Istraživanje objavljeno 23. kolovoza u časopisu Global Challenges, a o kojem je izvijestio Live Science tražilo je zemlje najotpornije na globalne katastrofalne rizike: događaje koji bi u nekoliko mjeseci ili godina ubili više od deset posto svjetskog stanovništva. Autor Florian Ulrich Jehn s njemačkog Sveučilišta FernUniversität u Hagenu za Live Science je rekao da se takve katastrofe slabo istražuju jer nisu osobito vjerojatne. "Zato ih je lako zanemariti", kazao je. Ipak su moguće, dodao je, i nijedna zemlja ne bi ostala pošteđena. Neka su mjesta ranjivija od drugih.
Tim je pregledao radove o sigurnosti hrane, biološkom oružju i vulkanima te pozvao stručnjake da dopune bazu. Rizike su svrstali u tri skupine: događaje koji zaklone Sunce, poput nuklearnog rata ili goleme erupcije, događaje koji sruše globalnu infrastrukturu, poput geomagnetskog olujnog udara ili masovnog kibernetičkog napada i biološke opasnosti, prirodne ili umjetno izazvane bolesti koje bi pokosile velik dio stanovništva. Takvi bi događaji imali duge i teške posljedice. Mnogi bi doveli do globalne gladi jer usjevi propadaju, a trgovačke mreže pucaju. "Često te pokosi upravo prehrambeni sustav", rekao je Jehn.
Nijedno mjesto na Zemlji, napisali su autori, nije otporno na sve katastrofe. Ipak, neka prolaze bolje. Bogatije zemlje sa snažnom industrijom, koje nisu pretjerano ovisne o svjetskoj trgovini, lakše prežive jer mogu same proizvoditi ono što više ne mogu uvesti. Veliki otoci imaju prednost jer se mogu izolirati, ali samo ako im gospodarstvo barem djelomično stoji na vlastitim nogama. Japan, jako vezan uz međunarodnu trgovinu, u slučaju sloma mreža bi teško prošao. Zemlje s nuklearnim oružjem Sjedinjene Države, Britanija, Francuska, Izrael, Rusija, Pakistan i Indija izloženije su nuklearnom ratu. Sjeverna polutka, gdje su članice NATO-a, ranjivija je od južne. Na jugu ima i manje vulkana, a više oceana koji služi kao klimatski tampon, pa bi velika erupcija tamo manje pogodila. Postoje i čimbenici koji svaku zemlju čine otpornijom, rekao je Jehn, a to su demokratski procesi i jednakost.
Australija je izašla kao najbolje mjesto. Na južnoj je polutki, daleko od najvjerojatnijeg poprišta nuklearnog sukoba, iako autori upozoravaju da je saveznica Sjedinjenih Država, što joj rizik može povećati. Veliki je proizvođač hrane, ima različite klimatske zone i solidnu energetsku infrastrukturu. ScienceAlert prenosi i riječi iz samog rada: Australija je vjerojatno najotpornije mjesto na Zemlji pred globalnim katastrofalnim rizicima, ali i ona ovisi o međunarodnoj trgovini za gorivo, lijekove i gnojivo.
Iza nje slijede Argentina, Brazil i Novi Zeland. Novi Zeland stoji niže jer ima aktivne vulkane, slabu industriju i okružen je vodom pa je izložen tsunamiima. Brazil i Argentina opterećuju visoka nejednakost i povijest političke nestabilnosti. Island je bio u igri kao utočište, ali daleki sjever čini ga ranjivim na temperaturni šok ako neki događaj zakloni Sunce. Sjedinjene Države nisu osobito dobro smještene. Izložene su geomagnetskim olujama zbog položaja i nuklearnom ratu. Autori su ukazali i na slabe rezultate tijekom covida, koje su povezali s nedostatkom političke volje i slabom društvenom kohezijom.
David Denkenberger, ravnatelj Alliance to Feed the Earth in Disasters i istraživač sa Sveučilišta Canterbury na Novom Zelandu, za Live Science je rekao da nova studija pomaže jer obuhvaća širi raspon katastrofa. "Nijedna zemlja nije otporna na svaku katastrofu, i to je važan središnji nalaz. Koristan sljedeći korak bio bi kvantificirati relativnu vjerojatnost i težinu različitih katastrofa te važnost pojedinih čimbenika otpornosti, jer ti čimbenici često idu na štetu jedni drugima", kazao je. On je autorom Jehnom ranije surađivao, ali nije autor ovog rada.
Starije studije idu u sličnom smjeru. Guardian je 2023. pisao o radu u Risk Analysis prema kojem bi Australija i Novi Zeland najbolje preživjeli nuklearnu zimu; Australija ima „gigantski prehrambeni rezervni kapacitet“ i mogla bi nahraniti desetke milijuna ljudi više. New York Times je 2021. prenosio analizu u kojoj je Novi Zeland bio prvi „čvor preživjele složenosti“ zbog hrane, obnovljive energije i izolacije. Raniji rad Boyda i Wilsona o pandemijskom utočištu također je na vrh stavio Australiju, Novi Zeland i Island.
Jehn kaže da, iako su takve katastrofe malo vjerojatne, treba ih uvrstiti u nacionalne registre rizika i unaprijed dogovoriti međunarodnu trgovinu."Kad se globalna katastrofa dogodi, prehrambeni se sustav vjerojatno mora preustrojiti – gdje se proizvodi, gdje se trguje. Šansa da se dobar kompromis nađe nakon katastrofe izgleda slaba", kaže. Denkenberger to ponavlja, kaže da regionalna otpornost zahtijeva ulaganje u pripremu, otpornost prehrane, kritičnu infrastrukturu, usklađenu trgovinu i upravljanje.
Otvori KEKS Pay
