Naslovnica Vijesti Hrvatska

Prejedanje se liječi u Jankomiru

S pacijentima radi tim stručnjaka koji im liječe i emocije i debljinu
26. travnja 2016. u 23:20 1 komentara 1724 prikaza
17.09.2015., Zagreb - Radi nad prosjecno visokih temperatura za ovo doba godine te zbog jakog sunca gradjani te ostali prolaznici glavnim gradskim trgom odlucili su se za laganiju odjecu.
Foto: Sanjin Strukic/Pixsell

On “kopa” po hladnjaku usred noći iako nije gladan, ima neobjašnjivu potrebu u tom trenutku puno pojesti, a potom se osjeća loše i poniženo, osjeća krivnju i srami se. Takva je priča (mnogih) pacijenata s poremećajem kompulzivnog prejedanja, davno prepoznatog poremećaja koji je konačno priznala i sama psihijatrijska struka. Prejedanje je, naime, uvršteno kao dijagnoza u posljednjem izdanju Dijagnostičkog i statističkog priručnika za duševne poremećaje Američke psihijatrijske udruge koju je najkraće opisati kao – “psihijatrijsku bibliju”.

Opasnosti pretilosti

No u javnosti su puno istureniji drugi poremećaji poput anoreksije i bulimije, ali da je kompulzivno prejedanje i te kakav problem, svjedoči dr. Hrvoje Handl, voditelj Dnevne bolnice za poremećaje prehrane Psihijatrijske bolnice Sveti Ivan. U toj zagrebačkoj bolnici dr. Handl s timom stručnjaka liječi oboljele od kompulzivnog prejedanja, a u ovom je poremećaju potrebno “liječiti emocije”, no i pretilost koja je posljedica problema s emocijama i prejedanja.

– Osoba jede sama jer se srami količine hrane koju pojede. Kompulzivno prejedanje popraćeno je znakovitim psihološkim, a kasnije i fizičkim problemima. Depresivnost, osjećaj nemoći, gubitak samopoštovanja i opći osjećaj bezvrijednosti i sebe i odnosa karakteriziraju ovaj poremećaj. Uvučeni u ovo vrzino kolo ljudi s takvim poremećajem dugo ostaju u istim obrascima i u njima traže takozvanu utjehu, a posljedice su pretilost i sve njezine opasnosti – opisuje dr. Handl ističući kako oboljeli jedu zbog emotivnih problema, a posljedica je pretilost. Stoga u liječenju sudjeluje tim stručnjaka s obzirom na to da se moraju rješavati i problemi povezani s emocijama i oni fizičke prirode. Mora im se prilagoditi prehrana, usaditi navika vježbanja i promijeniti svakodnevica što je uvijek mukotrpno. U rješavanju problema s emocijama koji vode ovom poremećaju, objašnjava ovaj liječnik, najviše se pozornosti posvećuje razgovoru i psihoterapijskom radu na sebi i osobnim emotivnim nedaćama koje su dovele do prejedanja. Kako kaže dr. Handl, u programu sudjeluje i specijalizirana nutricionistica za poremećaje, a oboljele se uz uravnoteženu prehranu uči i fizičkoj aktivnosti.

Pedometri kao motivacija

– Ravnoteža između aktivnosti i pasivnosti, kojoj su osobe s povećanom težinom sklone jer se teško kreću, postiže se i jednostavnim hodanjem. Povećanim brojem koraka može se biti dovoljno aktivan i vježbanje može zamijeniti obično hodanje. Stoga su u ovakve programe uključeni takozvani pedometri, a imali smo sreće i dobili smo ih od tvrtke Garmin. Oni služe kao motivacija za hodanje i da se osoba koja si prati kretanje uz pomoć njih može bitno bolje osjećati kada shvati da je obavila svoj dnevni zadatak – opisuje ovaj psihijatar napominjući da je za liječenje najvažnija osobna motivacija za promjenom. Inače, prema podacima Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo, 63 posto muškaraca i 54 posto žena u Hrvatskoj ima višak kilograma, a pretilih je 20 posto. 

>> Otvoren prvi operativni HISPA centar za prevenciju i liječenje kardiovaskularnih bolesti 

>> Neće biti uvođenja poreza na slatkiše i slatka pića

VISERA
EU FONDOVI
Inovacije: Radimo na razvoju robota koji će mnoge poštedjeti zamornog pretipkavanja podataka