Prema pisanju švicarskog magazina Bilanz, tržište rada u toj zemlji, za visokoobrazovane strane stručnjake, postaje sve nepristupačnije. List donosi priču Španjolke Carmen P. (ime promijenjeno), koja je stigla krajem devedesetih u Zürich s plaćom od 100.000 franaka u reviziji, a kasnije je prelaskom u medicinsko-tehnološku industriju dosegnula gotovo 250.000 franaka. Nakon gubitka posla iz ekonomskih razloga, danas radi honorarno u nabavi i, kako kaže, teško pronalazi stalno zaposlenje, dijelom i zbog slabijeg poznavanja njemačkog jezika. "Švicarska je nekoć bila iznimno zanimljivo tržište za strance. No vjetar se okrenuo, sve je teže naći posao kao stranac ili strankinja", izjavila je Carmen P. za Bilanz.
Prema podacima Međunarodne organizacije rada (ILO), stopa nezaposlenosti građana EU-a i EFTA-e u Švicarskoj u drugom je tromjesečju 2026. iznosila 6,6 posto, natno više od 3,4 posto koliko iznosi među Švicarcima, a riječ je o najvišoj razini od 2016. godine za taj period. Ured za rad kantona Zürich potvrđuje da se broj novih prijava na burzama rada (RAV) među osobama s dozvolom boravka B i visokim obrazovanjem u posljednje tri godine povećao, i to više nego kod švicarskih tražitelja posla s jednakim stupnjem obrazovanja. Prema istom uredu, stopa nezaposlenosti visokoobrazovanih stranaca u srpnju 2026. iznosila je 4 posto, znatno iznad kantonalnog prosjeka od 2,9 posto.
Bilanz podsjeća da je pojam "expat" , nekad rezerviran za radnike privremeno upućene u inozemstvo u međuvremenu postao emocionalno nabijen naziv za visokoobrazovane useljenike iz Europe, koje se u kampanji uoči referenduma o "Švicarskoj s 10 milijuna stanovnika" u lipnju 2026. dijelom okrivljivalo za rast najamnina i prenapučene vlakove.
Yana Senina, bivša regruterica za Google u Zürichu i osnivačica agencije Recruiting Backstage, objašnjava zašto zemlja i dalje privlači strane stručnjake: "Za tražitelje posla iz inozemstva Švicarska je sigurna luka. Vide atraktivne plaće i prije svega sigurnost i kvalitetu života koju Švicarska nudi. No podcjenjuju visoke životne troškove". Prema iskustvu, novopridošli stranci na prvom radnom mjestu u Švicarskoj u pravilu zarađuju 20 do 30 posto manje od švicarskih kolega. "Svjesno nuditi niže plaće stranim zaposlenicima nije održivo", upozorava Senina, dodajući da takvi zaposlenici nakon dvije do tri godine obično daju otkaz i prelaze na bolje plaćeno mjesto.
Reto Föllmi, profesor ekonomije na Sveučilištu St. Gallen, zajedno je s dvojicom kolega analizirao plaće useljenika koristeći podatke mirovinskog osiguranja (AHV) i utvrdio da useljenici na početku doista zarađuju 5 do 10 posto manje od usporedive skupine Švicarki i Švicaraca. No unutar pet godina taj se odnos preokreće: muškarci s visokom stručnom spremom iz zapadnih i sjevernih zemalja EU-a naposljetku zarađuju čak 14 posto više od Švicaraca, dok kod visokoobrazovanih žena razlika doseže gotovo 30 posto.
Föllmi odbacuje tezu o sustavnom podcjenjivanju stranih radnika radi uštede: "Naravno da je za švicarske tvrtke atraktivno pri zapošljavanju radnika iz EU-a nešto uštedjeti. No zapošljavanje se u inozemstvu često provodi i zato što je ondje ponuda životopisa i kvalifikacija jednostavno mnogo veća." Dodaje da tvrtke profitiraju i od informacijske asimetrije, budući da strani kandidati pri prvom zapošljavanju nisu dovoljno upućeni u lokalne plaće, dok njihova integracija i uvođenje u posao tvrtku dodatno koštaju, što opravdava određeni popust na plaću.
Švicarsko udruženje poslodavaca odbacuje takve navode. Glasnogovornik Stefan Heini izjavio je da nisu upoznati s "pouzdanim znanstvenim spoznajama" prema kojima visokokvalificirani stručnjaci iz EU/EFTA prostora sustavno prihvaćaju popust od 20 do 25 posto kao "ulaznu cijenu" na tržište rada, ističući da se iz istraživanja ne može zaključiti da postoji "sustavno podcjenjivanje".
Drugačije na to gleda Sandro S. (ime promijenjeno), Talijan koji već pet godina radi na dobro plaćenim pozicijama u financijskoj industriji. "Tko želi atraktivan posao u Švicarskoj, na početku mora prihvatiti popust na plaću. To je cijena rada na vrlo atraktivnom mjestu s dobrom ravnotežom posla i privatnog života, niskim porezima i sigurnošću", kaže on, dodajući da inzistiranje na višoj plaći već tijekom razgovora za posao iz domovine ne donosi ništa, tvrtke uvijek nađu nekoga tko će posao obaviti za manje novca. Pravi financijski skok, kaže, dolazi kasnije, pri prvoj promjeni posla unutar Švicarske: njemu je plaća s početnih 110.000 skočila na 190.000 franaka plus bonus.
Prema ILO-u, ukupna stopa nezaposlenosti u Švicarskoj u drugom je tromjesečju 2026. sezonski prilagođeno porasla na 5,1 posto, najviše od devedesetih godina. Matthias Mölleney, dugogodišnji kadrovski direktor i osnivač savjetodavne tvrtke Peoplexpert, upozorava da otežano tržište rada sada nerazmjerno pogađa upravo strane radnike: "Sada, kad je na tržištu rada teže, otkazi pogađaju upravo strance." Prema njegovim riječima, useljenici iz EU-a često su zaposleni na visokokvalificiranim, ali rutinskim poslovima, koje sve više preuzima umjetna inteligencija, dok tvrtke zbog troškovnog pritiska istovremeno sele dijelove poslovanja u jeftinije zemlje.
Sama Carmen P. potvrđuje taj trend: "Švicarske tvrtke trenutačno ponovno sele poslove u zemlje s nižim troškovima rada", kaže ona, dodajući da zbog toga ima dojam da poslodavci sve više daju prednost švicarskim kandidatima. Profesor Föllmi zaključuje da useljavanje snažno korelira s gospodarskim ciklusom te da će potražnja stranaca za poslom u Švicarskoj zbog toga slabiti, a sličan će učinak, prema njemu, imati i širenje umjetne inteligencije: manje poslova zbog tehnološkog razvoja znači i manje useljavanja.
Bilanz navodi i da se u okviru pregovora o Bilateralnim sporazumima III razmatra pooštravanje zaštitne klauzule s EU-om, prema kojoj bi tvrtke, u slučaju njezine aktivacije, morale plaćati doprinos od 4.000 franaka po svakoj zaposlenoj osobi iz EU-a. Udruženje poslodavaca prema tom prijedlogu izražava jasnu rezervu, upozoravajući da bi dodatno poskupio zapošljavanje upravo u gospodarski teškom razdoblju.
Mölleney zaključuje da je privlačnost Švicarske kao useljeničke destinacije već sada u padu, a očekuje i pojačane tendencije povratka u matične zemlje: "Upravo njemački expati u ovakvim napetijim gospodarskim vremenima primjećuju da Švicarska doduše nudi visoke plaće i sjajnu kvalitetu života, ali da je zaštita od otkaza znatno slabija nego u domovini."
Otvori KEKS Pay
Carmen niti nakon 30 godina života u Švicarskoj nije dobro naučila jezik? I onda se čudi jer za nju ima manje posla.