Za razliku od Donalda Trumpa, Elona Muska i mnogih svojih prijatelja i suradnika, Peter Thiel ne traži pažnju javnosti. Ipak, on nije samo jedan od najbogatijih ljudi na svijetu već i jedan od najutjecajnijih. Rođen je 1967. godine u Frankfurtu na Majni, u tada podijeljenoj Njemačkoj. Kada je imao godinu dana, njegova se obitelj preselila u Sjedinjene Američke Države. Od 1971. godine obitelj je najprije živjela u Južnoj Africi, a potom neko vrijeme u tadašnjoj Jugozapadnoj Africi, kojom je upravljala Južna Afrika, na prostoru današnje Namibije, da bi se 1977. vratila u SAD.
Thiel je postao poznat zahvaljujući tehnološkim tvrtkama i investicijama. Proboj je ostvario kao suosnivač i privremeni izvršni direktor Paypala. Tvrtka je nastala spajanjem Confinityja i X.coma, financijske tvrtke Elona Muska. Bio je i prvi vanjski investitor Facebooka. Njegova tvrtka rizičnog kapitala Founders Fund danas ima udjele, između ostalih, u tvrtkama SpaceX i OpenAI. Prema procjeni Forbesa, njegovo bogatstvo trenutačno iznosi oko 35 milijardi dolara (31 milijardu eura), navodi Deutsche Welle.
Posebno je utjecajan Palantir, čiji je Thiel suosnivač i predsjednik upravnog odbora. Tvrtka koja se bavi nadzorom, umjetnom inteligencijom i analizom podataka, dobila je državne ugovore vrijedne više milijardi dolara za razvoj softvera za Pentagon i američku Službu za imigraciju i carinu (ICE). Palantir je u travnju objavio manifest od 22 točke, u kojem su kritičari prepoznali tzv. tehnofašističke elemente.
Thielov utjecaj seže daleko izvan svijeta biznisa, sve do politike. I to ne samo u SAD-u. Iako su pojedine europske zemlje, među njima Nizozemska, Francuska i Njemačka, počele preispitivati ili prekidati veze s Palantirom na razini vlada i vojske zbog sigurnosnih razloga, tvrtka je aktivna i uspješno se širi diljem svijeta. Thiel se u međuvremenu s obitelji nastanio u Argentini. Ondje se sastao i s libertarijanski orijentiranim i spornim predsjednikom Javierom Mileijem, čija vlada želi uvesti niz mjera kojima bi se potaknule strane tvrtke i ulaganja u centre za obradu podataka namijenjene umjetnoj inteligenciji.
Thiel je 2016. godine bio među najistaknutijim pristašama Donalda Trumpa u Silicijskoj dolini, a kasnije je postao njegov savjetnik. Te je godine donirao 1,25 milijuna dolara za Trumpovu izbornu kampanju. Iste je godine održao govor na konvenciji Republikanske stranke, u vrijeme kada je Silicijska dolina još uvelike važila za politički liberalno orijentiranu sredinu. U godinama koje su uslijedile Thiel je velikim donacijama podržavao republikanske kandidate i kampanje, među njima i J. D. Vancea. Thielove političke stavove nije lako jednoznačno odrediti. Opisivan je, između ostalog, kao libertarijanski nacionalist, a više je puta iznosio uvjerenje da je tehnologija "alternativa politici". Prema državnim institucijama, regulativi i liberalnim elitama odnosi se s nepovjerenjem. Thiel posebno kritizira, kako smatra, neučinkovito donošenje odluka u demokratskim institucijama.
U razgovoru za magazin Time Max Chafkin, koji je 2021. godine objavio biografiju Petera Thiela, rekao je: "To se graniči s fašizmom", i objasnio: "On govori da se tvrtkama bolje upravlja nego vladama, zato što odluke donosi jedna osoba – u biti diktator. Prema ideji demokracije odnosi se neprijateljski. To je prilično zastrašujuće kada se ima na umu kakvu ulogu imaju tvrtke u kojima je on uključen." Još tijekom studija na Sveučilištu Stanford Thiel se suprotstavljao dominantnoj atmosferi na američkim sveučilištima. Godine 1987. s Normanom Bookom osnovao je konzervativni studentski list Stanford Review, koji je zastupao suprotne stavove u odnosu na, kako je Thiel smatrao, liberalnu atmosferu na sveučilištu. Već se tada protivio stavovima koje bi danas opisao kao "woke".
Tehnomilijarderu je sinoć u Berlinu dodijeljena nagrada "Axel Springer". Ona se dodjeljuje osobama koje, prema obrazloženju izdavačke kuće Springer, na izniman način mijenjaju tržišta i potiču poduzetništvo, spremnost na rizik i nekonvencionalno razmišljanje. Thiel je deseti dobitnik ovog priznanja; među prethodnim laureatima bili su suosnivač Facebooka Mark Zuckerberg, osnivač Amazona Jeff Bezos, osnivač Tesle Elon Musk i jedan od tvoraca World Wide Weba Tim Berners-Lee.
Thiel je na ceremoniji oštro kritizirao dio medija. "Pitam se zašto je toliki dio medija postao neka vrsta tvornice mržnje s lijeve strane", rekao je. Medijski je krajolik, prema njegovim riječima, "vrlo, vrlo jednostran" i "nipošto nije slobodan onoliko koliko bismo željeli". Istodobno je pohvalio direktora Springera Mathiasa Döpfnera i američku novinarku Bari Weiss, nazvavši ih "glasovima koji pružaju otpor". Osvrnuo se i na izborni uspjeh Ljevice na nedavnim izborima za berlinski parlament. Rekao je da razumije zašto ljudi glasaju za tu stranku, jer postoji "vrlo stvaran problem" - stanovanje je preskupo i previše regulirano. Međutim, ocijenio je da Ljevica nema dobre odgovore na taj problem i upozorio da bi kontrola visine najamnina mogla "pretvoriti Berlin u sirotinjsku četvrt".
Thielova dodjela nagrade izazvala je i prosvjede. Prema podacima policije, više od 200 ljudi sudjelovalo je na skupu protiv njega. Njemačko udruženje novinara (DJV) prethodno je kritiziralo odluku da se nagrada dodijeli Thielu, a tijekom same ceremonije došlo je i do kratkog prekida kada je na pozornicu izašao zaposlenik jedne od tvrtki koje pružaju usluge, s transparentom "They know that we know that they lie" ("Oni znaju da mi znamo da lažu").
Thiel je odrastao u strogo kršćanskoj obitelji. Religijska pitanja već dugo imaju važnu ulogu u njegovu razmišljanju. Istodobno, Thiel je otvoreno homoseksualac i u braku je s američkim financijerom Mattom Danzeisenom – što donosi svojevrsnu napetost u odnosu na dio konzervativnog kršćanskog miljea s kojim je politički povezan. Posljednjih se nekoliko godina sve intenzivnije bavi pojmom Antikrist i o toj temi drži predavanja diljem svijeta. Pritom nije riječ toliko o poznatoj figuri iz Biblije, koliko o silama ili ljudima koji, prema Thielovu tumačenju, utiru put apokaliptičnom poretku. Oni, smatra Thiel, koriste strah od tehnologije i zavode ljude obećanjem "mira i sigurnosti".
U taj tabor, prema njegovu viđenju, spada i ekološka aktivistica Greta Thunberg, koju naziva "luđakinjom koja želi zaustaviti čitavu znanost", kao i vlade koje žele regulirati umjetnu inteligenciju. U srpnju je čak papu Lava XIV., zbog njegova zalaganja za snažniju regulaciju umjetne inteligencije, nazvao "kineskim komunističkim agentom". Osim veza s tehnološkom industrijom, Thiel ima široku političku mrežu u kojoj su, između ostalih, Musk, Trump i Vance. "Tijekom godina stekao sam velika prijateljstva s ljudima s kojima sam radio", rekao je Thiel 2014. godine za Washington Post. "Mislim da je to vrlo važan aspekt koji čovjeku omogućuje da dugoročno bude uspješan u našem društvu."
Posebno važna za Thiela u budućnosti mogla bi biti njegova dugogodišnja veza s J. D. Vanceom. Njih su se dvojica upoznala 2011. godine, na Thielovu predavanju na Pravnom fakultetu Sveučilišta Yale. Vance je kasnije u kršćanskom časopisu The Lamp napisao da je Thiel doveo u pitanje stereotip koji je sam prethodno imao – "da su glupi ljudi kršćani, a pametni ljudi ateisti". Thiel je postao važan Vanceov mentor i financijski pokrovitelj, a podržao je i njegovo približavanje Trumpu. Prije svega, Thiel je donirao 15 milijuna dolara političkom odboru Protect Ohio Values, koji je 2022. godine podržao Vanceovu kandidaturu za Senat. U to je vrijeme to bila najveća pojedinačna donacija u podršci nekom kandidatu za Senat. Danas se potpredsjednik SAD-a spominje kao mogući republikanski predsjednički kandidat za 2028. godinu. Za Thiela bi se tako mogla isplatiti veza koja je započela prije oko 15 godina, na jednom predavanju na Pravnom fakultetu Yalea.
FOTO Okupila se brojna poznata lica: Hrpa bogataša stigla na svečanu večeru u Bijeloj kući
Otvori KEKS Pay
