Naslovnica Vijesti Hrvatska

S fakulteta ravno u ordinaciju, bez dana prakse s pacijentima?

Stažiranje nije trebalo ukinuti, nego ga produljiti s pet na 12 mjeseci. Mladi liječnici trebaju biti spremni za rad u primarnoj zaštiti i na hitnoj, kažu u Liječničkoj komori
12. siječnja 2019. u 17:32 28 komentara 10112 prikaza
mladi doktori
Foto: Privatne fotografije

Ove godine u Hrvatskoj će petstotinjak studenata završiti studij medicine. Bit će to prva generacija liječnica i liječnika koji će netom poslije diplome ući u ordinacije obiteljske medicine ili hitnog prijma, odjenuti bijelu kutu i suočiti se sa svojim prvim pacijentima, a da prije toga nisu odradili ni dana pripravničkog staža kakav smo nekad poznavali. Naime, institucija pripravničkog staža u Hrvatskoj je ukinuta, a zamjenski institut koji bi studentima pružio praktična znanja i vještine koji se stječu izravnim susretom s pacijentima nije sasvim zaživio.

Ivan Pernar IVANA RIMAC LESIČKI Nadajmo se samo da Ivan Pernar neće poželjeti biti i kirurg

Drugim riječima, u situaciji kad zemlja trpi kroničan nedostatak liječnika pa će većina novopečenih liječnika zacijelo naći svoje mjesto na tržištu rada, točnije u ordinacijama obiteljske medicine ili hitnog prijma, pred pacijente se šalju diplomanti koji su nakon šestogodišnjeg studiranja odmah stekli licenciju za rad. Dakle, teoretičari, neki od njih vjerojatno izvrsni, ali bez praktičnih znanja koje su njihovi stariji kolege dosad stjecali provodeći barem šest mjeseci uz liječnike u bolnicama ili ordinacijama.

Tako bismo se ubrzo mogli zateći u apsurdnoj situaciji – dok mi kao pacijenti strahujemo pred liječnikom hoće li nam reći nešto loše, on strahuje hoće li moći postaviti točnu dijagnozu. Mučit će ga, naime, je li se u kratko vrijeme koje mu je novi sustav, nakon ukidanja stažiranja, predvidio za praktičan rad s pacijentom, u sklopu kojega se još uvježbavalo i kako obaviti svu nužnu administraciju, uopće pripremio za to. A liječničke pogreške mogu biti fatalne... Kako bi mladi liječnik uopće preživio da mu se dogodi takvo što, pitaju se studenti medicine pred diplomom. A k tome, prijeti im i oduzimanje liječničke licencije, odnosno kraj karijere za koju su se mučili dugih šest godina teškog studija. Uostalom, sjetimo se samo nemilih događaja prošle godine – smrti dječaka Gabrijela Bebića iz Metkovića zbog sepse ili smrti 21-godišnjeg mladića Mattea Ružića iz Zaprešića koji je umro na cesti nakon napada astme.

dr. Vikica Krolo primarna zdravstvena zaštita Dežurstva liječnika su obvezna, ali se ne zna tko će dežurati

Stažiranje traži 91% studenata

Za Matteov slučaj ustanovljeno je da nije bila riječ o liječničkoj pogrešci, ali rasplet u slučaju malog Gabrijela još se očekuje jer je povjerenstvo Hrvatske liječničke komore ustanovilo propuste ne jednog, nego više liječnika. Istodobno, ministar zdravstva Milan Kujundžić za ovu godinu najavljuje niz velikih poteza u zdravstvu – promjene u hitnoj pomoći, omogućavanje medicinskim sestrama da obavljaju reanimaciju i hitne intervencije, državno jamstvo za gradnju desetljećima očekivane Nacionalne dječje bolnice u Zagrebu, pripremu natječaja za nabavu helikoptera za prvu pomoć... Ukratko hvali se projektima koje Hrvati čekaju godinama, ali je li uopće fokusiran na prave probleme s kojima se svakodnevno suočavaju liječnici i njihovi pacijenti?

mladi doktori | Autor : Privatne fotografije Foto: Privatne fotografije Borna Arsov, Deni Rkman, Kristian Dominik Rudež i Marko Stručić

Iskusni liječnici koji su još ostali u Hrvatskoj uglavnom šute, pacijente ionako nitko ništa ne pita. Doduše, Hrvatska se upisuje i na listu zemalja u kojoj, otkad je njezine samostalnosti, ni jednom jedinom liječniku nije trajno oduzeta licencija. I onda se sav taj nagomilani teret ni krivima ni dužnima sada stavlja na leđa studenata šeste godine medicine. Golema odgovornost, također.

Prosvjed građana zbog rada Doma zdravlja i Hitne pomoći u Metkoviću Smrt devetogodišnjaka Troje od 10 liječnika učinilo je propust u Gabrijelovu slučaju

Osim toga, baš sada, dok mediji otkrivaju da bi u slučaju dječaka iz Metkovića koji je po svim medicinskim zakonima trebao živjeti, jedinu posljedicu mogla pretrpjeti liječnica koja mu je i jedina pružila pomoć, s ignoriranjem odgovornosti svih ostalih, uključujući i one koji su dječaka poslali kući, sustav i politika zaključuju da pojam staža u karijeri mladog liječnika više ne treba postojati. Što će onda biti u slučajevima eventualnih budućih propusta tih 500-tinjak mladih liječnika, tko će biti odgovoran za njih, na to nitko nema odgovor.

Cijela ta, za studente šeste godine medicine prava noćna mora rezultat je donošenja direktive EU koja nalaže uvjete za specijalizacije, a koja obuhvaća sve studente medicine koji su na fakultete upisani nakon 1. srpnja 2013.

– Mogli bismo ovu situaciju usporediti s autoškolom u kojoj nakon položenih propisa i teorije znate sve o pravilima i o tome kako se vozi, ali svejedno morate uz nadzor nekog iskusnog proći i vožnju, odnosno praktični dio – slikovito nam studentski problem objašnjava Kristian Dominik Rudež, predsjednik Studentskog zbora Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu. Upravo je Studentski zbor inicirao veliku anketu među studentskom populacijom o tom problemu, a provedena anketa kojoj je pristupilo 1638 studenata rezultirala je time da ih 91 posto nakon studija želi i traži pripravnički staž.

Darko Chudy Liječnička komora Godišnje nagrade za četvero liječnika i novinarku

– Rezultati ankete provedene na medicinskim fakultetima u Osijeku, Rijeci i Zagrebu još su u travnju prošle godine bili predstavljeni na tribini o pripravničkom stažu koju smo organizirali u Školi narodnog zdravlja „Andrija Štampar“, na kojoj su sudjelovali predstavnici Ministarstva zdravstva, Hrvatske liječničke komore, zagrebačkog Medicinskog fakulteta, Hrvatskog društva mladih liječnika i HZZO-a. Tribini je nazočilo i 300-tinjak studenata. Isti rezultati potom su ponovno predstavljeni na sastanku o ukidanju staža u Ministarstvu zdravstva – kaže Kristian Dominik Rudež predstavljajući svoju generaciju koja se bori ne samo za sigurnost profesije nego i za sigurnost pacijenata. A osim što neće biti staža, više nema ni polaganja državnog ispita, što znači da će mladi liječnici dobiti licenciju a da formalno nisu upoznati sa svim zakonima koji ih se tiču. Hoće li se studentima ponuditi alternativa za staž, kad je on već posve izbrisan, i kako će se urediti tranzicijski međuperiod, kako poručuje, još nije odlučeno. Naime, zbog pritisaka i inzistiranja studenata u Ministarstvu zdravlja pripremaju pravilnik po kojem bi na prijedlog studenata ponudili opciju rada uz nadzor. Taj je pojam predviđen i u zakonu, no nije detaljno ni precizno objašnjen.

– Najveću brigu studentima, budućim mladim liječnicima predstavlja njihova nesigurnost i neiskustvo u radnoj okolini. Tu ne govorimo o nepoznavanju načina pregleda ili uzimanja anamneze, nego o tome da nas se tijekom studija uči da svakog pacijenta detaljno ispitamo i pregledamo, dok ćemo u praksi u deset minuta morati obaviti cijeli pregled i sve negdje zapisati i unijeti u sustav. Ta razlika u načinu rada ono je zbog čega je nekakav tranzicijski period, kako god se on zvao, prijeko potreban – govori Rudež.

>> Prosvjed građana Mwetkovića zbog nesavjesnog liječenja

mladi doktori
1 / 7
Prosvjed građana zbog rada Doma zdravlja i Hitne pomoći u Metkoviću
Osječki KBC POJAČANJE U KBC-u Mladi neurokirurg iz najskuplje bolnice na svijetu odlučio se vratiti u Hrvatsku

Dosadašnji staž mladim liječnicima služio je kao tranzicijski period, za vrijeme kojeg su dobili pravi osjećaj o poslu kojim će se baviti, uz vrlo ograničen osjećaj odgovornosti. Odluka o ukidanju staža, temeljena na europskoj direktivi, objašnjavaju u Ministarstvu zdravlja, propisuje da osposobljavanje za doktora medicine obuhvaća završetak sveučilišnog studija medicine u trajanju od najmanje pet godina, koji može biti iskazan u odgovarajućim ECTS bodovima i sadržava najmanje 5500 sati teorijskog i praktičnog obrazovanja na sveučilištu ili pod nadzorom sveučilišta i tako preuzeta direktiva uvrštena je u Zakon o reguliranim profesijama i priznavanju inozemnih stručnih kvalifikacija.

Diplome priznate u EU

“Satnica od 5500 sati obuhvaća direktnu nastavu nastavnika studentu. Četiri medicinska fakulteta u RH – Zagreb, Split, Rijeka i Osijek – provela su reformu studija tako da su u šestogodišnji studijski program uključila i satnicu kliničke praktične nastave. Studijski programi uvedeni su akademske godine 2010./2011. za Zagreb, Split i Rijeku te 2011./2012. u Osijeku. Reforma je provedena od prve upisne godine studija. Diploma je priznata automatski u državama EU bez pripravničkog staža i stručnog ispita – tumače u Ministarstvu zdravlja. Drugim riječima, za isto razdoblje studiranja, dakle šest godina, kao što je bilo prije usvajanja direktive, student medicine sada mora svladati i teoriju i praksu koja ne znači rad u realnim uvjetima. Je li itko razmišljao izvan teorijskih okvira pa zaključio da vježbe na fakultetu nisu ni približno slične realnoj situaciji, stresu i očekivanjima pacijenata u stvarnim, k tome još i hitnim situacijama, studentima ostaje prava enigma. Ono što su svladali teoretski morat će primijeniti, samo što tada pred njima neće biti imaginarni, nego stvarni slučajevi i živi ljudi.

Hrovje Tomasović Dr. Hrvoje Tomasović: 'Dok kardiokirurg ne bude imao plaću 75.000 kuna, imat ćete ovakvih slučajeva primanja mita'

– Ono o čemu mnogi ne razmišljaju jest to da tek tijekom staža stažisti dobiju pravi uvid u to kako zapravo funkcionira bolnica, upoznaju se s bolničkim informatičkim sustavom, načinom vođenja papirologije i slično. Mnogi mladi liječnici tek tijekom staža otkriju što žele specijalizirati ili shvate da ono što su htjeli zapravo i nije za njih – objašnjava Rudež.

Predavanja, seminari, vježbe

I dok u Ministarstvu zdravlja barem ističu to da staža više nema u Ministarstvu obrazovanja, koji je jednako odgovoran u ovoj situaciji, poručuju da je konstatacija da staža više nema – netočna.

“Netočna je informacija da je Republika Hrvatska ukinula pripravnički staž u okviru studija medicine. Naime, ulaskom u EU Republika Hrvatska preuzela je pravnu stečevinu EU i donijela Zakon o reguliranim profesijama i priznavanju inozemnih stručnih kvalifikacija. Na temelju navedene Direktive sva visoka učilišta koja izvode integrirane preddiplomske i diplomske studije medicine imala su obvezu ugraditi propisane minimalne uvjete obrazovanja koji su uključivali i obvezu da se u studij medicine ugradi i jednogodišnje stažiranje, odnosno klinička praksa. Stoga studijski programi medicine koji su usklađeni s Direktivom traju šest godina, odnosno 360 ECTS bodova”, poručuju iz Ministarstva obrazovanja. Realnost na fakultetima ne podudara se s teorijom koju naglašava Ministarstvo obrazovanja – na vježbe studentima otpada nešto manje od 50 posto toga.

Renata Čulinović Čaić liječnički sindikat u akciji Liječnici zbog prekovremenog rada tuže državu za milijarde kuna

– Prve su tri godine studija pretkliničke, a zadnje tri kliničke, uz neke iznimke. U bolnicama se najviše vremena provede na četvrtoj i petoj godini studija, dok je šesta godina na svakom medicinskom fakultetu u Hrvatskoj drukčije organizirana. Općenito se nastava sastoji od predavanja, seminara i vježbi, od čega u prosjeku na vježbe otpada nešto manje od 50% ukupne nastave – objašnjavaju praksu studenti medicine.

U obranu teza koje zastupaju studenti, njihovoj važnosti i činjenicama koje ističu stala je samo Hrvatska liječnička komora koja, zajedno sa studentima, pokušava pronaći model po kojem bi i oni, kao budući profesionalci, i pacijenti bili zaštićeni.

– Hrvatska liječnička komora procjenjuje da je ukidanjem pripravničkog staža u novom Zakonu o zdravstvenoj zaštiti koji je stupio na snagu početkom ove godine učinjen korak unatrag u strukturi stručnog usavršavanja liječnika jer im ne daje potrebnu sigurnost ulaska u rad u zdravstvenom sustavu. Komora je inače još 2016. Ministarstvu zdravstva predstavila prijedlog reforme pripravničkog staža za doktore medicine koji se temeljio na upravo suprotnom pristupu, ne ukidanja, nego produljenja staža s pet na 12 mjeseci te promjene njegove strukture. I to tako da se mladom liječniku tijekom staža daju osnovne kompetencije za rad u primarnoj zdravstvenoj zaštiti te hitnim službama – poručuje v. d. predsjednika Hrvatske liječničke komore Krešimir Luetić.

Tamo, naime, smatraju da bi dugoročno rješenje trebalo donijeti tzv. notifikacijskim procesom s državama članicama EU kojima bi Hrvatska ostale članice obavijestila o ponovnom uvođenju pripravničkog staža za liječnike.

liječnici 'Vidimo da nije dobro' S faksa odmah pred pacijente – liječnicima se ukida pripravništvo

– Shvaćam stav studenata i njihovu rezervu prema sadašnjem rješenju. Komora je istog stava i u razgovoru s nadležnima zastupa njihove interese – kazao je Luetić.

Na pitanje kakvu disciplinsku mjeru treba snositi u slučajevima da tako mladi liječnik pogriješi samo zato što nije imao prilike uz iskusne kolege steći iskustva, a time i sigurnost, Luetić naglašava da je nužno u cijeloj situaciji pronaći rješenje koje će zamijeniti stažiranje.

– Nisam pobornik toga da se mlade liječnike u ionako nezahvalnoj situaciji u kojoj su se našli dodatno opterećuje potencijalnim kaznama. Ministarstvo zdravstva i ostali dionici sustava, uključujući Komoru, trebaju žurno iznaći nov institucionalni model umjesto ukinutog staža. Na nama, starijim kolegama je da svakom mlađem kolegi maksimalno pomognemo i olakšamo profesionalni ulazak u zdravstveni sustav dok se ne iznađe novo sustavno rješenje, a što će se, nadamo se, vrlo brzo dogoditi – kaže v. d. predsjednika HLK.

‘Pacijenti neće biti ugroženi’

Naime, o ukidanju staža godinama se nagađalo, međutim svake bi godine, tvrde studenti medicinskih fakulteta, nakon slanja upita Ministarstvu, stigao odgovor da će staža za tu generaciju studenata i dalje biti.

zdravstvo nedostatak liječnika Zbog premalo doktora liste čekanja i za prvi ginekološki pregled

– Na pitanje poslano u siječnju 2018. za generaciju koja je ljetos diplomirala, stigao je odgovor da će svi studenti upisani prije 1. srpnja 2013. imati petomjesečni staž, dok oni koji su studij upisali nakon toga staž neće imati. Prvi takvi studenti diplomirat će za šest mjeseci, a što će nakon toga biti s njima, još nitko ne zna – kažu nam studenti članovi Studentskog zbora Medicinskog fakulteta u Zagrebu.

Ipak, čini se, pritisak koji su stvorili studenti mogao bi uskoro uroditi plodom. Umjesto staža, mogli bi imati rad pod nadzorom. Naime, u Ministarstvu zdravstva kažu da je novi model u izradi.

– Između diplome i specijalizacije ne može se uvoditi dodatni uvjet jer je uvjet za specijalizaciju završen i priznat studij medicine. Doktor medicine bez specijalizacije u razdoblju do dobivanja odgovarajuće specijalizacije moći će raditi pod nadzorom. Zakonom o zdravstvenoj zaštiti propisano je da će ministar donijeti pravilnik kojim će se urediti način rada doktora medicine bez specijalizacije, kojem je izdano odobrenje za samostalan rad pod nadzorom u zdravstvenoj ustanovi, trgovačkom društvu i privatnoj praksi. Rad pod nadzorom može trajati najdulje 24 mjeseca. Pravilnik je u izradi – obećali su tako studentima iz Ministarstva zdravstva. A na pitanje trebaju li pacijenti strahovati, u Komori umiruju.

– Vjerujemo da će se nastala situacija nadomjestiti neki drugim modelom na dobrobit pacijenata i cijelog zdravstvenog sustava – zaključio je Luetić.

>> Simptomi gripe za koje možda niste znali

Dobi.hr
BUDUĆNOST U VAŠEM DOMU
Juraj Križanić: „Danas svi mogu unaprijediti i automatizirati kućanstvo postepenom ugradnjom pametnih uređaja koji štede energiju, vrijeme i novac”
  • Avatar pinokio-wien
    pinokio-wien:

    A ti sinjske gospe, sada je odlazak kod liječnika kao kod babe venge... možda pogodi možda ne

  • Avatar Mrki medvjed
    Mrki medvjed:

    Već sam pisao o tome, kako u Hitnu šalju mlade, neiskusne liječnike, koji su svjesni svojih nedostataka, pa postaju bahati, skrivajući svoju nekompetentnost, upravo tom bahatošću i aroganciom. Dakle, kriv je sustav i oni ljudi, koji su ga instalirali. A ... prikaži još! što reći, nego da je kriv aktualni ministar, koji nije problem detektirao i rješio. Sve ostalo je, što birekli Srbi, papazanija.

  • DOBARDAN:

    Ako su profesori sa visokim titulama na koje su tako ponosni i tašti nekoga obrazovali šest godina da bi ga liječnik opće prakse trebao uvoditi u posao nešto ne štima. Zašto na višim godinama nemaju obaveznu praksu u ambulantama ili ... prikaži još! hitnoj nekoliko mjeseci, kao npr. autolimari? Možda je razlog to što bi to onda ovima nižima trebalo platiti!