Pucnjava tijekom pogreba u južnom Jordanu pretvorila je trenutke tuge i molitve u krvoproliće. Naoružani napadači otvorili su vatru na okupljene vjernike, ubili sedam ljudi i ranili desetke drugih. Jordan je proglasio trodnevnu žalost, sigurnosne mjere diljem zemlje su pooštrene, a kralj Abdullah II. poručio je da će država na teroristički čin odgovoriti najstrožim kaznama. Napad je ponovno otvorio pitanje sigurnosti kršćanske zajednice i opasnosti od širenja islamističkog ekstremizma na Bliskom istoku.
Sedam poginulih i deseci ranjenih, među kojima su ljudi koji su došli odati posljednju počast pokojniku, krvava su bilanca napada koji je potresao Jordan. Naoružani napadači u petak su otvorili vatru tijekom pogrebne ceremonije u grkokatoličkoj crkvi u području Hamoud, u pokrajini Karak na jugu zemlje. Prema dostupnim informacijama, napadači su se dovezli automobilom, izašli iz vozila i počeli pucati na okupljene, pretvarajući pogreb u prizor užasa.
🇯🇴🚨Breaking: Surveillance camera footage of the execution of the attack that targeted a #church in #Karak , #Jordan Atleast 10 people has been killed in this attack. https://t.co/X5G9QoVhho
— World_Breaking_News03 (@Breaking2003) October 23, 2026
Prema podacima jordanskih sigurnosnih službi, u napadu je poginulo sedam osoba, dok se broj ranjenih u izvješćima razlikuje: pojedini izvori navode 40 ozlijeđenih. Očevidac je za jordanski televizijski kanal Al-Mamlaka izjavio da je pucnjava trajala približno pet minuta. U crkvi i njezinoj neposrednoj blizini u tom se trenutku nalazilo između 150 i 200 ljudi.
Jordanske vlasti napad su okarakterizirale kao teroristički čin, a istraga je pokrenuta kako bi se utvrdili identiteti počinitelja, njihovi motivi i eventualne veze s ekstremističkim organizacijama. Motiv napada zasad nije moguće pouzdano utvrditi. Jordanska država proglasila je trodnevnu žalost zbog poginulih, dok su društvene mreže preplavile poruke osude, tuge i solidarnosti. Napad je izazvao ogorčenje među građanima, neovisno o njihovoj vjerskoj pripadnosti, a brojni Jordanci poručili su da nasilje nad jednom zajednicom predstavlja napad na cijelu zemlju.
Među najoštrijim reakcijama bila je ona jordanskog kralja Abdullaha II. bin Al-Husseina, koji je putem svojeg službenog profila na platformi X poručio da će država odgovoriti najstrožim kaznama. „Na teroristički čin usmjeren protiv Karaka odgovorit ćemo najstrožim kaznama. Svatko tko je pomislio da meci izdaje mogu razjediniti redove jordanskog naroda, vidio je kako su ti pokušaji osujećeni našom nepokolebljivošću i jedinstvom. Svi Jordanci, od sjevera do juga zemlje, dijele ovu zemlju i zajednički stav; izdaja neće uspjeti stati između njih“, poručio je kralj.
Obiteljima poginulih izrazio je sućut, a ranjenima poželio brz oporavak. Naglasio je i da je život svakog jordanskog građanina dragocjen te da će država odlučno djelovati protiv svakoga tko ugrožava njezinu sigurnost. Poruka kralja Abdullaha ima i šire značenje: jordansko vodstvo nastoji pokazati da terorističko nasilje neće narušiti odnose između muslimanske većine i kršćanske manjine, koja je povijesno prisutna u zemlji. U državi koja se godinama nastoji održati kao stup relativne stabilnosti u nemirnom susjedstvu, napad na crkvu predstavlja ozbiljan sigurnosni izazov.
Nakon napada pojačane su sigurnosne mjere na više lokacija diljem Jordana. Američko veleposlanstvo u Amanu priopćilo je da je sigurnost dodatno pojačana u trgovačkim centrima, oko stranih veleposlanstava i na drugim mjestima koja bi mogla biti izložena riziku. Takve mjere pokazuju da zabrinutost nije ograničena samo na mjesto napada. Jordanske vlasti i njihovi međunarodni partneri nastoje spriječiti mogućnost novih incidenata, dok istraga treba pokazati je li riječ o izoliranom napadu ili postoji šira prijetnja.
Jordan ima posebno osjetljiv položaj. Graniči sa Sirijom i Irakom, državama koje su posljednjih desetljeća bile poprišta ratova, djelovanja džihadističkih skupina i sukoba različitih regionalnih sila. Jordanske sigurnosne službe godinama se bore protiv pokušaja infiltracije ekstremističkih organizacija i širenja njihove ideologije.
U tom kontekstu, svaki napad na vjerske objekte i civilno stanovništvo izaziva strah od mogućeg povratka nasilja kakvo je obilježilo najteže godine uspona Islamske države. Ipak, bez rezultata istrage ne može se zaključiti da su napadači povezani s tom organizacijom ili nekom drugom konkretnom skupinom.
Dodatnu zabrinutost u regiji izazivaju promjene u susjednoj Siriji, gdje su nakon pada režima Bashara al-Assada na vlast došle snage predvođene Ahmedom al-Sharaom, nekadašnjim vođom islamističke organizacije Hayat Tahrir al-Sham (HTS). Njegova prošlost u džihadističkom pokretu i ranije veze s ekstremističkim miljeom izazivaju zabrinutost dijela regionalnih vlada i vjerskih manjina, premda nova sirijska vlast nastoji međunarodno legitimirati svoju političku ulogu.
Za Jordan, koji sa Sirijom dijeli dugu granicu, stabilnost susjedne države izravno je povezana s vlastitom nacionalnom sigurnošću. Svako jačanje oružanih skupina, slabljenje državnih institucija ili širenje ekstremističkih mreža moglo bi imati posljedice i izvan sirijskih granica.
Međutim, važno je razlikovati islamističke političke pokrete od nasilnih džihadističkih organizacija. Sama činjenica da je neka vlast ili skupina islamistički orijentirana ne znači da stoji iza terorističkih napada. Za eventualnu povezanost napada u Karaku s događajima u Siriji potrebni su konkretni dokazi, kojih zasad nema u dostupnim informacijama.
Jordan se dugo smatrao jednom od stabilnijih država Bliskog istoka, ali se nalazi u neposrednoj blizini područja zahvaćenih ratovima i djelovanjem ekstremističkih skupina. Rat u Siriji, uspon Islamske države, sukobi u Iraku te širenje regionalnih napetosti stvorili su dugotrajan pritisak na jordanske sigurnosne službe.
Upravo zato napad na crkvu ima težinu koja nadilazi broj žrtava. Udaranje na vjernike tijekom pogreba, u trenutku kada su okupljeni zbog gubitka bliske osobe, pokazuje koliko brutalno nasilje može pogoditi civilno stanovništvo. Istodobno, takvi napadi mogu biti usmjereni na izazivanje međuvjerskih napetosti i narušavanje povjerenja među građanima.
Odgovor jordanskih vlasti zato neće biti važan samo zbog pronalaska i kažnjavanja odgovornih, nego i zbog očuvanja društvene stabilnosti. Trodnevna žalost, pojačane sigurnosne mjere i poruka kralja Abdullaha trebali bi pokazati da država neće dopustiti da strah i nasilje podijele njezino stanovništvo. Sedam izgubljenih života i deseci ranjenih podsjetnik su da se sigurnosne posljedice kriza na Bliskom istoku ne zaustavljaju na državnim granicama. Jordan se sada suočava s teškim zadatkom: pronaći odgovorne za krvoproliće, spriječiti nove napade i očuvati mir među zajednicama koje već generacijama dijele istu zemlju.
Otvori KEKS Pay
