Ulaskom u EU Hrvatska se obavezala da će sa svim državama članicama EU razmjenjivati podatke o isplaćenim kamatama na štednju za strance koji štede u hrvatskim bankama. Porezna uprava objavila je upute za isplatitelje koji do kraja ožujka moraju dostaviti prve takve podatke o strancima koji štede u Hrvatskoj, a odnose se na razdoblje od 1. srpnja do 31. prosinca 2013. godine. U razmjenu podataka uključena su i pridružena područja kao što su Kajmanski otoci, Djevičanski otoci, karipski dio Nizozemske...
I naša će Porezna uprava najkasnije do 30. lipnja ove godine prvi put dobiti uvid u podatke o kamatama hrvatskih državljana koje su isplaćene u bankama na području EU i pridruženih članica. Švicarska još uvijek odbija sudjelovati u razmjeni.
Švicarska izvan dogovora
Direktiva EU o kamatama na štednju na snazi je od 2003. godine, a državama potpisnicama omogućuje da oporezuju kamate svojih državljana tamo gdje žive, a ne tamo gdje su prebacili svoj kapital. Odbijanje Švicarske da sudjeluje u razmjeni podataka predmet je dugogodišnjeg spora sa EU, a bilo je i primjera da su države, poput Njemačke, kupovale takve podatke na crnom tržištu, samo da bi došle do imena. Hrvatska nema porez na štednju, ali većina ostalih država EU ima, i to od 10 do 35 posto. Iz Vlade je najavljeno da će i Hrvatska od 2016. godine uvesti porez na štednju i kapitalnu dobit, a spominjale su se stope od 10 ili 20 posto. Taj bi se prihod koristio za smanjenje fiskalnog deficita.
I stranci štede kod nas
Kada u lipnju stignu podaci o isplaćenim kamatama za hrvatske državljane, vlast će prvi put do sada dobiti uvid u razmjere kapitala koji je zbog raznih razloga pobjegao van. Ni štednja stranaca u hrvatskim bankama nije mala. Iznosi 8,2 milijarde kuna. Hrvati pak imaju 142 milijarde kuna oročene štednje u bankama kod kuće, a procjenjuje se da godišnje na taj iznos dobiju 6,4 milijardi kuna kamate. Banke su, prema pravilima iz direktive EU, dužne poreznim vlastima dostaviti identitet i državljanstvo korisnika kamata, broj njegova računa i iznos isplaćene kamate. Austrija i Luksemburg izborili su se za prijelazno razdoblje sve dok Švicarska, Andora, Lihtenštajn, Monako i San Marino ne osiguraju stvarnu razmjenu informacija.
Zasad Austrija i Luksemburg dostavljaju podatke o naplaćenom porezu, ali ne i iznos kamate. Taj porez po odbitku iznosi 35 posto, s time što četvrtinu zadržavaju za sebe, a tri četvrtine prosljeđuju državi članici u kojoj stvarni korisnik ima prebivalište. Budući da Hrvatska (još) ne oporezuje štednju, Hrvatima koji to zatraže, novac uzet za porez na kamate u Austriji i Luksemburgu bit će vraćen.
Dobro da je to Linic vec sada objavio, kao i to da je objavio koje su jos zemlje pogodjene. Sada ce svi njegovi prijatelji i kumpani imati vremena prebaciti lovu u odgovarajuce banke!!!