Problemi s kojima se europske zemlje trenutačno suočavaju toliko su ozbiljni da Europu živu proždiru, rekao je američki predsjednik Donald Trump svojim pristašama u Teksasu. To je samo mali detalj iz poduljeg Trumpova uobičajenog govora, a AFP koji je citat zapazio povezuje ga s procjenom da Europa prolazi kroz veliku energetsku krizu. Ta francuska agencija izvijestila je, pozivajući se na statističke podatke EU-a, da je 1. listopada zabilježena najviša cijena dizelskog goriva u Europskoj uniji, koja je u prosjeku dosegnula 2,24 eura po litri. Da bi se onda taj citat doveo u kontekst posljednjeg zahtjeva američkog predsjednika najvećim europskim ekonomijama: da počnu otpuštati svoje strateške rezerve dizelskog goriva kako bi se obuzdale cijene. Do toga dolazi nakon što je Trump u srijedu iznio mogućnost zabrane izvoza američkog dizela i nafte kako bi se zaustavio rast cijena.
Trump je potom danas na društvenoj mreži Truth Social objavio da je Europa pristala osloboditi velike količine dizelskog goriva iz svojih zaliha. "Europa je upravo pristala osloboditi ogromnu količinu svojih velikih zaliha dizelskog goriva. Proces će početi odmah. Hvala na pozornosti!", napisao je američki predsjednik. Zemlje grupe G7 ekonomski najrazvijenijih zemalja složile su se traženjem američkog predsjednika te najavile puštanje iz rezervi na tržište 100 milijuna barela dizelskog goriva. Na samu tu najavu cijena je dizelskoga goriva pala za osam posto. Kako kaže jedan naš sugovornik, cijene dizela u SAD-u rekordno su visoke pa Trumpova administracija traži od europskih zemalja da oslobode dio strateških zaliha kako bi se povećala ponuda i snizile cijene.
Francuski predsjednik Emmanuel Macron potvrdio je da je okupio čelnike zemalja G7 kako bi razgovarali o globalnoj energetskoj situaciji. "Dogovorili smo koordinirani rad kako bismo pridonijeli smanjenju cijena naftnih derivata, osobito dizela", objavio je Macron na X-u. Među dogovorenim mjerama naveo je povećanje proizvodnje rafinerija do maksimalnih kapaciteta, oslobađanje strateških rezervi do 100 milijuna barela u roku od četiri mjeseca, uz koordinaciju Međunarodne agencije za energiju, te zadržavanje slobodne trgovine energetskim i naftnim proizvodima među partnerskim zemljama.
– Razlog su američki međuizbori koji se održavaju u studenom 2026., a istodobno Trump razmatra ograničavanje ili zabranu izvoza američkog dizela jer je nekoliko saveznih država proglasilo izvanredne mjere (kao npr. proširena je mogućnost korištenja jeftinijeg, neoporezovanog dizela na cestama). To je važno za Europu jer trenutačno velik dio europskog uvoznog dizela američki. Zbog strukture američke distribucijske mreže, Chris Wright, američki ministar energetike, upozorio je da zabrana izvoza ne bi polučila željeni efekt pada cijena na domaćem tržištu. Ako bi SAD stvarno znatno smanjio izvoz, posljedica za Europu vjerojatno bi bila dodatni pritisak na cijene dizela jer bi Europa morala tražiti zamjenske količine na već napetom svjetskom tržištu – kaže naš sugovornik. Američki ministar financija Scott Bessent izjavio je da je Washington ispunio svoj dio dogovora postignutog u ožujku među članicama Međunarodne agencije za energiju (IEA) o puštanju u promet 172 milijuna barela američkog dizela.
– Amerika čini svoj dio. Očekujemo od naših saveznika da svoja obećanja poprate konkretnim djelovanjem. Naši europski partneri trebali bi ubrzati ispunjavanje postojećih obveza i odmah staviti na raspolaganje dodatne zalihe kako bi se odgovorilo na aktualne poremećaje – rekao je Bessent preko društvenih mreža. Ipak, u svemu postoje i neka pravila. Međunarodna agencija za energiju propisuje da države članice moraju održavati zalihe nafte u količini 90-dnevnog neto uvoza nafte. Propisi EU-a nalažu da države članice moraju održavati rezerve dovoljne za pokrivanje 61 dana domaće potrošnje. EU ukupno raspolaže s gotovo 109 milijuna tona interventnih zaliha sirove nafte i goriva, pri čemu oko trećinu čine dizel i srodni naftni proizvodi. Dodatno se situacija komplicira kineskom odlukom o obustavi izvoza naftnih derivata za listopad, kako javlja niz svjetskih medija, čime Peking nastoji očuvati domaće zalihe, što će dodatno zaoštriti stanje na tržištima goriva već opterećenima ratnim sukobom. Peking je već u ožujku ograničio izvoz goriva nakon što je izbijanje rata u Iranu poremetilo opskrbu sirovom naftom s Bliskog istoka. Potom je ublažio ta ograničenja u srpnju te na mjesečnoj razini upravlja isporukama dizela, benzina i goriva za zrakoplove. Kratkoročno, međutim, EU pa i Hrvatska ne moraju biti pretjerano zabrinuti. – Dizel je danas ujutro na Mediteranu bio 1435 dolara za tonu, što je nešto manje nego prošli tjedan, tako da bi mogao malo pasti i kod nas. No, ako se Trump odluči na zabranu izvoza, cijene će rasti jer će morati tražiti zamjenske količine na već napetom svjetskom tržištu – zaključuje naš sugovornik.
Otvori KEKS Pay
Na kraju, električni auti nisu tako loša ideja..