama na sjevernoj polutci", navodi.
Dodaje da se posljedice slabljenja ili prekida polarnog vrtloga ne osjećaju uvijek na istim područjima. Ovisno o okolnostima, njegov utjecaj može biti izraženiji u Sjevernoj Americi, ali i u Europi ili Aziji. "Slabljenje polarnog vrtloga može utjecati i na vrijeme u Hrvatskoj i to nije neuobičajena pojava! To se događa (gotovo) svake zime, a tijekom određenih godina moguće je da se dogodi i po nekoliko puta, sa slabijim ili jačim intenzitetom. Ukratko, polarni vrtlog može donijeti prirodno zahladnjenje, odnosno promjenu zračne mase nad našim krajevima", kaže stručnjakinja. Pritom ističe da podaci britanskog meteorološkog zavoda Met Office pokazuju kako je ove godine zabilježeno najranije naglo zatopljenje u stratosferi u posljednjih 75 godina, koliko se taj fenomen prati. Riječ je o pojavi tijekom koje temperatura u stratosferi, na visinama između 10 i 50 kilometara, u svega nekoliko dana može porasti i do 50 stupnjeva Celzijevih. Takvo zatopljenje zabilježeno je 28. studenog 1969. godine, kao i na isti datum prošle godine.
"Nagle promjene temperature u stratosferi uzrokuju promjene polarnog vrtloga, njegovo premještanje, slabljenje ili potpuni raspad", naglašava Ivasić. Dodaje da od takvog događaja do njegovih mogućih posljedica na vremenske prilike može proći i nekoliko tjedana. Ipak, smatra da trenutačne promjene ne znače nužno da će nas uskoro zahvatiti izrazito hladno vrijeme. "Zbog toga što je na sjevernoj polutci tek nedavno započeo hladniji dio godine, ne očekuje se da će trenutačne promjene polarnog vrtloga donijeti toliko izraženo zahladnjenje u umjerene geografske širine kao što bi to moglo biti kasnije tijekom zime", rekla je.
Uz promjene polarnog vrtloga, posljednjih se mjeseci sve više govori i o utjecaju El Niña. Ivasić objašnjava da se taj klimatski fenomen trenutačno razvija u tropskom dijelu Tihog oceana te da se očekuje njegovo daljnje jačanje. "Zbog velike udaljenosti od Tihog oceana El Niño događaji na naše područje djeluju posredno, utječući na vjerojatnost pojave određenih vremenskih obrazaca. Istovremeno, izravno i puno izraženije na vremenske prilike u Europi djeluje Sjevernoatlantska oscilacija, koju karakteriziraju promjene u tlaku zraka između Islanda i Azora. NAO ima utjecaj na putanje ciklona, regionalnu raspodjelu količine oborine te temperaturne razlike u Europi", kaže.
Prema dosadašnjim istraživanjima, dodaje, u godinama obilježenima El Niñom povećava se vjerojatnost naglog zatopljenja u stratosferi. Takve promjene zatim mogu dovesti do pomicanja, slabljenja ili raspada polarnog vrtloga. Na pitanje kakva nas zima očekuje, Ivasić navodi da će na vremenske prilike u Hrvatskoj, osim El Niña i zabilježenog slabljenja polarnog vrtloga, utjecati i drugi čimbenici. Među njima izdvaja iznadprosječno visoke temperature površine mora u Sredozemlju i Atlantiku te Sjevernoatlantsku oscilaciju. Raspad polarnog vrtloga u prošlosti je znao omogućiti prodor vrlo hladnog i suhog arktičkog zraka prema Europi, Aziji i Sjevernoj Americi.