Budi se srednji sloj i traži veće plaće. Nastavnici, znanstvenici i liječnici prosvjeduju ili najavljuju prosvjede jer više ne žele čekati da i oni dođu na red za bolje koeficijente. Prije nekoliko dana objavili smo da je Hrvatska u jednom desetljeću povećala minimalac više od dva puta, pa je tako prije desetak godina minimalna plaća iznosila 395 eura, a danas je to 840 eura bruto ili 677 neto. Tim je stalnim povećanjima vlast omogućavala radnicima s najmanjim primanjima da se lakše nose s porastom osnovnih životnih troškova.
No, s druge strane, plaće visokoobrazovanih radnika poput liječnika i nastavnika nisu rasle tako brzo. Posljedica toga je vječno, tinjajuće nezadovoljstvo i, dakako, iseljavanje u zapadne zemlje koje visokoobrazovane radnike masno plaćaju, a nisu morale ni eura uložiti u to njihovo obrazovanje. Rast minimalca Hrvatsku je učinio i atraktivnijom zemljom za radnike iz istočnih zemalja kojima su najvećim dijelom i nude radna mjesta s najnižim plaćama, koje domaći radnici ili odbijaju ili ih nema dovoljno da pokriju sve potrebe poslodavaca koji će morati dodatno posegnuti za "kesom".