Nakon mjeseci političkih napetosti i otvorenih prijetnji američkog predsjednika Donalda Trumpa da je Grenland od presudne važnosti za američku nacionalnu sigurnost, Sjedinjene Američke Države, Danska i Grenland postigli su dogovor koji bi mogao bitno promijeniti sigurnosnu arhitekturu Arktika. Iako sporazum tek treba biti formalno potpisan, njegova je politička poruka već jasna: Washington neće dobiti Grenland kao američki teritorij, ali bi trebao dobiti dugoročnu sigurnosnu i vojnu poziciju na otoku kakvu je Trumpova administracija tražila.
Sigurnosna kontrola
Trump je dogovor predstavio vrlo snažnim riječima, tvrdeći da Sjedinjene Države dobivaju "trajnu kontrolu nad sigurnošću" Grenlanda te da će Amerika moći učiniti ono što smatra potrebnim kako bi zaštitila Grenland, ali i vlastitu nacionalnu sigurnost. Upravo je ta njegova formulacija izazvala najviše pozornosti jer ostavlja dojam da je Washington praktički preuzeo sigurnosnu kontrolu nad otokom. Međutim, između Trumpove političke interpretacije sporazuma i pitanja suvereniteta postoji važna razlika. Danska nije predala Grenland Sjedinjenim Državama, niti Grenland postaje američki teritorij. Danska strana naglašava da se sporazumom priznaju suverenitet i teritorijalni integritet Kraljevine Danske, kao i pravo grenlandskog naroda da sam odlučuje o svojoj budućnosti. S druge strane, dansko Ministarstvo vanjskih poslova u subotu je priopćilo da će obvezujući sporazum s Washingtonom o Grenlandu ojačati sigurnost cijele arktičke regije.
Danski ministar vanjskih poslova Lars Løkke Rasmussen u objavi na društvenim mrežama poručio je: "Sljedeći tjedan mogao bi donijeti dobre vijesti za Grenland, Dansku i SAD Nadamo se da će dugogodišnje razdoblje nestabilnosti završiti i da će ga zamijeniti obvezujući sporazum koji će pridonijeti jačanju sigurnosti na Arktiku i u sjevernom Atlantiku, a time i naše zajedničke sigurnosti u NATO-u i Europi." Iza diplomatskog jezika o jačanju sigurnosti krije se mnogo širi geopolitički dogovor kojim bi Washington trebao dobiti dugoročan i čvrst vojni oslonac na Grenlandu. Amerikanci bi trebali imati trajno pravo pristupa otoku, mogućnost baziranja svojih vojnih snaga, korištenja zračnog prostora i dodatnog razvoja postojeće vojne infrastrukture.
Posebno je važno što bi takav sigurnosni aranžman trebao ostati na snazi čak i ako Grenland jednoga dana odluči proglasiti punu neovisnost od Danske. Upravo ta odredba pokazuje koliko je Grenland važan za dugoročnu američku strategiju na Arktiku. Washingtonu nije presudno samo pitanje političkog vlasništva nad otokom, nego prije svega kontrola pristupa, vojna prisutnost i sposobnost brzog djelovanja u jednom od strateški najvažnijih područja svijeta.
Geografska važnost
Za SAD je upravo dugoročnost tog aranžmana jedan od ključnih elemenata dogovora. Razloge američkog interesa treba tražiti prije svega na zemljovidu. Grenland se nalazi između Sjeverne Amerike, Europe i ruskog arktičkog prostora, na području koje posljednjih godina postaje jedno od najvažnijih geostrateških područja svijeta. Najkraći pravci mogućeg raketnog napada između Rusije i Sjeverne Amerike vode preko arktičkog prostora, zbog čega su radarski sustavi i sustavi ranog upozorenja na Grenlandu iznimno važni za američku obranu. Na otoku se već nalazi američka svemirska baza Pituffik, nekadašnja Thule Air Base, koja ima ključnu ulogu u otkrivanju balističkih projektila i nadzoru svemira. Američka vojna prisutnost na Grenlandu nije ništa novo.
Otvori KEKS Pay
Ovo je smešno.