Nakon što je Kanada dobila poziv da postane prva "pridružena članica" Europske unije, vrata sličnom obliku suradnje mogla bi se otvoriti i drugim državama. Među njima se već spominju Australija i Novi Zeland, koje bi mogle krenuti kanadskim putem i dodatno se približiti Europskoj uniji. Predsjednica Europskog parlamenta Roberta Metsola u ekskluzivnom razgovoru za Euronews kazala je da bi prijedlog posebnog statusa za Kanadu mogao potaknuti i druge zemlje koje dijele slične vrijednosti da zatraže bliži odnos s Unijom. - Postoje zemlje s kojima želimo produbiti naše odnose - kazala je Metsola. Dodala je kako ne sumnja da bi se krug takvih država mogao proširiti.
- Ne sumnjam da će uključivati i druge zemlje i da će nam druge pokucati na vrata. U ovakvim vremenima neizvjesnosti važno je imati prijatelje - poručila je za Euronews.
Metsola je predloženo "pridruženo članstvo" opisala kao svojevrsni treći put između punopravnog članstva u Europskoj uniji i statusa zemlje kandidatkinje. Riječ je o potpuno novom konceptu koji trenutačno nije definiran ugovorima EU-a, pa još nije poznato kako bi takav status izgledao u praksi. Predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen u srijedu je predložila da Kanada postane prva država s takvim odnosom prema Uniji.
Metsola je priznala da su razgovori tek u početnoj fazi, ali je navela nekoliko područja na kojima bi suradnja mogla biti znatno snažnija. Među njima su trgovina, pristup kritičnim sirovinama te zajednička pravila o pitanjima oko kojih države imaju slične interese, poput društvenih mreža i zaštite maloljetnika. Australija i Novi Zeland već imaju trgovinske sporazume s Europskom unijom, što bi moglo poslužiti kao polazište za daljnje približavanje. Kanada je, pak, s EU-om 2016. potpisala sveobuhvatni trgovinski sporazum CETA.
Približavanje Kanade Europskoj uniji događa se u trenutku ozbiljnih trgovinskih napetosti između Ottawe i Washingtona. Sjedinjene Američke Države najveći su kanadski trgovinski partner, ali odnosi dviju država pogoršali su se zbog trgovinskog sukoba i carina. Kanadski premijer Mark Carney posljednjih mjeseci zagovara snažnije povezivanje takozvanih srednjih sila, dok Ottawa istodobno pokušava smanjiti svoju gospodarsku ovisnost o SAD-u i produbiti odnose s Europom. Von der Leyen je u svom govoru o stanju Unije predložila da Kanada postane prva "pridružena članica" EU-a te najavila širu suradnju na područjima poput tehnologije, energije, obrane i kritičnih sirovina.
Prijedlog iz Bruxellesa već je izazvao reakciju američkog predsjednika Donalda Trumpa. Nakon objave plana poručio je da bi razmotrio uvođenje novih, visokih carina Europskoj uniji ako bi približavanje Kanade Uniji ocijenio "neprijateljskim potezom". Metsola je u razgovoru za Euronews umanjila značaj tih prijetnji te naglasila da Bruxelles odnose s Kanadom i SAD-om promatra odvojeno. Prema njezinim riječima, Europska unija svojim približavanjem Kanadi ne djeluje protiv neke treće države, već želi jačati suradnju s partnerima koji dijele slične vrijednosti.
Slično je poručila i Europska komisija, naglasivši da predloženo jačanje partnerstva s Kanadom nije usmjereno protiv bilo koga, nego prema jačanju zajedničkih interesa. Carney bi se u četvrtak u 11.30 sati trebao obratiti zastupnicima u Europskom parlamentu u Strasbourgu, a očekuje se da će upravo budući odnos Kanade i Europske unije biti jedna od glavnih tema njegova govora.
Otvori KEKS Pay
