Cilj Hrvatske je postati energetsko čvorište i poveznica između srednje Europe i Mediterana, poručila je u petak predsjednica Kolinda Grabar-Kitarović na energetskom sigurnosnom forumu "Energy Security for the Future" u Monaku, na kojem je sudjelovala na poziv kneza Alberta II., priopćeno je iz njezinog ureda.
Na četvrtom energetskom forumu raspravlja se o strateškoj viziji europske energetske sigurnosti, a osim hrvatske predsjednice na njemu je govorio čelnik europskih liberala (ALDE) Guy Verhofstadt, bivši talijanski premijer i predsjednik Europske komisije Romano Prodi, bivši čelnik NATO saveza Anders Fogh Rasmussen, bivši slovenski predsjednik Danilo Turk i niz čelnika iz energetskog i financijskog sektora.
Grabar-Kitarović je u svojem obraćanju istaknula kako je s obzirom na geopolitički položaj Hrvatske, na raskrižju srednje Europe i Mediterana, njezin cilj postati energetsko čvorište i poveznica između te dvije regije, stoji u priopćenju.
Predsjednica je najavila kako će Hrvatska do 2030. provesti energetsku tranziciju zadovoljavanjem svojih potreba iz domaćih izvora, prije svega obnovljivih izvora energije, ali i otvaranjem novih nalazišta ugljikovodika, za što su u tijeku natječaji u Slavoniji i Dinaridima.
U kombinaciji sa strateškim projektima poput LNG terminala na otoku Krku i Jonsko-jadranskog plinovoda, istaknula je Grabar-Kitarović, Hrvatska će tako na optimalan način zaokružiti svoj koncept energetske sigurnosti.
Naglasila je kako će energetska povezanost i rad na provedbi energetske unije Hrvatska staviti visoko na listu svojih prioriteta za predstojeće predsjedanje Europskom unijom početkom iduće godine.
Grabar-Kitarović smatra kako se EU proteklih desetljeća suočila s nizom problema svoje energetske politike, navevši ovisnost o vanjskim opskrbljivačima, izloženost vanjskim šokovima, skupe cijene energenata, zastarjelu energetsku infrastrukturu i postojanje tzv. energetskih otoka koji su utjecali na to da se europska energetska sigurnost u prvome redu mora promatrati kroz jedan od prioritetnih projekata – uspostavu energetske unije.
Dodala je kako u ujedinjenoj Europi nijednoj državi ne smiju biti uskraćene prednosti povezane sa sigurnošću opskrbe energentima te je istaknula kako Europa mora biti zajednica sigurnih, prosperitetnih i neovisnih država, u svakom pogledu i u svakom njenom dijelu.
„Imajući to na umu Hrvatska je prije četiri godine otpočela ozbiljnu političku komunikaciju na uspravnici Jadran-Baltik s ciljem prevladavanja razvojnih razlika između takozvane stare i nove Europe“, kazala je predsjednica i dodala kako je taj proces u vrlo kratkom roku prerastao u Inicijativu triju mora kao neformalnu platformu za suradnju 12 država članica Europske unije na projektima od zajedničkog interesa.
U tom smislu, Grabar-Kitarović je istaknula da će prioritetni energetski projekti, poput plinske konekcije između Poljske i Litve, razvoja plinskog transportnog sustava duž koridora od Bugarske do Austrije, projekta Eastring ili Jonsko-jadranskog plinovoda i LNG terminala u Hrvatskoj, kada jednom budu realizirani, zauvijek dokinuti energetsku neizvjesnost i nesigurnost kompletnog srednjoeuropskog prostora, stoji u priopćenju.
U tom nastojanju sudionici Inicijative triju mora imaju nepodijeljenu potporu institucija Europske unije i Sjedinjenih Američkih Država kao pouzdanog prijatelja, saveznika i energetskog partnera, kazala je.
Idući tjedan se u Sloveniji održava četvrti summit Triju mora na predsjedničkoj razini, na kojem će osim hrvatske predsjednice sudjelovati još sedam predsjednika i ministara vanjskih poslova, američki tajnik za energetiku Rick Perry i predsjednik Europske komisije na odlasku Jean-Claude Juncker.
Otvori KEKS Pay
Drzavnica ,koja moze, hoće i zna kako . Bravo KOLINDA naša voljena predsjednice.