Treba li Njemačka isporučiti Ukrajini teško oružje, dakle i tenkove? Savezni kancelar Olaf Scholz odbija bilo kakve solo-akcije. I njegova stranačka kolegica, ministrica obrane Christine Lambrecht, ukazuje na dogovore unutar NATO-a. O tomu nije donesena konačna odluka. To vrijedi i za rasprave koje se vode daleko od političke pozornice. I tu se radi o tenkovima, ali ne o nekima koji bi trebali ukrajinskim postrojbama pomoći da pobijede ruske napadače.
Riječ je o tenkovima koji su sudjelovali u bitci za Berlin krajem Drugog svjetskog rata 1945. godine. Kao simbol pobjede Sovjetskog Saveza nad nacističkom Njemačkom oni stoje u Berlinu u sklopu spomenika ni 500 metara od Brandenburških vrata. Je li to još prihvatljivo s obzirom na ruski napad na Ukrajinu?
Stefanie Bung, kršćansko-demokratska zastupnica u berlinskom pokrajinskom parlamentu, izjavila je u vezi s time za DW: "Spomenici moraju biti očuvani, ali ja zahtijevam uklanjanje izloženih rusko-sovjetskih topova i tenkova koji se nalaze u Njemačkoj." Pritom je ovoj političarki jasno da je to teško ostvarivo. Jer, Njemačka se 1990. u Ugovoru „dva plus četiri", o ponovnom ujedinjenju, obvezala da će čuvati i održavati sovjetske spomenike.
Pa ipak se Bung, stručnjakinja svoga zastupničkog kluba za europsku politiku, nada da će moći pokrenuti raspravu o ratnom oružju u sklopu spomenika u javnom prostoru. "Ako želimo da nas se kod tog pitanja uzima ozbiljno u Europi, onda se ne možemo skrivati iza pravnih ograda, kad su se politički uvjeti iz temelja promijenili", kaže ova Berlinčanka, piše Deutsche Welle.
Mora se u moralnom smislu biti na čistu s time, kako svojoj djeci i europskim susjedima objasniti da bi rusko ratno oružje u Njemačkoj trebalo simbolizirati mir, „ako se istovremeno Rusija već godinama bori protiv Europe i naših vrijednosti, a u Ukrajini vodi rat najbrutalnijom silom".
Stefanie Bung veseli da se o toj temi govori i na međunarodnoj razini, osobito u bivšim sovjetskim republikama, a od 1991. ponovo neovisnim državama Estoniji, Latviji i Litvi. Tamo od ruskog napada na Ukrajinu uklanjaju brojne spomenike iz sovjetskog vremena.
"Baltičke zemlje pokazuju da je vrijeme ruskog ratnog oružja i monumentalnih spomenika pobjede prošlo i da ih se dosljedno uklanja", kaže ova 44-godišnja političarka. Tenkovi su „materijalizirani simboli sile" koji su razvijeni radi ubijanja, zastrašivanja i vladanja ljudima, kaže ona. To uvjerenje ona ne dijeli samo s estonskom premijerkom Kajom Kallas, naglašava Stefanie Bung.
27 milijuna mrtvih u Sovjetskom Savezu
Ratni karakter tenkova vidi i izdavač povijesnih knjiga i pokretač trajne berlinske izložbe o vremenu nacizma Wieland Giebel. Ali, on je ipak protiv toga da se tenk T34 ukloni sa sovjetskog spomenika. "Oni stoje zato tu jer je Njemačka počela Drugi svjetski rat i jer je u Sovjetskom Savezu bilo 27 milijuna mrtvih." Među mrtvima je bilo oko osam milijuna Ukrajinaca, podsjeća Giebel u razgovoru za DW da je Ukrajina tada pripadala sovjetskom imperiju.
To su bila druga vremena, kaže autor brojnih knjiga o povijesti Belina i Njemačke. „U najgorim uvjetima sovjetski vojnici su porazili nacionalsocijalizam." Da bi se to poštivalo i priznavalo sovjetski spomenik mora biti sačuvan onakav kakav je, dakle s tenkovima, smatra Giebel.
Znak protiv Putinovog zločina
Da u 2022. godini milijuni ljudi u Ukrajini moraju strahovati za svoj život zbor ruskog napada, to Wielanda Giebela jako boli. Ubrzo nakon ruskog napada pomagao je ukrajinskim izbjeglicama koje su stizale na berlinski Glavni kolodvor, a sad namjerava izložiti jedan ruski tenk usred Berlina. „Želim nešto suprotstaviti zločinu."
Ideju za privremenu izložbu je dobio gledajući zarobljene ruske tenkove koji su u lipnju bili izloženi najprije u Varšavi, a onda u Pragu. Tako nešto mora biti moguće i u Berlinu, kaže Wieland Giebel. A najprikladnijim mjestom smatra ulicu preko puta ruskog veleposlanstva. "Da bismo pokazali: mi smo protiv rata! Ovi tenkovi donose nasilje u Ukrajinu."
Giebel smatra da bi ti tenkovi slali još jednu poruku: da je Ukrajina u stanju uništiti takve tenkove. "I bilo bi od velike pomoći kad bi Njemačka bolje pomogla Ukrajini teškim oružjem", kaže on. Ali, savezna vlada to i dalje odbija.
Njegov zahtjev za postavljanje olupine tenka nasuprot ruskog veleposlanstva je mjerodavna općinska uprava odbila uz obrazloženje da su „u uništenom tenku poginuli ljudi i da to nije prikladno za izložbu". Ali, on je protiv te odluke uložio žalbu Upravno sudu.
Stefanie Bung, koju smeta tenk T34 na sovjetskom spomeniku, protivi se i postavljanju olupine tenka pred rusko veleposlanstvo. "To bi po mom mišljenju bilo čisto populističko sredstvo da se rat iskoristi za medijsku pozornost, a ne bi bilo prikladno ni s etičkog stajališta", kaže berlinska političarka.
Oružje protivnika – bez obzira u kakvom stanju – nije prikladna simbolika protiv rata i za miroljubivu europsku misao, kaže Stefanie Bung. „Umjesto toga bi trebale biti izložene slike žrtava rata, dokumentacije ratnih zločina i fragmenti već uništenoga kulturnog blaga kao optužnica protiv ruske vanjske politike", smatra Stefanie Bung.
Tenkove njemačke, američke proizvodnje nikad neće dati ukrajincima iz samo jednog razloga da ne bi rusi kojeg zapljenili i uzeli tehnologiju. Hubice i topništvo američke, njemačke će dobijat jer je to u dubini teritorije i da ih rus uništi ne može do njih. Možda Leopard 1 ,ali jako teško.