Najnovije vijesti
Objavljeno vijesti danas: 1
Pošalji priču
Imaš priču, fotografiju ili video?
NOVI PODACI

Proizvodnja hrane ključna je za ograničenje globalnog zatopljenja

storyeditor/2023-12-13/PXL_DPA_271021_90372313.jpg
20.12.2023.
u 12:15

Sustav proizvodnje i opskrbe hranom 2015. godine proizveo je 18 gigatona ugljikova dioksida globalno, što je 34 posto ukupnih emisija.

Na proizvodnju hrane, u cijelom lancu od polja do stola, odnosi se oko trećine stakleničkih plinova koji se godišnje ispuste u svijetu. Rezultat je to istraživanja talijanskih znanstvenika koji su analizirali zabilježene podatke o emisijama od 1990. pa do 2015. godine, od čega su sastavili i bazu podataka Emissions Database of Global Atmospheric Research, EDGAR, kojoj su dodani podaci FAO-a o promjeni emisija u poljoprivrednoj proizvodnji.

Došlo se do baze podataka koja prikazuje emisije koje nastaju u globalnom sustavu proizvodnje hrane, od proizvodnje do konzumacije, uključujući tu i procesiranje, transport te pakiranje. Prema ovome, 2015. godine sustav proizvodnje i opskrbe hranom proizveo je 18 gigatona ugljikova dioksida globalno, što je 34 posto ukupnih emisija. Najviše dolazi od poljoprivrede i korištenja zemljišta, 71 posto, a ostatak od aktivnosti u opskrbnim lancima, dakle, prodaji, prijevozu, potrošnji, proizvodnji goriva, upravljanju otpadom, industrijskim procesima i pakiranju. Znači, bez smanjenja emisija u proizvodnji hrane teško će se moći dosegnuti ambiciozan cilj Pariškog sporazuma, a to je ograničenje globalnog zatopljenja na 1,5 Celzija.

Na ovog tjedna završenoj klimatskoj konferenciji COP28 u Dubaiju prvi je put donesen jedan dokument koji se obraća ovom problemu. U njemu je niz smjernica koje bi trebale dovesti do smanjenja emisija u proizvodnji hrane, a potpisale su ga, nije li tako uvijek, 152 zemlje. Također, potpisano je tim dokumentom i obećanje odvajanja sredstava za postavljene ciljeve od ukupno 7,1 milijardu dolara. To je opet jedan veliki pomak jer lanjski izvještaj Global Alliance for Future of Food, grupe dobrotvornih zaklada posvećenih promjeni u proizvodnji i distribuciji hrane, navodi kako je tek tri posto javnih sredstava namijenjenih za klimatske promjene odvojeno za proizvodnju i distribuciju hrane. Podaci koji su motivacija za ovakve dokumente znaju biti i zanimljiviji od onih koje smo naveli prije. Tu je, recimo, korištenje umjetnih gnojiva koja se dobivaju uz pomoć fosilnih goriva. Ali, oko polovine emisija u prehrambenim sustavima dolaze od hrane izgubljene u opskrbnim lancima ili one koja je bačena. Na globalni gubitak i bacanje hrane 2017. godine otpada 9.3 Gt CO2 u opskrbnom lancu i sustavu gospodarenja otpadom, što je činilo oko polovine globalnih godišnjih emisija stakleničkih plinova iz cijelog prehrambenog sustava. Ti izvori emisija široko su raspoređeni u devet faza nakon uzgoja i razlikuju se ovisno o zemlji, regiji i kategoriji hrane, navodi se u studiji objavljenoj u Natureu, objavljenoj ranije ove godine.

POVEZANI ČLANCI:

Razina prihoda, dostupnost tehnologije i prevladavajući obrazac prehrane također utječu na državne i regionalne emisije nastale gubitkom i bacanjem hrane. Prepolovljivanje gubitka i bacanja hrane, prepolovljivanje potrošnje mesa i poboljšanje tehnologija upravljanja gubitka i bacanja hrane strategije su koje se procjenjuju povoljnima za smanjenje emisija. Dakle, uz smanjenje konzumacije mesa i smanjenje bacanja hrane, praktički bi se u potpunosti trebala eliminirati deforestacija, a pojačati skladištenje ugljika u tlu i to je među tim novim UN-ovim preporukama kako bi se svjetska proizvodnja hrane dovela u sklad s Pariškim sporazumom o klimi. Taj je dokument potpisala i Hrvatska. Ciljevi koje bi trebalo ostvariti do 2030. godine uključuju smanjenje emisije metana iz uzgoja stoke za 25 posto, da se svjetskim ribarstvom upravlja na održiv način, zatim osigurati sigurnu i pristupačnu pitku vodu za sve, prepolovljivanje bacanja hrane i eliminacija upotrebe tradicionalne biomase za kuhanje. Sve to kroz deset točaka čije su provođenje prihvatile zemlje potpisnice te bi ih morale uobličiti u nacionalne planove djelovanja.

Kako nahraniti planet do 2050. godine a da ga pritom ne uništimo, jedan je od velikih izazova našeg vremena. Ova je mapa dobrodošao podsjetnik da odgovor uključuje održivo povećanje prinosa usjeva i stoke, smanjenje gubitka hrane i otpada i promjenu prehrane – sve usred klime koja se mijenja. Sada će svaka zemlja morati krčiti put prema održivijem prehrambenom sustavu. Bogate zemlje morat će potaknuti ljude na prehranu koja je manje usmjerena na meso i unaprijediti tehnologije i prakse kako bi smanjili emisije iz poljoprivrede. Zemlje s niskim prihodima morat će održivo povećati produktivnost usjeva i stoke, čak i u promjenjivoj klimi. Malim poljoprivrednicima trebat će mnogo više pomoći da se prilagode ekstremnim vremenskim uvjetima, kao što su suše i poplave, što znači da bogate vlade moraju djelovati. I sve ove promjene morat će se dogoditi bez daljnjeg žrtvovanja šuma zarad poljoprivrede. Unatoč mnogim upozorenjima i uvjetima koji su nametnuti u korištenju bioenergije u ovoj karti puta, namjena zemljišta za bioenergiju sama je po sebi neučinkovita i neizbježno potkopava svjetske ciljeve zadovoljenja rastuće potražnje za hranom i očuvanja prirodnih ekosustava i njihova ugljika – rekao je Craig Hanson iz Instituta za svjetske resurse, World Resources Institute, neprofitne organizacije koja se više od 40 godina bavi održivošću u cilju stabilnog ljudskog razvoja u područjima hrane, šuma, vode, energije, gradova i klime.

POVEZANI ČLANCI:

U svakom će slučaju biti izazovno izboriti se za ovako ambiciozne ciljeve kada se o proizvodnji hrane radi jer je riječ o sektoru iz kojeg dolazi jako puno emisija, a istodobno je najžešće udaren klimatskim promjenama. Mnogi stručnjaci tvrde da mapa od deset točaka donesena na COP28 nije dovoljna da bi se svladale obje te prepreke. Predugo su se ovi problemi nastojali rješavati odvojeno jer da bi se prehranio cijeli planet, mora se proizvoditi više hrane. Da bi se sada ispostavilo da globalni sustav proizvodnje hrane ne funkcionira dovoljno dobro jer i dalje je u svijetu velik broj gladnih, a visoke emisije i dalje ostaju. Ovo je prvi put da se konačno priznalo kako se radi o istom problemu, odnosno više je studija pokazalo da problem rješenja gladi nije proizvodnja hrane, koje ima dovoljno, već je to njezina dostupnost, odnosno distribucija.

Broj gladnih morao bi pasti na 150 milijuna do 2025. što je ozbiljan pomak s obzirom na to da je lani s glađu bilo suočeno čak 735 milijuna ljudi. Do 2030. godine na Zemlji ne bi trebao biti gladan nitko, a do 2050. svatko na planetu morao bi imati pristup zdravoj prehrani. S druge strane, nema mjerljivih mjera pa se ne spominje izbacivanje fosilnih goriva iz proizvodnje hrane, a u izvještaju također Global Alliance for the Future of Food od prošlog mjeseca procjenjuje se kako se ovdje potroši 15 posto svih korištenih fosilnih goriva godišnje.

VIDEO Meteorolog koji je najavio superćelijske oluje: 'Postaje opasno, jaki vjetrovi idu prema Europi...'

Komentara 1

HO
homofobic
00:00 22.12.2023.

Fascinantno je mastanje i nepoznavanje elementarnih cinjenica odrzivosti energije "strucnjaka" i "teoreticara" religije spasavanja planete nebulozama!

Važna obavijest
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.

Za komentiranje je potrebna prijava/registracija. Ako nemate korisnički račun, izaberite jedan od dva ponuđena načina i registrirajte se u par brzih koraka.

Želite prijaviti greške?

Još iz kategorije