Smrt 32-godišnjeg Kristiana Josipa Periša u Psihijatrijskoj bolnici Sveti Ivan u zagrebačkom Jankomiru i dalje je predmet istrage, a slučaj otvara sve više pitanja o odgovornosti zaposlenika bolnice. Osmero zaposlenika je uhićeno, dok je glavni državni odvjetnik Ivan Turudić najavio žalbu na odluku o određivanju istražnog zatvora. O slučaju se sada oglasio i prof. emeritus Ino Husendžinović, umirovljeni liječnik i suosnivač te nekadašnji predstojnik Klinike za anesteziologiju i intenzivnu medicinu KB-a Dubrava. Husendžinović, koji je tijekom karijere liječio i bivšeg ministra obrane Gojka Šuška, predsjednika Franju Tuđmana te predsjednika Sabora Vlatka Pavletića, osvrnuo se na objavljene snimke i fotografije postupanja prema preminulom pacijentu.
Prof. emeritus Husendžinović smatra da je postupanje s jastukom posebno problematično te ističe kako za njega ne vidi nikakvo opravdanje. "To s jastukom je izvan pameti i ne mogu vjerovati da se to dogodilo. Za takav postupak nema apsolutno nikakvog opravdanja. No, kako vrijeme prolazi, zaključci su sve nepravilniji i objasnio bih što nije u redu. Naime, mi smo svjedočili dvama postupcima koji su se događali na pacijentu. Jedan se odnosio na mehaničko sputavanje. Koliko god bio protiv toga, on za ovaj događaj nije relevantan i nije mogao pacijentu nanijeti nikakvo zlo", rekao je za Jutarnji list. Govoreći o drugom postupku, odnosno opstrukciji dišnog puta jastukom, objasnio je kako smatra da je upravo to moglo biti presudno za smrt pacijenta.
"Drugi postupak, ovaj koji se odnosi na opstrukciju dišnog puta jastukom, nešto je za što, uz svu svoju maštu, ne mogu objasniti zašto je do toga došlo. Mi ne znamo je li pacijent imao dio jastuka u ustima, ne znamo je li došlo i do frakture sternuma. Govorimo o neposrednom i osnovnom uzroku smrti. Neposredni uzrok uvijek je isti - zastoj srca. Međutim, nas zanima osnovni uzrok zbog kojeg je došlo do zastoja srca i ja zaključujem da je to zbog umjetne opstrukcije dišnog puta jastukom. To je dovelo do ishemije srca i vjerojatno podražaja živca nervusa vagusa te u konačnici zastoja srca i smrti. Vidi se još i pritiskanje koljenom po grudnom košu, udarci i sve to skupa je osnovni uzrok", naveo je.
Osvrnuo se i na odgovornost medicinskog osoblja koje je bilo prisutno tijekom događaja. Istaknuo je kako je medicina hijerarhijski ustrojena te da medicinske sestre i tehničari u pravilu postupaju prema uputama liječnika. "Iz onoga što se vidi, tehničari pokazuju nevjerojatnu uigranost i stječe se dojam da je to postupak koji su već primjenjivali. Po tome se može zaključiti da nije prvi put da na takav način reagiraju. Liječnica sa snimke djeluje nezainteresirano. No, čini se da je nedostatak nadslužbe, dakle specijalista koji je nadređen liječnici, veća pogreška od samog ponašanja specijalizantice. Učinila je nešto što nije uobičajeno i otišla po novu dozu lijekova", dodao je.
Posebno je komentirao i objašnjenje koje je obitelj preminulog dobila o tome da su ozljede nastale tijekom intubacije. "To ne odgovara istini. Ja sam bio 12 godina predsjednik i ispitnog povjerenstva za intenzivnu medicinu i ne sjećam se da je netko od psihijatara bio na ispitu. Kako u Klinici 'Sveti Ivan' zbrinjavaju prestanak disanja s obzirom na to da psihofarmaci mogu dovesti do depresije disanja? Ja na fotografiji nisam vidio ni tubus, ni laringoskop, ambu balon s maskom, niti EKG. To je jedina metoda kojom možemo prepoznati radi li se o fibrilaciji ili asistoliji u srčanom zastoju. Za uspjeh reanimacije jedan od osnovnih čimbenika je faktor vremena. Stoga ne čudi da su liječnici davali paralelno i adrenalin i da su radili električnu defibrilaciju. U principu, u svim postupcima koji kompromitiraju dišni put pacijent bi trebao biti monitoriran barem jednom od najjednostavnijih metoda, a to je pulsna oksimetrija koja daje u takvoj situaciji vrlo važne podatke kao što su zasićenost krvi kisikom i frekvencija pulsa", zaključio je. Husendžinović je istaknuo kako je želio upozoriti na okolnosti ovog slučaja kako bi se utvrdile sve činjenice i spriječilo ponavljanje sličnih događaja.
FOTO Velika galerija iz Grada heroja: Rijeka ljudi iz cijele Hrvatske u Koloni sjećanja, na čelu korača 70 heroja