U prvoj polovici godine došlo je do stabilizacije domaće gospodarske aktivnosti, nakon višegodišnjeg trenda njenog smanjivanja. Blagom oporavku u drugom tromjesečju pogodovala su nešto povoljnija kretanja u eurozoni i oporavak na međunarodnim financijskim tržištima, te povoljni jednokratni učinci povezani s ulaskom Hrvatske u Europsku uniju i primjena fiskalnih blagajni. No, raspoloživi pokazatelji za treće tromjesečje ne pokazuju da je došlo do trajnijeg zaokreta u kretanjima - ocjena je Savjeta Hrvatske narodne banke na današnjoj sjednici.
U trećem tromjesečju zamjetno je daljnje smanjivanje fizičkog obujma proizvodnje. Snažan pad bilježi i građevinarstvo. Turizam iskazuje porast broja gostiju i noćenja, ali samo stranih turista dok je domaćih bilo manje. Smanjen je i realni promet u trgovini na malo. Pogoršana kretanja na tržištu rada djeluju na daljnje opadanje potrošačkog i poslovnog optimizma.
Tečaj kune prema euru je stabilan, a inflacija mjerena potrošačkim cijenama tijekom prvog polugodišta znatno je usporena, tako da je s 5,2 posto zabilježenih u siječnju pala na 2,0 posto u lipnju. Silazni trend nastavljen je i u trećem tromjesečju, te je godišnja stopa rasta potrošačkih cijena u rujnu iznosila 1,1 posto.
Središnja banka vodi ekspanzivnu monetarnu politiku, što rezultira visokom likvidnošću bankovnog sustava. Kamatne stope na trezorske zapise spustile su se na povijesno niske razine, kod plasmana poduzećima uočljivo je smanjenje kamatnih stopa na kratkoročne, te u manjoj mjeri i na dugoročne kredite, dok su uvjeti financiranja stanovništva ostali nepromijenjeni. U strukturi kredita povećava se udjel plasmana državi i javnim poduzećima, a smanjuju se plasmani poduzećima i stanovništvu.
No, nije u pitanju klasično "potiskivanje" privatnog sektora u pristupu izvorima financiranja: slaba potražnja za kreditima i pojačana averzija prema riziku, rast loših kredita i pooštreni uvjeti odobravanja, ograničili su učinke ekspanzivne monetarne politike na dinamiziranje kreditiranja. To ujedno ukazuje na realno ograničene domete poticanja gospodarskog oporavka ekspanzivnom monetarnom politikom u uvjetima nedovoljno brzih strukturnih reformi, koje bi rezultirale bržim priljevom izravnih stranih ulaganja u izvozno usmjerene djelatnosti.
